Projektom „Čista Srbija“ čuvamo naša jezera

Pored očuvanja naših reka kao vodnog resursa i zaštite prirodne sredine , projektom „Čista Srbija“ predvidjeno je očuvanje i jezera u Srbiji.

Srbija raspolaže sa oko 150 jezera koja se razlikuju po načinu nastanka , veličini i položaju. Ona su bitan faktor u proizvodnji električne energije u Srbiji, kao resurs pijaće vode, zaštite od poplava,  ali su istovremeno i značajne turističke destinacije.

U okviru projekta „Čista Srbija“  utiče se na očuvanje ne samo životne sredine gradova i opština , njihovih reka, srpskih banja već i jezera. Kroz realizaciju projekta uticaće se na zaštitu sledećih jezera: Vlasinsko jezero, Gružansko jezero, Borsko jezero, Oblačinsko jezero, Bovansko jezero, Jezero Rovni i Zvorničko jezero.

Do zagadjenja jezera dolazi usled ispuštanja zagadjujućih materija, direktnog ili indirektnog. Zagadjujućće materije utiču na biljni i životinjski svet koji živi u tim vodenim sistemima. Glavni zagadjivači, pokazuju istraživanja, jesu otpadne vode , a izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda , što predvidja projekat „Čista Srbija“ jedini je način da se jezera kao i reke sačuvaju.

GRUŽANSKO JEZERO

Izgradnjom brane 1981. godine, pregrađena je reka Gruža, jedna od najdužih i vodom najbogatijih reka Šumadije. Nakon izgradnje brane kod naselja Pajsijevići, u opštini Knić, formirana je višenamenska akumulacija čije je punjenje završeno 1983. godine. Primarna namena ovog jezera jeste vodosnabdevanje Kragujevca, Kraljeva i okolnih sela. Danas se vodom iz ove akumulacije snabdeva preko 300.000 građana Republike Srbije.

BOVANSKO JEZERO

Bovansko jezero je jezero koje se nalazi na sokobanjskoj Moravici kod Bovna između Sokobanje i Aleksinca. Jezero je veštačka akumulacija nastalo gradnjom brane 1978. godine, u sistemu regulacije sliva Morave i hidrocentrale „Đerdap“ sa zadatkom da zadrži nanose brdskih i planinskih reka, a istovremeno da akumulira velike količine vode. Dugo je 8 km, najveća širina mu je 500 m, a dubina 50 m. Bovansko jezero preko postrojenja za prečišćavanje vode vodom snabdeva grad Aleksinac.

JEZERO ROVNI

Rovni je veštačko jezero u zapadnoj Srbiji, nastalo pregrađivanjem reke Jablanice i najkrupniji je objekat regionalnog vodoprivrednog sistema „Stubo-Rovni“.  Cevovodom dužine 11820 metara se sirova voda sprovodi do postrojenja za prečišćavanje vode za grad Valjevo.

BORSKO JEZERO

Jezero je nastalo 1959. godine pregrađivanjem Brestovačke reke, podizanjem brane i akumulacijom vode rečica Valja, Žoni, Marecove reke i dela sliva Zlotske reke. Zahvata površinu od 30 hektara, a dubina vode dostiže i do 48 metara. Voda je prvenstveno namenjena rudarsko-industrijskim pogonima u Boru, ali isto tako omogućava i razvoj turizma.

OBLAČINSKO JEZERO

Oblačinsko jezero je prirodno jezero u jugoistočnoj Srbiji, dvadesetak kilometara zapadno od Niša, u blizini Malog Jastrebca. Jezero se prostire na površini od oko 23 hektara. Nastalo je početkom šezdesetih godina prošlog veka kada su isušene Oblačinske bare i pretvorene u jezero. 1965. godine izgrađen je motel i zemljana brana, a korito nekadašnje zabarne površine je produbljeno, napunjeno vodom i, naravno, poribljeno. Ima izuzetan turistički potencijal.

VLASINSKO JEZERO

Vlasinsko jezero je akumulaciono jezero na jugoistoku srbije sa površinom od 15 km² i dubinom do 35 m. nalazi na području opštine surdulica, na 1.204 m (srednji nivo) nadmorske visine. ono što je posebno zanimljivo i specifino jeste stotinak plovećih tresetnih ostrva koje plutaju na njegovoj poveršini. okolina jezera bogata je prelepom prirodo, a ono što je specifično i što se izdvaja kao turistička atrakcija je ribolov.

ZVORNIČKO JEZERO

Zvorničko jezero je veštačko jezero na reci Drini, na granici koja se proteže starim tokom reke, između Republike Srbije i Republike Srpske u Bosni i Hercegovini. Jezero se drinskim kanjonom proteže uzvodno od Zvornika i Malog Zvornika, do ušća rečice Velike reke u istoimenom selu opštine Mali Zvornik. Ovo veštačko jezero je nastalo izgradnjom hidroelektrane „Zvornik” koja je počela 1948. godine, da bi jezerski bazen bio napunjen vodom 1955. godine. Visina brane iznosi 45 metara. Zvorničko jezero je prva veštačka akumulacija na reci Drini.

 

U saradnji sa Madjarskom do čistijih reka i jezera

Zahvaljujući Sporazumu o ekonomskoj saradnji sa Madjarskom, u Srbiji započinje projektovanje i izgradnja 10 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i 351km kanalizacione mreže na čak 12 lokacija u Srbiji. U sklopu ovog projekta biće uradjeno čišćenje i rekonstrukcija jezera Bubanj i Medjuvršje.

“Svi smo svesni i zahvalni koliku je podršku našoj zemlji Mađarska dala u prethodnom periodu. Kada Vlada Mađarske nastupa, kao da nastupa Srbija – uvek su bili tu za nas. Ovaj Sporazum o ekonomskoj i tehničkoj saradnji je još jedan vid naših dobrih i čvrstih ekonomskih i političkih odnosa. Ovde pričamo o 4,3 miliona evra bespovratnih sredstava koji će biti korišćeni za izradu projektne dokumentacije nakon čega će doći investicije koje će biti oko 80 miliona evra i koji su rezultat kredita koji će Mađarska obezbediti Republici Srbiji.”, izjavio je ministar saobraćaja I gradjevine Tomislav Momirović.

Jezero Bubanj nalazi se  u gotovo centru Kragujevca i zauzima površinu od 3,5km. Jezero je napravljeno 50-tih godina prošlog veka i nijednom od tada nije čišćeno.

“Očekujem da projekat krene sa građavinskim radovima u narednih 6 do 8 meseci, a do tada nas čeka puno posla pre svega kada je reč o uzimanju analize vode i izrade Studije opravdanosti. U samom gradu trenutno gradimo 46 kilometara kanalizacione infrastrukture, a plan nam je da naredne godine izgradimo 360 kilometara kanalizacione mreže. Kada završimo sve ove projekte očekujem da će Kragujevac imati ekološku infrastrukturu kao i moderni gradovi u Zapadnoj Evropi”, rekao je Momirović prilikom posete Gradu Kragujevcu.

Okvirni sporazum o ekonomskoj i tehničkoj saradnji između Mađarske i Republike Srbije potpisan je dana 08.februara 2018. godine, ratifikovan u Skupštini Republike Srbije, i stupio na snagu dana 08. novembra 2018. godine.

Cilj ovog okvirnog sporazuma je unapređenje saradnje strana u oblasti infrastrukturnog razvoja. Projektom će biti obuhvaćena izgradnja komunalne infrastrukture, infrastrukture za snabdevanje pijaćom vodom, čišćenje i sanacija dva jezera, nekoliko projekata putne infrastrukture kao i izgradnja brodske prevodnice na reci Tisi kod Novog Bečeja.

Okvirni sporazum o ekonomskoj i tehničkoj saradnji između Mađarske i Republike Srbije predviđa da će se projektovanje u okviru ovog projekta finansirati iz bespovratnih sredstava Mađarske, dok će se izvođenje radova finansirati iz budžeta Republike Srbije i kredita Mađarske.
Mađarska firma Naturaaqua zajedno sa srpskim ekspertima otpočela je projektovanje za čišćenje jezera Bubanj u Kragujevcu i Međuvršje kraj Čačka. Finansiranje projektovanja ide iz nepovratnih sredstava koje finansira Mađarska agencija za promociju izvoza (HEPA).