U Srbiji samo 26 postrojenja za preradu otpadnih voda u funkciji

Na kanalizacione sisteme u Srbiji priključeno je samo 55% stanovništva . Postrojenja za preradu otpadnih voda , tamo gde postoje, primenjuju uglavnom zastarele tehnologije i izgradjena su pre više od 30 godina. Projekat “Čista Srbija” ima za cilj očuvanje vode za piće koja će biti glavni resurs u godinama pred nama i sprečavanje zagađenja reka koje je sada dostigao kritičan nivo, a samim tim i priobalnog pojasa i živog sveta u istim.

Prema izgrađenosti kanalizacione infrastrukture, Srbija spada u grupu srednje razvijenih zemalja, dok je u pogledu tretmana otpadnih voda na samom začelju, prenosi, National geographic.

Procenat stanovništva obuhvaćenog tretmanom za prečišćavanje otpadnih voda, prema Statističkim podacima iz 2020. godine je iznosio 14,1 odsto u 2018. godini od čega je 13,1 odsto povezano na sekundarni tretman.

U Srbiji ukupno 47 gradova i opština imaju postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, od kojih je 26 u funkciji (uz 2 u rekonstrukciji i 5 u probnom radu). Samo 5 jedinica lokalne samouprave ima postrojenje sa tercijarnim tretmanom.

Za razliku od brojnih evropskih zemalja projekti vezani za ekologiju nisu bili prioriteti ranijih godina . Izgradnja posorjenja za preradu otpadnih voda  nije jeftina I jednostavna  jer najpre podrazumeva izgradnju adekvatne kanalizacione mreže I dovodjenje otpadnih voda do postrojenja .

U okviru nemačko-srpske bilateralne saradnje, kroz KfW program „Program vodosnabdevanja, prečišćavanja otpadnih voda i kanalizacije u gradovima srednje veličine u Srbiji“, obezbeđuje se značajna podrška modernizaciji i izgradnji vodovodne i kanalizacione infrastrukture.
Cilj programa je da doprinese efikasnom korišćenju vodnih resursa, obezbeđivanju odgovarajućeg kvaliteta i količine pijaće vode za stanovništvo i privredu, kao i da kroz upravljanje otpadnim vodama doprinese zaštiti životne sredine.
Od početka realizacije programa obezbeđena je tehnička i instituciona podrška za više od 20 gradova u Srbiji sa ukupno 1,6 miliona stanovnika kroz pet zasebnih programa, od čega je preko 245 pojedinačnih investicionih projekata u potpunosti završeno ili je ralizacija u toku. Od ukupnog broja kompanija angažovanih na ralizaciji projekata, 85% su domaće kompanije. Program tokom svog trajanja takođe doprinosi unapređenju poslovanja, prati rezultate i ocenjuje održivost poslovanja komunalnih preduzeća koja učestvuju u projektu.

Projekat “Čista Srbija” podrazumeva upravo izgradnju kanalizacionih mreža , ali I sama postrojenja I praktično je odgovor na loše stanje srpskih voda. Broj stanovnika koji je obuhvaćen ovim programom je oko dva i po miliona u 69 jedinica lokalne samouprave. U okviru projekta “Čista Srbija” predvidjena je izgradnja  preko 5.206.679,31 m kanalizacione mreže a broj postrojenja je skoro polovina od potrebnih za celu Srbiju (165 PPOV).

Projekti izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda

Predstavnici Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, sa lokalnim samoupravama, partnerima iz Mađarske i sa Nemačkom razvojnom bankom KfW, potpisali su prošle nedelje nekolicinu ugovora i najavili investicije u kanalizacionu infrastrukturu i izgradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda u više gradova Srbije. Najnoviji dogovori Vlade Srbije, uz ranije potpisane kredite sa Kinezima, čini ulaganja od 4 milijarde evra u prečišćavanje otpadnih voda i komunalnu infrastrukturu, koja bi trebalo da obuhvati oko 80 procenata stanovništva.

U Srbiji je u ovom trenutku nešto više od polovine domaćinstava priključeno na kanalizacionu mrežu. Mali procenat takve kanalizacione infrastrukture obuhvaćen je nekim stepenom prečišćavanja otpadnih voda. Najveći gradovi Niš, Beograd i Novi Sad još uvek izlivaju otpadne vode direktno u reke.

Prečišćavanje otpadnih voda je u direktnoj vezi sa dostupnosti pitke vode, sa zdravljem građana Srbije, kao i sa zaštitom životne sredine.

Momirović: rekordne investicije u komunalnu infrastrukturu

Prema navodima ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije, Tomislav Momirovića, tokom 2021. je započeta izgradnju oko 800 kilometara kanalizacione i kolektorske infrastrukture u više od 20 lokalnih samouprava. Cilj Vlade je da se u narednih pet godina kanalizacionom infrastruktuom pokrije 80 odsto stanovništva, kao i da mreža obuhvata i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Momirović je izjavio da je u budžetu za 2022. godinu izdvojeno 28 milijardi danara samo za ekološke projekte izgradnje komunalne infrastrukture, što po njegovim rečima predstavlja rekordne investicije koje će doprineti da se postignu ekološki standardi kakvi postoje u zemljama Zapadne Evrope.

Ministar je dodao da Srbija danas ima ekonomski kapacitet da reši ovaj problem koji je decenijama guran pod tepih.

Momirović: Srbija danas ima ekonomski kapacitet da reši ovaj problem koji je decenijama guran pod tepih

Plan je da se u Srbiji u narednih pet godina investira više od 4 milijarde evra i izgradi 7 hiljada kilometara kanalizacione mreže i više od 250 postrojenja za preradu otpadnih voda, naveo je Momirović.

Novi projekti u saradnji sa Mađarskom

Na osnovi sporazuma o ekonomskoj i tehničkoj saradnji Mađarske i Srbije, iz resornog ministarstva je najavljen projekat čišćenja i rekonstrukcije jezera Bubanj u Kragujevcu i Međuvršje kod Čačka. Radovi treba da krenu u narednih 6 do 8 meseci.

Ministar Momirović je u okviru saradnje sa Mađarskom najavio i projektovanje i izgradnju novih 10 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i 351 kilometar kanalizacione mreže, na 12 lokacija u Srbiji.

U okviru saradnje sa Mađarskom projektovanje i izgradnja 10 novih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Projekat je vredan 4,3 miliona evra bespovratnih sredstava koji će biti korišćeni za izradu projektne dokumentacije, nakon čega sledi oko 80 miliona evra mađarskog kredita, rekao je ministar.

Mađarska firma Naturaaqua otpočela je projektovanje za čišćenje jezera Bubanj i Međuvršje.

Partnerstva sa Nemačkom razvojnom bankom

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u saradnji sa Nemačkom razvojnom bankom KfW, sprovodi projekte izgradnje komunalne infrastrukture u oblasti vodosnabdevanja i tretmana otpadnih voda u više gradova u Srbiji.

„Uz podršku KfW-a investirali smo i u 14 gradova sa preko 1,2 miliona stanovnika i time pokrili približno petinu stanovništva naše zemlje sa potpuno novom vodovodnom mrežom“, rekao je Momirović.

Centralno prostrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Jagodini imaće kapacitet za 72 hiljade stanovnika, a investicija će koštati 18 miliona evra. Projekat uključuje i rekonstrukciju i proširenje postojećeg kolektorskog i kanalizacionog sistema vrednosti 6 miliona evra, navode u ministarstvu.

Takođe, u Pirotu će biti uloženo blizu 20 miliona evra u vodovodnu i kanalizacionu infrastrukturu, u saradnji sa KfW-om.

Pored 3,3 miliona evra koja su do sada uložena u izgradnju fabrike za prečišćavanje otpadnih voda i rekonstrukciju vodovodne mreže, opredeljeno je još 16,2 miliona evra za izgradnju centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i rekonstrukciju i proširenje kanalizacione mreže.

Postrojenje u Pirotu imaće kapacitet za 52 hiljade stanovnika i obezbediće prečišćavanje otpadnih voda  za 85 odsto stanovništva opštine.

Takođe, u martu je započela izgradnja fabrike za prečišćavanje vode za piće u Kikindi. Ukupna vrednost investicije iznosi 10,2 miliona evra, od čega je 6 miliona evra subvencionisani zajam KfW-a.

Ostatak od 4,2 miliona evra obezbedila Vlada Republike Srbije iz budžetskih sredstava, navode u resornom ministarstvu. Završetak izgradnje postrojenja je planiran za kraj 2023. godine.

Vranje i Kruševac

Dva grada na jugu Srbije, Vranje i Kruševac, dobili su postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Izgradnja centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Vranju kapaciteta za 65 hiljada stanovnika koštala je 11,8 miliona evra i završena je u decembru prošle godine.

Izgradnja postrojenja u Kruševcu kapaciteta za 90 hiljada stanovnika završena je 2020. godine, a koštala je 14,3 miliona evra. Oko 75 odsto grada Kruševca je pokriveno kanalizacionom i kolektorskom mrežom.

Preko 3 milijarde evra vredan projekat Čista Srbija

Realizacija projekta izgradnje i rekonstrukcije komunalne infrastrukture “Čista Srbija” zvanično je započela u avgustu prošle godine, kada su potpisani aneksi ugovora između Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, kineskih investitora China Road and Bridge Corporation (CRBC) i predstavnika 14 lokalnih samouprava, navode u resornom ministarstvu.

Ugovorima je predviđeno projektovanje i izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kanalizacione mreže i pumpnih stanica u 65 lokalnih samouprava na 73 lokacije, kao i sanacija ili izgradnja regionalnih deponija na šest lokacija.

Komercijalnim ugovorima je određeno da rok za završetak svakog projekta ne može biti duži od 39 meseci, uključujući probni rad. Vrednost ovih ugovora je 3, 2 milijarde evra.

Odabrane lokacije za prvu fazu projekta izgradnje komunalne infrastrukture su Varvarin, Knić, Banja Vrujci, Krupanj, Mionica, Vranje, Novi Bečej, Kragujevac, Novi Sad, kao i započeti projekti:

  • Svrljig – izgradnja 6,4 kilometara kanalizacione mreže, postojenje za preradu otpadnih voda. Vrednost projekta 4,5 miliona evra.
  • Kladovo – 40,6 kilometara kanalizacione mreže, dva postojenja za preradu otpadnih voda. Vrednost projekta je 21 milion evra.
  • Lajkovac – 30 kilometara kanalizacione mreže, dva postrojenja za preradu otpadnih voda (Lajkovac i Bogovađa). Vrednost projekta je 15,5 miliona evra.
  • Lazarevac – 25 kilometara kanalizacione mreže, postrojenje za preradu otpadnih voda. Veliki Crljeni (opština Lazarevac) – 52,5 kilometara mreže, jedno postojenje za preradu otpadnih voda. Vrednost oba projekta 48 miliona evra.
  • Obrenovac – 98 kilometara meže, dva postojenja za preradu vode (Obrenovac i Ratari), Vrednost projekta 54 miliona evra.

„Ugovorom je predviđeno i obavezno angažovanje srpskih podizvođača od strane naših kineskih parnera, kompanije CRBC, i to u procentu ne manjem od 49% ukupno angažovanih podizvođača’’ rekao je Momirović.

Preuzeto tekst i foto:balkangreenenergynews.com

Autor

Mihajlo Vujasin