Prečišćavanje otpadnih voda jedan od prioriteta

Iako postoje aktivnosti i vidljiv napredak , neophodno je još veće angažovanje na realizaciji Akcionih planova Strategije upravljanja otpadnim vodama  u Srbiji , navodi se izmedju ostalog u izveštaju Državne revizorske institucije (DRI) pod nazivom „Efektivnost mera za zaštitu voda od zagađivanja u cilju unapređenja kvaliteta vode“ .

Prema podacima zvanične statistike tokom 2021. godine samo 28% gradova i opština imalo je obezbeđenu neku vrstu tretmana otpadnih voda pre njihovog ispuštanja u reke, dok u 105 gradova i opština nije bilo obezbeđeno prečišćavanje otpadnih voda ispuštenih u javnu kanalizaciju. Tokom 2022. godine, 81,5% ukupno ispuštenih otpadnih voda u javnu kanalizaciju nije bilo podvrgnuto tretmanu prečišćavanja pre njihovog ispuštanja nazad. Prečišćavanje je bilo obezbeđeno za 18,5% ukupno ispuštenih količina otpadnih voda u javnu kanalizaciju, što je 3,2% više nego u 2015. godini.

U pomenutom izveštaju na dalje se navodi da na osnovu analize podataka zvanične statistike o promeni broja domaćinstava priključenih na kanalizacionu mrežu u periodu od 2016. do 2021. godine, utvrđeno je da se broj domaćinstava priključenih na sisteme javne kanalizacije kod 107 gradova i opština ukupno uvećao za 112.971. Prema podacima zvanične statistike, na kraju 2021. godine prečišćavanje otpadnih voda najmanje sekundarnim tretmanom bilo je obezbeđeno u 36 gradova i opština, od kojih u pet gradova i opština takav tretman nije postojao u 2015. godini. Navedene promene uticale su i na povećanje priključenosti stanovništva na sisteme javne kanalizacije kod kojih je obezbeđen najmanje sekundarni tretman otpadnih voda.

U periodu od 2016. do 2021. godine, broj domaćinstava koja imaju priključak na javnu kanalizaciju sa obezbeđenim prečišćavanjem komunalnih otpadnih voda najmanje sekundarnim tretmanom, u gradovima i opštinama kod kojih je ovaj tretman bio obezbeđen i pre 2016. godine, porastao je za 26.353. Pored toga, u pet gradova i opština kod kojih je u istom periodu uspostavljen najmanje sekundarni tretman prečišćavanja komunalnih otpadnih voda, na kanalizacionu mrežu je u 2021. godini bilo priključeno ukupno 55.112 domaćinstava, što predstavlja 68% ukupno nastale promene u broju domaćinstava koja imaju priključak na javnu kanalizaciju sa obezbeđenim prečišćavanjem komunalnih otpadnih voda najmanje sekundarnim tretmanom u odnosu na 2015. godinu.

Strategije upravljanja vodama na teritoriji Republike Srbije za period od 2021. do 2023. godine planirano je sprovođenje devet aktivnosti izgradnje, rekonstrukcije ili dogradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa proširenjem i rekonstrukcijom kanalizacione mreže

Napredak u smanjenju ispuštenih neprečišćenih otpadnih voda u Republici Srbiji prati se preko indikatora koji pokazuje udeo stanovnika koji su priključeni na tretman urbanih otpadnih voda sa najmanje sekundarnim tretmanom. Ovaj indikator beleži konstantan rast, a u periodu od 2016. do 2021. godine povećan je za 3,85%. Prema podacima koje je objavila Statistička jedinica Ujedinjenih nacija, udeo tokova otpadnih voda iz domaćinstva koji se bezbedno prečišćava u u Republici Srbiji iznosio je 36,48% u 2022. godini, što je za 9,42% više u odnosu na objavljeni podatak za 2020. godinu. Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, učešće vodnih tela koja imaju dobar kvalitet vode u okruženju (dobar ambijentalni kvalitet vode) za period 2017–2019. godine iznosi 69%, što je za 1,6% više nego za period 2014–2016. godine. Podaci o udelu vodnih tela sa dobrim statusom vode na portalu Statističke jedinice Ujedinjenih nacija dostupni su samo za 2020. godinu. Između vrednosti ovog indikatora za 2020. godinu na portalu Statističke jedinice Ujedinjenih nacija i Republičkog zavoda za statistiku, postoje razlike, koje su najizraženije kada je u pitanju učešće rečnih vodnih tela sa dobrim statusom vode, navodi se u izveštaju.

Realizacija projekta „Čista Srbija“ realan je odgovor Srbije  i  održivo rešenje za tretman otpadnih voda , jer upravo realizacija ovog projekta ima dva osnovna programa :  izgradnja kanalizacione mreže i postrojenja za preradu otpadnih voda i sanacija, rekonstrukcija, rekultivacija i izgradnja regionalnih centara za upravljane čvrstim komunalnim otpadom.Projektom je predvidjena   izgradnja 165 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. .

 

 

 

Na sajmu ekologije i o prečišćavanju otpadnih voda

U Beogradu je otvoren 18. Међународни сајам енергетике и 19. Међународни сајам заштите животне средине и природних ресурса – EcoFair

Sajam ekologije Ecofair okuplja različite činioce iz sistema zaštite životne sredine – institucije, proizvođače opreme, distributere, reciklere, operatere, deponije, lokalne samouprave, komunalna preduzeća, generatore otpada, stručnu javnost. Cilj Ecofairaje podizanje svesti o važnosti zaštite životne sredine, promovisanje održivosti i pružanje platforme za razmenu ideja, informacija i inovacija u vezi s ekološkim pitanjima.

Ecofair se pokazao i kao odlična platforma za povezivanje različitih aktera u oblasti zaštite životne sredine, kao što su nevladine organizacije, institucije, preduzeća, aktivisti i stručnjaci. Ovo je prilika da se javnost upozna s radom i inicijativama organizacija koje se bave ekologijom i da se podstakne angažovanje građana u zaštiti životne sredine.

Konačno, akcenat ove manifestacije je na finansiranju i upravljanju projektima u sektoru zaštite prirodne sredine, investicionim projektima i upravljanju otpadom, prečišćavanju i upravljanju otpadnim vodama, industrijskoj bezbednosti te domaćem zakonodavstvu u vezi sa ovom problematikom. Suština kompletne agende ove sajamske manifestacije je ultimativno zahtevanje i promocija ekološki prihvatljivog ponašanja kao načina života.

Sajam traje do 30. novembra , a značajno mesto je  aspekt prečišćavanja otpadnih voda širom Srbije što je jedan od zadataka projekta „Čista Srbija“čija realizacija predvidja izgradnju 165 postrojenja za prečišćavanje .

 

U 2022.godini prečišćeno ukupno 30miliona m3 otpadnih voda

Po podacima Zavoda za statistiku RS u 2022. godini u sektorima industrije korišćeno je 3 200 mil. m3 vode, što je, u odnosu na 2021. godinu, manje za 14,2%. Isti podaci pokazuju da je od navedene količine korišćene vode prečišćeno samo 30 mil. m3 vode.

Republički Zavod za statistiku u izveštaju „Korišćenje i zaštita voda od zagađivanja, 2022“ navodi podatke da  od ukupno 3 200 mil. m3 zahvaćenih voda u sektorima industrije, 99,4% čine vode iz sopstvenog vodozahvata (98,0% površinske vode i 1,4% podzemne), a 0,6% iz javnog vodovoda.

Vode korišćene za potrebe industrije u 2022, posmatrano po sektorima i u odnosu na prethodnu godinu, zabeležile su sledeća kretanja: Rudarstvo – rast od 21,1%, Prerađivačka industrija – pad od 5,9%, i Snabdevanje električnom energijom, gasom i parom – pad od 14,6%.

Isti podaci pokazuju da  od ukupno 118 mil. m3 otpadnih voda  u industriji, 47,5% čine vode ispuštene iz sektora Snabdevanje električnom energijom, gasom i parom, 33,9% iz sektora Prerađivačka industrija, a 18,6% iz sektora Rudarstvo.

U 2022. godini prečišćeno je ukupno 30 mil. m3 vode, od čega primarnim tretmanom 63,3%, sekundarnim tretmanom 20,0% i tercijarnim tretmanom 16,7%. Najveći udeo u prečišćenim vodama sektora industrije ima oblast Proizvodnja osnovnih metala – 18,7%, a potom slede Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda – 14,5%, Proizvodnja prehrambenih proizvoda – 12,4%, i Proizvodnja papira i proizvoda od papira – 11,4%. Sve ostale oblasti sektora industrije imaju udeo prečišćenih voda od 43,1%, navodi se u izveštaju Zavoda za staatistiku.

Navedeni podaci nesumljivo ukazuju na potrebu izgradnje većeg broja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda što je jedan od primarnih ciljeva realizacije projekta „Čista Srbija“. Projekat predvidja izgradnju 165 PPOV što je  skoro polovina od potrebnih za celu Srbiju.

foto:pixaby