Bakić: “Čista Srbija” najveći infrastrukturni projekat ikada

Ambasador EU Emanuele Žiofre  u okviru kampanje obilaska Srbije kako bi predstavio i promovisao značajne i velike projekte  koje je pomogla EU, obišao je Suboticu . Gradonačelnik Subotice Stevan Bakić govoreći o brojnim projektima koji se realizuju u ovom gradu posebno je istakao radove koji se očekuju u okviru projekta “Čista Srbija”.

Govoreći o projektima infrastrukture u Subotici, Bakić je rekao: “ Ambasadoru sam govorio i o predstojećoj realizaciji projekta ’Čista Srbija’ u okviru koga tokom naredne godine treba da započnu radovi na izgradnji 110 kilometara kanalizacione mreže i dva prečistača otpadnih voda na teritoriji našeg grada”.

Bakić je naglasio  i da  će  u okviru tog projekta u Suboticu, Palić, Bajmok i Čantavir biti uloženo 20 miliona evra, što je najveća investicija u oblasti komunalne infrastrukture u Subotici  ikada.

Realizacijom projekta “Čista Sbija” i izgradnjom kanalizacione mreže  i prečistača otpadnih voda biće rešen problem odvodjenja otpadnih voda za 15 000 stanovnika .

foto: Grad Subotica

Žiofre: EU uložila više od 400 miliona evra u zaštitu životne sredine u Srbiji

Nj.E. Emanuele Žiofre, ambasador i šef Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji u svom blogu na stranici ministarstva za evropske integracije posebno ističe ekologiju kao oblast ulaganja EU u Srbiji . Žiofre navodi da sredstva postoje ,ali I da je evidentna zainteresovanost Srbije za ulaganje u “zelenu transformaciju”. Ulaganja se na prvom mestu odnose na postrojenja za preradu otpadnih voda I upravljanje čvrstim otpadom .

“Srbija je  2022. godinu počela optimistično kad je u pitanju zaštita životne sredine nakon što je u decembru 2021. otvoren klaster 4 koji obuhvata transport, energetiku, transevropske mreže i životnu sredinu i klimatske promene.U praksi otvaranje pregovora za klaster poglavlja znači da u ovim oblastima mogu započeti značajni pregovori.To takođe znači da je neophodno da Srbija nastavi sa ulaganjem značajnih napora radi ispunjenja neophodnih uslova za zatvaranje tih poglavlja”piše Žiofre u svom blogu pod naslovom “EU je partner Srbiji na putu zelene transformacije”.

U delu bloga pod nazivom “Fokusiranje na Srbiju” ambasador EU kaže da je Srbija  na konferenciji COP26 izrazila osnovanu zabrinutost u vezi sa finansiranjem zelene tranzicije, obezbeđivanjem energetske sigurnosti i podrške radnicima u okviru prelaska na zelene poslove i privredne grane.

“Dobra vest je da finansijska sredstva postoje. Međutim, da bi „zeleno finansiranje“ imalo smisla, neophodno je da se povećaju ambicije u oblasti klime. Klimatska ambicija svake zemlje odražava se u nacionalno utvrđenim doprinosima (NDC) koji predstavljaju planove sa ciljevima smanjenja emisija i adaptacije obično do 2030. godine, a sadrže i informacije o njihovom ispunjenju. Usvajanje revidiranih nacionalno utvrđenih doprinosa koje je Srbija najavila pre konferencije COP26 najbolji je način da se obezbedi pristup, ne samo globalnim fondovima u oblasti životne sredine i klimatskih promena i bilateralnim grantovima već i povoljnim zelenim zajmovima i drugim kreditnim sredstvima. Značajan privredni rast Srbije i velike investicije u infrastrukturu su očigledni”, kaže Žiofre.

On iznosi I podatak da Srbija trenutno  troši tri puta više energije po jedinici BDP-a od proseka u EU. 

“Istovremeno bismo morali da zajedno radimo na prilagođavanju već izmenjenoj klimi. Znamo iz više studija da su Srbija i Jugoistočna Evropa u regionu koji se zagreva brže od globalnog proseka.To znači da će biti jako pogođen klimatskim promenama i da će deca koja se danas rode verovatno iskusiti dramatične posledice intenzivnih poplava, šumskih požara, suša i ogromnih udara na ekonomiju. Poljoprivrednici će ostati bez prihoda a infrastruktura poput puteva i železnica će trpeti velike posledice. Pa ipak, cena izostanka bilo kakve reakcije premašiće cenu reagovanja. S obzirom da je jako osetljiva na negativne posledice klimatskih promena, Srbija bi mogla da ima gubitke i štetu u iznosu od 13 miliona dolara do kraja ove decenije”, tvrdi Žiofre i navodi da su Srbiji  neophodni otporniji usevi, sistemi za skladištenje vode (kao što su brane i akumulacije) kao i drenažni sistemi. Pored toga, izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda bi smanjila organsko zagađivanje vodotokova i jezera i osigurala bi njihovu održivost usled povećane temperature i očekivanih nestašica vode.

Kako bi se pokrenula zelena transformacija, Evropska unija je pripremila Zelenu agendu za Zapadni Balkan koja je deo Ekonomsko-investicionog plana Evropske unije za Balkan.

“EU za Zelenu agendu u Srbijiu saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine, UNDP, Švedskom agencijom Sida i Evropskom investicionom bankom (EIB) pomoći će Srbiji da unapredi politike, preduzme konkretne mere i poveća ulaganja u zelenu transformaciju. To je program vredan 8 miliona evra za smanjenje zagađenja vazduha, borbu protiv gubitka biodiverziteta, za podršku firmama da postanu u većoj meri cirkularne itd. Mnogi ljudi u Srbiji postaju sve zabrinutiji za životnu sredinu. Nedavne demonstracije organizovane u zemlji protiv, na primer, zagađenja vazduha pokazuju da ova pitanja sve više dobijaju na značaju”tvrdi ambasador.

Poseban segment svog bloga Žiofre je posvetio konkretnim dosadašnjim ulaganjima EU u Srbiju na polju ekologije  Na prvom mestu su postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda:

“Evropska unija podržava proces pristupanja Srbije kad je u pitanju ekološko i klimatsko delovanje u tri glavna pravca:

  1. Ulaganja: Do sada je EU uložila više od 400 miliona evra u zaštitu životne sredine. Na to je Srbija dodala još 200 miliona evra što ukupno iznosi preko 600 miliona evra za vodosnabdevanje, postrojenja za prečišćavanje otpadne vode, zaštitu biodiverziteta i čvrsti otpad. EU je uložila dodatnih 90 miliona evra za oporavak nakon poplava, zaštitu od poplava i smanjenje rizika od vremenskih nepogoda. Finansiranje od strane Evropske unije je značajno a ključan je kvalitet EU ekspertize. Takođe nam je potreban i:
  2. Politički dijalog sa Vladom, opštinama, civilnim društvom i
  3. Ulaganje u ljude i institucije kako bi se povećali kapaciteti na nacionalnom i lokalnom nivou, izradilo i uskladilo zakonodavstvo sa evropskim pravnim tekovinama”.

foto: printscreen /euinfo.rs/plac3/blog/