Vučević obišao radove u novosadskom Čeneju

U nedelju 27. marta su radove na izgradnji fekalne kanalizacione mreže u Čeneju obišli gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević i predstavnici regionalnog centra kompanije China Road and Bridge Corporation (CRBC).

“U Čeneju i Kisaču se ulaže preko dve milijarde dinara za kanalizaciju. Rešavanjem tih komunalnih problema ta sela biće u rangu razvijenih sela u Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj”, izjavio je gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević.

U naselju Čenej, u opštini Novi Sad, je do sada izgrađeno više od 13.5 km fekalne kanalizacione mreže, a u planu je izgradnja ukupno 17.498 metara mreže kao i savremenog postrojenja za tretman otpadnih voda.

Intenzivni radovi „Čiste Srbije“ u Vranju

Radovi na izgradnji kanalizacione mreže u Vranju u okviru projekta “Čista Srbija”, koji su započeli u novembru mesecu, napreduju planiranom dinamikom. Do sada već uradjeno kilometar mreže.

Sa poboljšanjem vremenskih prilika u Vranju su intenzivirani radovi na izgradnji kanalizacione mreže. Trenutno se radovi izvode na lokacijama u Kosovskoj ulici, Bunuševac 1. Geometri  su u toku jučerašnjeg dana  obeležili  trasu za kanalizacionu mrežu u Ulicama Save Kovačevica i Dimitrija Tucovića. Radovi u pomenute dve ulice počeće od ponedeljka 28.marta, a očekivanja su da  do kraja meseca  radovi budu započeti i u Ulicama Frans de Perea i Hilandarskoj.

Na teritoriji Grada Vranja biti izgrađena nova kanalizaciona mreža u dužini od 142 kilometra.

Vrednost investicije je 70 miliona evra i to je jedna od najvećih investicija koja se realizuje u Vranju. Projektom će biti obuhvaćena sva sela moravskog sliva, tako da će sva otpadna voda biti usmerena ka Fabrici za prečišćavanje otpadnih voda.

Opština Aleksinac sve bliža projektu „Čista Srbija“

Dok se u Aleksincu izvode obimni  radovi na izgradnji vodovodne mreže, ova Opština,  po rečima predsednika Opštine Dalibora Radičevića, intenzivno radi na projektovanju kanalizacione mreže i postrojenja za preradu otpadnih voda. Ovi radovi biće izvedeni u okviru projekta „Čista Srbija“.

„Trenutno se projektuje 67km kanalizacione mreže kao i postrojenje za preradu otpadnih voda . To je ogromna investicija koju Opština Aleksinac ne bi mogla da izvede u narednih 20 do 30 godina. Samo postrojenje predstavlja najveće ulaganje . Doći ćemo do toga da će 35% stanovništva imati kanalizacionu mrežu“, najavio je Radičević.

Reaizacija projekta „Čista Srbija“ u Aleksincu podrazumeva  izgradnju  PPOV 1 Aleksinačko polje ES-25.000.  Ukupna dužina kanalizacione mreže koja će biti izgrađena je 68.225,00 metara.  Izgradnjom kanalizacine mreže biće obuhvaćena sledeća naselja, sela i delovi opštine Aleksinac: Kolektori Aleksinac – 31.860,00 m, naselje Aleksinac – 2.365,00 m,  naselje Aleksinački rudnik – 5.600,00 m, naselje Žitkovac – 10.645,00 m, naselje Prćilovica 10.235,00 m i naselje Moravac 7.520,00 m.

Ministar Momirović obišao radove u Kladovu

Ministar gradjevinarstva , saobraćaja I infrastrukture Tomislav Momirović sa saradnicima  obišao je radove na izgradnji kanalizacione infrastrukture u Kladovu koji se realizuju u okviru projekta “Čista Srbija”.

Realizacija projekta “Čista Srbija u Kladovu je počela u novembru prošle godine , a radove izvode  kompanije CRBC I PIM BEOGRAD.

Ministar Momirović je podsetio da će na teritoriji Opštine Kladovo biti uradjen 41 km kanalizacione mreže i dva postrojenja za preradu otpadnih voda: u Kladovu i nasеlju Podvrška. „Projekat „Čista Srbija“ je doprinos države svim lokalnim samoupravama Srbije u cilju da se ekološki problemi rešavaju sistematski. Zato sve ovo što radimo možemo sagledati i sa aspekta ravnomernog regionalnog razvoja.  Cilj nam je da zaštitimo prirodnu sredinu, naše reke, planine, za buduće generacije, a svim gradjanima  poboljšamo uslove života“, rekao je Momirović.

Radovi se trenutno  izvode na tri gradilišta, a sa poboljšanjem vremena su intenzivirani :

KORBOVO (izvedeni radovi): Cevi DN 200  -100m,  Cevi 250 – 1.303 m,  Šahte – postavljeno  44

VELIKA VRBICA (izvedeni radovi): Cevi DN 250 – 1.158 m, Cevi DN 200 – 514 metara, Šahte – postavljeno 68.

RTKOVO (izvedeni radovi): Cevi DN 250 – 271m, Šahte – postavljeno 13.

Ukupna vrеdnost projеkta “Čista Srbija” u Opštini  Kladovo jе 21.306.281 еvra.

 

Napreduju radovi u okviru projekta „Čista Srbija“

Uprkos lošem vremenu i zimskim uslovima rada radovi na  izgradnji kanalizacione mreže na više otvorenih gradilišta u 14 gradova i opština gotovo da nisu prestajali.

Na pojedinim lokacijama uradjeno je i više od polovine predvidjenih radova što otvara mogućnost da radovi koji su podeljeni po fazama predju u narednu fazu. Pojedina gradilišta otvorena su početkom ove godine, ali je tempo izvedenih radova uprkos snegu, kiši i niskim temperaturama, tekao po predvidjenom planu.

Projekat „Čista Srbija“ u celosti predvidja izgradnju  5.206.679,31 m kanalizacione mreže, a broj postrojenja za preradu otpadnih voda  je skoro polovina od potrebnih za celu Srbiju (165 PPOV).

U ovoj godini očekuje se početak radova na još lokacija i potpisivanje ugovora sa više gradova I opština.

1. Lajkovac  uradjeno – 2.869,15m

2. Knić – Kusovac ispust -730m

3. Kragujevac :

Male Pčelice 113m

Opornica-677m

Milivoja Bankovića Sićka – 690,5 m

Maršić -554m

4. Krupanj -1.265,30m

5. Kladovo:

Velika Vrbica: 840,62m izvedeno kanalizacionih kolektora na slivu 400

Korbovo: 172,91m izvedeno kanalizacionih kolektora na slivu 600

970,15m izvedeno kanalizacionih kolektora na slivu 700

Rtkovo: 120m izvedeno kanalizacionih kolektora na slivu 800

6. Lazarevac: 3.805,4m

7. Mionica:850,34m

8. Obrenovac: 5.617m

9. Svrljig :

Ljubovačka prema Mrgodovoj DN200 -191,00m

Ljubovačka prema Groblju DN200 -138,20m

10. Varvarin:

Obrež- DN200 -588,50m/ DN315 -150,00m

11. Vranje:

Kosovska ulica DN200 -499,50m/Atmosferska DN400 -76,00m

Bunoševac DN315 -256,00m

12. Kučevo: : 840,62m

13. Novi Sad:

Čenej 11.946,00

Potisa 2.384,00 m

Kisač – Gravitacije: 5.906,00 m

14.Novi Bečej 701 m

Novi Sad dobio 50 reciklažnih zvona za staklenu ambalažu

Grad Novi Sad dobio je 50 reciklažnih kontejnera za staklenu ambalažu, sa ciljem da se prikupljene količine otpada povećaju za najmanje 20%, u narednih godinu dana. Evropska prestonica kulture pridružila se na ovaj način Beogradu, Nišu, Kragujevcu, Somboru i Varvarinu, koji su se pre nje uključili u projekat „Upravljanje staklenom ambalažom na Zapadnom Balkanu“, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare, koja je održana u Gradskoj kući.

Projekat koji je pokrenula Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju regionalnog je karaktera i implementira se u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Severnoj Makedoniji. U Srbiji, projekat sprovode GIZ i NALED, u saradnji sa kompanijama Sekopak i Apatinska pivara.

– Na teritoriji Grada Novog Sada postavljeno je 50 kontejnera tzv. „zvona“ za staklo i to će predstavljati prvi korak ka uvođenju primarne separacije, kao i korak ka čistijem Novom Sadu. Jako je bitno da se građani uključe u ovu akciju i da pokažu odgovornost prema životnoj sredini. Nadamo se uspešnoj realizaciji ovog projekta i molimo građane da daju svoj doprinos time što će puniti „zvona“ – naglasila je Mira Radenović, članica gradskog veća za zaštitu životne sredine, i dodala da Grad Novi Sad puno radi na projektima za očuvanje životne sredine, a ono što predstoji jeste izgradnja regionalnog centra za upravljanje otpadom, po svim ekološkim standardima koje propisuju EU direktive.

Direktor JKP „Čistoća“ Vladimir Zelenović rekao je da su kontejneri raspoređeni na lokacijama koje  su odabrane na osnovu istraživanja o potrebama, sa namerom da što veći broj staklenog otpada završi u kontejnerima, a ne zajedno sa ostalim komunalnim otpadom. “Težnja nam je da svakodnevne slike deponija pored kontejnera budu naša prošlost, a visoka stopa reciklaže budućnost“, kaže Zelenović.

Prema rečima šefa Jedinice za zaštitu životne sredine u NALED-u Slobodana Krstovića, dosad je prikupljeno više od 400 tona stakla, a rezultati prevazilaze inicijalna očekivanja.

– Na tržištu Srbije se godišnje plasira 87.000 tona stakla, od čega se reciklira nepunih 50%. Jedan od glavnih razloga za ovakvo stanje leži u nedovoljnom broju kontejnera za odlaganje, zbog čega NALED aktivno radi na postavljanju nedostajuće infrastrukture, kako bismo imali gde da odlažemo otpad od hrane, sijalica, baterija, kao i stakla, i da zajedno stvorimo ekološki i ekonomski održiv sistem sakupljanja i reciklaže –  kaže Krstović.

Nacionalni koordinator GIZ-a ORF MMS Zorica Bilić istakla je da je ovo prilika za Srbiju da odgovori na zahteve Poglavlja 27 u pristupanju Evropskoj uniji, koji između ostalog nalažu znatno veće sakupljene količine različitih vrsta otpada. Ona je istakla da je reciklaža stakla polje na kome je potrebno značajno unapređenje kako bismo dostigli evropski nivo, te da nam ovaj projekat pruža osnovu  za takav potez.

Kompanija Sekopak je ovlašćeni operater na projektu i ona će sav prikupljeni stakleni otpad iz Novog Sada odvoziti na dalji tretman u Hrvatsku. „Više od godinu dana razvijamo projekat i veoma nam je drago što se naš zajednički trud isplatio. Početni cilj projekta bio je da povećamo reciklažu staklene ambalaže za 20%, a mi smo već na 45%. Uigrani smo, znamo koji su potencijalni izazovi i koji su mehanizmi da projekat zaživi i u Novom Sadu, kao što  je zaživeo u drugim gradovima“, rekla je Violeta Belanović Kokir, direktorka Sekopaka.

Tekst I foto: NALED

Predsednik Vučić u Majuru i Koceljevi o „Čistoj Srbiji“

U okviru predizbornih aktivnosti predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je Majur i Koceljevu. Medju ključnim projektima koje država realizuje za ova dva mesta u Srbiji , predsednik je istakao i projekat “Čista Srbija”.

U razgovoru sa gradjanima Majura predsednik Srbije Aleksandar  Vučić najavio je realizaciju projekta “Čista Srbija” za ceo Šabac čiji je Majur deo. On je rekao da će realizacija projekta za  Šabac,  koštati 46 miliona evra.

„Taj novac je već obezbeđen iz programa ‘Čista Srbija’. Posle toga nema više razlike između Majura i austrijskih i švajcarskih sela. Posle toga dolaskom investitora, zapošljavanja i većih plata više problema nema“, objasnio je on.

Projektom „Čista Srbija“ predvidjeno je da konkretno u MZ Majur bude uradjeno 23.215,00 m kanalizacione mreže. Ukupna dužina kanalizacione mreže koja će biti izgrađena na području Šapca je 150.022,00 metra. Izgradnjom postrojenja za preradu otpadnih voda biće obuhvaćeno 10.000 stanovnika. Radi očuvanja prirode i reke Save biće izgraćeni: PPOV 1 Prnjavor ES-4.000, PPOV 2 Drenovac ES-2.000, PPOV 3 Slepčević ES-2.000 i PPOV 4 Lipolist ES-2.000.

Prilikom posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića Koceljevi , predsednik je najavio izgradnju putne mreže, revitalizaciju saobraćajnice prema Ubu u dužini od 25km kako bi i stanovnicima Koceljeve autoput “Miloš Veliki” bio dostupniji.  Medju ključnim projektima koji će omogućiti kvalitetniji život izmedju ostalog i gradjana Koceljeve predsednik Srbije Aleksandar Vučić izdvojio je i projekat “Čista Srbija”.

Projekat “Čista Srbija” za područje  Koceljeve predvidja kanalizacionu mrežu u dužini od  17.484,75 metara. Izgradnjom kanalizacine mreže biće obuhvaćena sledeća naselja, sela i delovi opštine: Naselje Koceljeva – 9,615.00m, naselje Donje Crniljevo – 1,500.00m, naselje Draginje i Brdarica – 6,369.75 m. Izgradnjom Postrojenja za preradu otpadnih voda u Koceljevi biće obuhvaćeno 5.500 stanovnika. Radi očuvanja prirode i reka Tamnava biće  izgrađeni: PPOV 1 Koceljeva ES-4.000, PPOV 2 Draginje ES-1.500.

foto:printscreen/youtube/AV

Put preko Radan planine: Razvoj juga Srbije

Međuresorna grupa Vlade Srbije za uređenje i razvoj juga naše zemlje je definisala listu prioritetnih projekata koji bi trebalo da doprinesu razvoju kulturnih, turističkih i zdravstvenih potencijala na ovoj tertoriji, a u prvu fazu uređenja biće uloženo 13 milijardi dinara.

Jug Srbije je oduvek raspolagao atrakcijama koje su privlačile turiste različitih profila, ali je osnovni problem ovdašnjih lokalnih samouprava infrastrukturna nepovezanost zanimljivih destinacija. Zbog toga je vodeći projekat na listi prioriteta put preko Radan planine, koji će prepoloviti vreme dosadašnjeg putovanja između Jablaničkog i Topličkog okruga.

Kako je najavljeno, nova trasa će spojiti Đavolju varoš – jedan od retkih prirodnih fenomena nastalih erozijom zemljišta – sa značajnim arheološkim lokalitetima Pločnik, kod Prokuplja, i Caričin grad, kod Lebana, te sa bogatstvom termalnih izvora i lekovitih voda u Sijarinskoj, Prolom i Lukovskoj banji. I, sve to kroz predele netaknute Radan planine…

– Izgradnjom ovog puta, sve lokalne samouprave iz dva okruga će se prilagoditi zahtevama modernog turizma i moći će da objedine svoju ponudu. Ogromne su mogućnosti koje pruža ova saobraćajnica, od kružnih turističkih tura, preko ranolikosti sadržaja, do razvoja seoskog i ruralnog turizma koji će omogućiti novi život napuštenih domova i imanja u ovom delu zemlje – ističe Mijajlo Minić, direktor TO u Medveđi.

U Lebanu je, tako, planirana izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, sa botaničkom baštom – kao prvi i ogledni projekat u Srbiji, čak i za stručnu javnost.

U Caričinom gradu će se uređivati kompletan lokalitet, sa ciljem da se nađe na listi kulturne baštine koju štiti i Unesko, a na teritoriji Leskovca je najavljena izgradnja vidikovca na uzvišenju iznad grada, dok će Bojnik dobiti otvoreni amfiteatar, a Prokuplje letnju pozornicu na citadeli – uz uređenje pešačke staze do tvrđave.

Lebane će se se uskoro dičiti i turističko-rekreativnim parkom Čukljenik jer su na 44 hektara, u šest zona, predviđeni avanturistički prostor za decu, izletište, te brojne sportske, pešačke i biciklističke staze. Realizacija ovih projekta, u okviru takozvanog Radanskog klastera, trebalo bi da počne polovinom godine, dok će se – u saradnji sa Razvojnom agencijom Srbije – raditi i na privlačenju investitora i otvaranju novih radnih mesta.

Radnu grupu čine Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija, Ministarstvo zaštite životne sredine, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastruktrure, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo kulture i informisanja, Ministarstvo privrede, razvojna agencija Srbije, JP Putevi Srbije, Privredna komora Srbije, Kancelarija za upravljanje stranim ulaganjima, Zavod za zaštitu spomenika kulture Srbije i Jablanički i Toplički okrug.

Preuzeto: tekst I foto I.Mitić/novosti.rs

 

Momirović: U Vrnjačkoj Banji 67km kanalizacione mreže

Ministar Tomislav Momirović u Vrnjačkoj Banji najavio radove na projektu “Čista Srbija”. Po njegovim rečima u ovoj opštini biće izgradjeno 67 km kanalizacione mreže, ali I Postrojenje za preradu otpadnih voda.

“Ja očekujem da ćemo mi u narednim mesecima krenuti sa kanalizacionom infrastrukturom. Ovde ćemo izgraditi 67 km potpuno nove kanalizacione infrastrukture, očekujem I da ćemo u narednih godinu dana krenuti sa izgradnjom Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Rok za kompletan završetak tog projekta je tri godine , ali ja očekujem da ćemo infrastrukturu, kanalizaciju, izgraditi za godinu I po dana, d aće nam trebati oko godinu dana još da završimo postrojenje I da ćemo moći da kažemo da  sve otpadne vode iz Banje odlaze čiste u prirodu. To je najviši nivo koji postoji u Evropi I to su predoslovi za dalji razvoj Vrnjačke Banje”, rekao je Momirović.

Izgradnja kanalizacione mreže obuhvatiće  centralnu zonu Opštine , ali I seosko područje , pojasnio je predsednik Opštine  Boban Djurović.

“Što se tiče kanalizacije, ododjenja komunalnih voda mi ovim projektom rešavamo celu Vrnjačku Banju, projekat pokriva celu teritoriju . Ono što je najbitnije je da se rade ključne tačke u samom centru grada koje su bile problematične, pre svega što infrastruktura koja je dosta stara je bila projektovana za odredjeni broj stanovnika Broj stanovnika u Vrnjačkoj banji se povećava pogotovu onih koji kupuju apartmane I dolaze u toku godine više puta da borave ovde , a to znači da postojeći kapaciteti nisu dovoljni . Mi kroz ovaj projekat menjamo stare instalacije I novim rešavamo neka ključna tehnička pitanja I ono što je najbitnije kompletan deo seoskih površina pokrivamo čime ćemo rešiti kompletan odvod otpadnih voda,”rekao je Djurović.

Izgradnjom postrojenja za preradu otpadnih voda biće obuhvaćeno 32.000 stanovnika Vrnjačke Banje i neposredne okoline.

Brnabić o zaštiti životne sredine: Dok drugi pričaju, mi radimo

Srpska napredna stranka objavila je video-snimak u kome se navodi da će u projekat “Čista Srbija” biti uloženo 3,5 milijardi evra. Tim povodom se oglasila premijerka Ana Brnabić koja je napomenula šta se sve radi za zaštitu životne sredine.

Brnabić se oglasila na svom Tviter nalogu.

-Dok drugi pričaju o životnoj sredini, mi radimo. Gradimo filtere na našim termoelektranama i menjamo kotlove da ne koristimo ugalj i mazut – sve za bolji kvalitet vazduha. Čistimo divlje deponije i pravimo sanitarne. Gradimo postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – navela je Brnabić.

Preuzeto:Objektiv/Politika/ 09:38 • 08.03.2022.Foto: Milan Maricic/ATAImages