Svi bismo vozili električni automobil, kad bi država platila bar pola cene

Kupovina električnog automobila je interesantna opcija za građane Srbije i 86% njih bi možda ili sigurno to uradilo, ali bi većina bila spremna da izdvoji najviše 3.000 evra iznad cene konvencionalnih vozila. Cenovnici distributera pokazuju da su hibridna i električna vozila i do tri puta skuplja od standardnih i za tri četvrtine građana to je ključni razlog zašto nisu prešli na električni pogon. Zato 87% ispitanika podržava subvencije za kupovinu i svaki drugi bi najradije da trošak podeli s državom na ravne časti.

Istraživanje stavova građana o električnim i autonomnim vozilima, predstavljeno na današnjoj konferenciji za novinare NALED-a, pored cene ukazuje na još važniji izazov, a to je nedovoljno razvijena infrastruktura.

– Prema različitim procenama, u Srbiji je instalirano između 50 i 150 punjača. Prosečno vreme punjenja je oko 4,5 sata što bi značilo da se na jednom punjaču dnevno može napuniti najviše pet automobila. Na autoputevima je postavljeno svega osam punjača, a do kraja ove godine biće ih najviše 18. Pored obezbeđivanja većeg broja punjača izazov će biti i regulisanje naplate punjenja koje je sada besplatno. Naš proračun je da bi i u slučaju uvođenja naknade, trošak punjenja, bez naknade za korišćenje punjača i drugih troškova, bio nekoliko puta niži nego kod konvencionalnih vozila kod kojih iznosi u proseku 1.300 dinara na 100 kilometara – istakla je Irena Đorđević, menadžerka za regulatornu reformu u NALED-u i podsetila da je, prema podacima MUP-a, u 2020. bilo registrovano 2,2 miliona vozila od čega tek 1.416 hibridnih i 102 električna.

Treća briga na koju građani ukazuju je domet električnih vozila. Najveći deo ispitanika (65%) bio bi zadovoljan dometom do 500 kilometara. Iako konvencionalni automobili imaju doseg od 500 do 790 kilometara s jednim punjenjem rezervoara, električna vozila ne zaostaju u tom segmentu (od 455 do 836 km) i evidentno je da bi zadovoljila većinu potreba. Za duže relacije, pored brzih punjača, jedno od rešenja mogle bi biti zamenjive baterije.

Preporuke za razvoj eMobility ekosistema date su u Sivoj knjizi inovacija, koja je kao i istraživanje, kreirana u okviru programa StarTech, koji sprovodi NALED uz podršku kompanije Philip Morris i u saradnji s Vladom Srbije.

– Umanjenje putarine od 50% za električna i 25% za hibridna vozila, besplatan parking i jednostavnija procedura za postavljanje punjača, deo su mera koje mogu da pomognu većoj zastupljenosti ekoloških vozila i koje su primenjivale i druge zemlje. Potrebno je i digitalizovati i pojednostaviti procedure dodele subvencija i korišćenja poreskog oslobođenja za e-vozila – rekao je Dušan Vasiljević, direktor Odeljenja za konkurentnost i investicije u NALED-u.

Biljana Vuksanović, državna sekretarka Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture najavila je za 2022. godinu izradu strateškog okvira za unapređenje sektora eMobilnosti, a prvi korak na tom putu biće pojednostavljenje postupka instaliranja punjača u skladu sa NALED-ovom preporukom. Prema njenim rečima, do kraja godine biće pripremljeni i predlozi Zakona o planiranju i Zakona o putevima, a sa Ministarstvom unutrašnjih poslova planirana je izmena i dopuna zakonskih rešenja iz oblasti eMobilnosti koji se odnose na bezbednost u saobraćaju.

Građani nešto veću rezervu imaju prema autonomnim vozilima. Čak 41% nije upoznato s njima, više od četvrtine se ne bi osećalo sigurno kada bi bila prisutna u saobraćaju dok bi im oko 60% poklonilo poverenje. Ipak,  podeljeni su po pitanju da li bi autonomno vozilo bolje reagovalo na opasnost u saobraćaju u odnosu na čoveka. Visoku cenu i neprilagođenu infrastrukturu ističu kao prepreke većoj upotrebi, a bolje performanse, veću ugodnost pri vožnji i veću bezbednost kao prednosti. Ključne preporuke Sive knjige inovacija u ovoj oblasti jesu uvođenje posebnog regulatornog režima za testiranje i razvoj autonomnih vozila, razvoj testnog poligona po uzoru na Mađarsku, kao i unapređenje kvaliteta saobraćajne signalizacije, posebno na putevima koji su u nadležnosti lokalnih samouprava.

NALED

Novi metri kanalizacione mreže za brojna srpska domaćinstva

Letnji period i lepo vreme pogoduje radovima na izgradnji kanalizacionih meža u 16 gradova i opština u kojima se trenutno realizuje projekat „Čista Srbija“.

Plan Vlade Srbije je da u 80 lokalnih samouprava u narednih pet godina bude bude izgradjena komunalna infrastruktura kojom će biti poboljšan životni standard gradjana , a sačuvane reke i jezera Srbije. U proteklih mesec dana realizovane su sledeći radovi:

RB. Gradilište Šta se radi Dužina sad koja se radi metri Ukupna dužina metri Napomena

 

1. Lajkovac Kanalizacija 1420.80 4173.7
2. Knić Kanalizacija 34390,80 2207,60
3. Kragujevac Kanalizacija 41745,42 5830,00
4. Krupanj Kanalizacija 0 547.83
5. Kladovo Kanalizacija Velika Vrbica-0 m

Korbovo-0 m

Rtkovo-0 m

22 219,72 m
6. Lazarevac Kanalizacija 0 8838.78
7. Mionica Kanalizacija 367.79 493.68
8. Obrenovac Kanalizacija 251.14 8251.7
9. Svrljig Kanalizacija 653 1393 dužina po aneksu 6040m
10. Varvarin Kanalizacija 5202 27041 44739m
11. Vranje Kanalizacija 3240 3894 141675m
12. Kučevo Kanalizacija 700m 7115m
13. Novi Sad Kanalizacija 23.648,00 42.072,51 2 aktivna

gradilišta sa

dve

građevinske

dozvole, Kisač i

Čenej.

14. Novi Bečej Kanalizacija 33.918,17 46.535,25 3 aktivna

gradilišta sa 3

građevinske

dozvole.

15. Banja Vrujci Kanalizacija 832.96 2775.59
16. Veliki Crljeni Kanalizacija 557.08 1780.69