72 kilometra kanalizacione mreže na teritoriji opštine Svilajnac

Povodom realizacije projekta „Čista Srbija“ u opštini Svilajnac je održan sastanak opštinskog rukovodstva sa partnerima iz kineske kompanije CRBC i Republike Srbije. Projekat “Čista Srbija” obuhvata izgradnju oko 72 kilometra kanalizacione mreže na teritoriji opštine Svilajnac.

Ugovor za prvu fazu radova u okviru ovog nacionalnog ekološkog projekta potpisan je maja ove godine, a njime je predviđena izgradnja kanalizacione mreže u selima Kušiljevo, Troponje, Subotica i Sedlare. Vrednost radova je oko 30 miliona evra.

„Do sada smo obavili velike pripremne radove, a sa izvođačima radova smo se dogovorili da do 15. novembra budu sve ekipe na terenu. Kanalizacija u sva četiri sela radiće se istovremeno. Ovaj projekat unaprediće i kvalitet života ljudi, ali i zaštitu životne sredine,“ ocenio je predsednik opštine Svilajnac Predrag Milanović i dodao da je ovo najveći projekat u oblasti infrastrukture u istoriji Svilajnca.

One je najavio i drugu fazu ovog projekta koja bi obuhvatala sela Grabovac, Crkvenac, Dublje, deo Svilajnca i izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Kada celokupan projekat bude gotov, oko 70 odsto građana opštine Svilajnac imaće regulisanu kanalizaciju.

Projekat „Čista Srbija“ primer ulaganja u ruralnu infrastrukturu

Predsednik Privremenog organa Grada Vranja dr Slobodan Milenković naveo je projekat „Čista Srbija“ kao primer ulaganja u razvoj sela i njegove infrastrukture.

Milenković je  potpisao ugovore o dodeli donacija u okviru projekta “Osnaživanje mladih poljoprivrednika u Vranju u 2023. godini” i tom prilikom je istakao konstantne napore i težnje gradskog rukovodstva da različitim aktivnostima i projektima poboljša život na selu i doprinese ostanku mladih na selu.
„Po ugledu na inicijativu predsednika Srbije Aleksandara Vučića, koji pokrenuo projekat “Čista Srbija” za poboljšanje komunalne infrastrukture u ruralnim područjima, a koji se realizuje širom Srbije, nama je uvek bio cilj da motivišemo mlade ljude da se odmah uključe u poljoprivrednu proizvodnju i svoju budućnost grade na selu,“ rekao je Milenković.

Projektom „Čista Srbija“ do većeg broja prečistača

Po rečima docenta Anite Leovać-Maćerak sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu, koja se bavi prečišćavanjem otpadnih voda, u Srbiji  je samo 26 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u funkciji , ali i da  u Srbiji svega 20 odsto opština ima komunalne uređaje za prečišćavanje otpadnih voda, dok ih nemaju ni drugi veliki urbani centri pored prestonice  poput Novog Sada i Niša.

Odsustvo sitema za prečišćavanje otpadnih voda nije najveći problem u ovom trenutku već i činjenica , kako je izjavila Leovać-Maćerak da prema izgrađenosti kanalizacione infrastrukture, Srbija spada u grupu srednje razvijenih zemalja, dok je u pogledu tretmana otpadnih voda na samom začelju. Na kanalizacione sisteme priključeno je oko 55 odsto stanovništva (3,9 miliona stanovnika). Takođe, najveći broj postojećih postrojenja za tretman otpadnih voda primenjuju zastarele tehnologije, imajući u vidu da su građena pre 30 i više godina.

Isko postoje nove ideje na polju prečišćavanja otpadnih voda mnoge od njih su za sada samo teoretske . U svetu je do sada prihvaćeno nekoliko oblika tretmana prečišćavanja i to: primarni tretman (uklanjanje suspendovanih materija taloženjem, filtracijom i flotacijom), sekundarni tretman (uklanjanje dela rastvorenih materija biološkim ili hemijskim putem), tercijarni tretman (uklanjanje preostalog zagađenja – bionerazgradive materije, patogeni, toksične materije), dezinfekciju prečišćene vode i na kraju, tretman mulja koji je nastao iz prethodnih procesa.

Po mišljenju docenta Leovać Maćerak sama izgradnja sitema je vrlo skupa što je jedan od dodatni razloga za nizak stepen realizacije prečišćavanja.

Samom sitemu prečišćavanja prethodi i izgradnja kanalizacione mreže kojim bi se zagadjena voda dopremala do postrojenja što podiže cenu i vrednost , a dodatno usporava proces .

U Srbiji poslednjih godina brojna fabrička postrojenja imaju  zakonsku obavezu da poseduju prečistače vode , ipak neretko ti sistemi nisu dovoljni pa voda koju postrojenja ispuštaju takodje imaju odredjeni stepen zagadjenosti što smatramo tehnološkim otpadnim vodama.

Otpadne vode takodje mogu biti komunalne koje ispuštaju domaćinstva , ali i vode koje dolaze sa farmi, medicinskih ustanova.

Za ozbiljan pristup rešavanju ovog problema Vlada Srbije pokrenula je projekat „Čista Srbija“ koji predvidja ne samo izgradnju kanalizacione mreže već i prečistača.