U prošloj godini novi kilometri kanalizacione mreže

Ni zimsko vreme nije zaustavilo radove na izgradnji kanalizacione mreže širom Srbije u okviru realizacije projekta „Čista Srbija“. Brojna gradilišta uveliko su aktivna na desetinama različitih lokacija .

U prošloj godini sa više gradova Srbije potpisani su aneksi ugovora za nove predvidjene dužine i lokacije čime je omogućeno priključenje na kanalizacionu mrežu velikom broju domaćinstava  koja su do sada koristila septičke jame ili pak na divlje, neplanski, izgradjene kanalizacione vodove.

Na brojnim lokacijama radovi su podrazumevali rekonstrukciju kanalizacionih mreža koje su zbog svoje dotrajalosti izgubile prvobitnu funkciju.

„Na pojedinim lokacijama radilo se o teško pristupačnim terenima za rad za šta je bilo neophodno ozbiljno projektovanje pa i dodatni radovi koje prvobitno nismo očekivali“, kažu u pojedinim Regionalnim centrima „Čiste Srbije“.

Izvedeni radovi obuhvatali su ne samo postavljanje cevi i izgradnju  šahti već i završne radove na postavljanju asfaltnog zastora.

Projekat „Čista Srbija“ konkretan je korak Srbije ka očuvanju zdrave životne sredine, rečnih vodotokova i podizanju kvaliteta života samih gradjana. Zajedno sa kineskim partnerom, kompanijom CRBC samo u prošloj godini izvedeni su radovi u dužini većoj od 40 km u čak 15 gradova i opština pri čemu su radovi izvodjeni na više od 70 gradilišta, mikro lokacija.

Centar Valjevo

-Krupanj 3.441,84

-Mionica 8.334,97

-Lajkovac 31. 278,99

-Banja Vrujci 7.873,86

Centar Obrenovac

-Obrenovac 23.532,47

-Lazarevac 16.154,79

-Veliki Crljeni 24. 545,2

Centar Novi Sad

-Novi Sad 50.740,75

-Novi Bečej 48.453,43

Centar Kragujevac

-Kragujevac 26.407,3

-Knić 22.146,42

Centar Bor

-Kladovo 29.582,59

-Kučevo 20. 801,5

Centar Niš

-Svrljig 4.805,4

-Varvarin 39. 544,35

-Vranje 58. 213,3

*navedene mere izražene su u metrima

Drugi o nama: Radovi na Limanu 2-Čista Srbija

Radovi na rekonstrukciji kanalizacione mreže na Limanu 2, u okviru projekta “Čista Srbija” nastavljeni su i u ovoj godini i trenutno se odvijaju u dvorištu zgrada između ulica Boška Buhe i Blagoja Parovića, prenose Gradske info .

Ranije su u ovom delu grada u okviru istog projekta završeni radovi na rekonstrukciji kanalizacione mreže u ulicama Milice Stojadinović Srpkinje, Ravaničkoj, Resavskoj, Dr Ivana Ribara i Dragiše Brašovana.

Projekat „Čista Srbija“ predstavlja nacionalni projekat izgradnje i rekonstrukcije komunalne infrastrukture za čije je sprovođenje nadležno MGSI i koji se finansira u celosti iz budžeta Republike Srbije, a koji je koncipiran na osnovu potrebe za povećanom ekološkom zaštitom životne sredine.
Finansijska sredstva obezbeđena ovim projektom uložena su u izgradnju kanalizacione mreže, ali i u rekonstrukciju postojeće kanalizacione mreže u nekoliko gradskih naselja. Investicije obuhvaćene projektom „Čista Srbija“ od izuzetnog su značaja za sve građane Novog Sada i sredinu u kojoj žive, jer je kontrolisano odvođenje otpadnih voda i njihovo prečišćavanje jedan od najefikasnijih načina očuvanja prirodnih resursa i zaštite vodotokova od zagađenja, navode Gradske info.

Krstović: Aktuelno rešenje za očuvanje vodotokova je „Čista Srbija“

„Ono što jeste činjenica, jeste da u nekom kratkoročnijem planu, 140 postrojenja se gradi preko projekta „Čista Srbija“. Prema poslednjim informacijama koje imamo, to je nekih 85 postrojenja. I tu su već odmakli radovi u lokalnim samoupravama, pre svega na izgradnji kanalizacione mreže“, rekao je Slobodan Krstović, direktor za održivi razvoj Nacionalne alianse za lokalni ekonomski razvoj u gostovanju na RTS-u.

U razgovoru na temu prečišćavanja otpadnih voda i čiste vode kao najvažnijeg resursa Slobodan Krstović direktor NALED-a za RTS kaže  da je u pitanju  jedna civilizacijska tekovina da pored kanalizacije imamo i prečišćavanje  otpadnih voda koje odlaze u naše reke i vodotokove. „I upravo je to jedan od razloga zašto smo uradili jednu studiju koja je pokazala kakvo je trenutno stanje upravljanja otpadnim vodama, šta imamo od potrebne infrastrukture, šta nam je potrebno dodatno da izgradimo, kakvi su finansijski efekti svih tih investicija i naravno, s druge strane, da osvetlimo taj ekološki problem gde mi malo, malo pa imamo neki incident“, rekao je Krstović.

Krstović je izneo i trenutne podatke Zavoda za statistiku po kojima se  prečišćava samo oko 14,7% otpadnih voda. „To je taj tzv. sekundarni tretman, pored mehaničkog, jedan biološki tretman koji se koristi. Što je zaista, zaista nisko. Kada pogledamo zemlje EU, negde smo na začelju. Prosek 27 zemalja iz EU je 80% na 4/5 otpadnih voda se prečišćava. Da ne pominjemo, da zemlje kao što su Austrija ili Holandija npr. 100% prečišćavaju svoje otpadne vode. I negde je to jedna lampica, odnosno alarm da zaista ubrzamo investicije u ovoj oblasti. Nije da se ništa ne dešava. I Ministarstvo zaštite životne sredine preko projekata EU, i Ministarstvo građevine preko projekta „Čista Srbija“ započelo je dosta infrastrukturnih projekata kada govorimo o prečišćavanju. To je jako važno dati podatak i činjenicu, da ukoliko imamo manje od dve trećine izgrađene kanalizacije, tu pre svega treba izgraditi kanalizacionu mrežu, a tek nakon toga ide prečišćavanje. I to je jedan proces dugoročni u koji smo mi ušli i trajaće nekih narednih 15-20 godina“, pojasnio je Krstović.

Po njegovim rečima prema planu i programu potrebno je izgraditi 398 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.“ Tu treba izdvojiti posebno ove velike, preko 150.000 ekvivalent stanovnika, kao što je Beograd. Takvih postrojenja bi trebalo biti 4. I to je jedno posebno pitanje. Imamo 19 postrojenja koji su u rangu od 50 do 150 hiljada je ekvivalent stanovnika. I upravo tih 19 postrojenja bi negde pokrilo 50% otpadnih voda u celoj Republici Srbiji i njihovo prečišćavanje“, rekao je Krstović i posebno istakao:“ Ono što jeste činjenica, jeste da u nekom kratkoročnijem planu, 140 postrojenja se gradi preko projekta „Čista Srbija“. Prema poslednjim informacijama koje imamo, to je nekih 85 postrojenja. I tu su već odmakli radovi u lokalnim samoupravama, pre svega na izgradnji kanalizacione mreže.“

foto: NALED

RZS: Rastu BDP doprinela I “Čista Srbija”

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), rast bruto dodate vrednosti (BDV) građevinarstva u Srbiji za devet meseci 2023. u odnosu na isti period 2022. godine iznosio je 9,2 odsto, a takvom rastu su doprinos dale i aktivnosti na projektu “Čista Srbija”.

Rastu BDV u građevinarstvu najviše doprinose aktivnosti na izgradnji saobraćajne infrastrukture i izgradnja cevovodnih, komunikacionih i električnih vodova, kao i izgradnja komunalne-kanalizacione infrastrukture u okviru projekta „Čista Srbija“, naveo je RZS u svojoj analizi.

RZS inače prognozira da će rast BDV građevinarstva u poslednjem tromesečju 2023. iznositi oko 13 odsto, kao i da će sektori usluga i građevinarstva najviše doprineti privrednom rastu u 2023. godini.

 

Najveći deo rešenja otpadnih voda – projekat „Čista Srbija“

Iznoseći podatke o tretmanu otpadnih voda u Srbiji , organizacija NALED iznela je podatak da je najveći deo izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda predvidjen projektom „Čista Srbija“.

Stanje u Srbiji kada je u pitanju prečišćavanje otpadnih voda nije zadovoljavajuće, krajnji je zaključak Eurostatove-ove statistike o stanju prečišćavanja otpadnih voda u kom se navodi da Srbija prečišćava samo 14,7% otpadnih voda dok je EU na nivou od 80%.

Vodeći se podacima Eurostata, NALED je ovu statistiku uvrstio kao jednu od polaznih tačaka u svojoj novoj Studiji o dijagnostici stanja upravljanja otpadnim vodama u Srbiji, gde su prvi put, uz podršku ekspertskog tima kompanije Dvoper,  na jednom mestu pobrojani svi podaci o stanju i planovima upravljanja vodama.

„Prema aktuelnoj uredbi, pravna lica će pitanje otpadnih voda morati da reše u naredne dve godine, dok je za lokalne samouprave ostavljen previše dug rok do 2040. Mi smo u okviru studije izradili mapu koja pokazuje da u Srbiji postoji 54 postrojenja za preradu otpadnih voda, od kojih 12 nije uopšte u funkciji, a prosečna starost svih postrojenja je 22 godine. Novija postrojenja imaju Bačka Topola, Leskovac, Kruševac, Vranje, Raška, Šabac i ovi gradovi i opštine mogu biti ogledni primeri za ono što nas čeka u budućnosti“ rekao je direktor za održivi razvoj u NALED-u Slobodan Krstović.

Studijom je identifikovano da je u planu izgradnja 140 postrojenja, a najveći broj pokriven je srpsko-kineskim projektom „Čista Srbija“, dok se ostali finansiraju iz programa KfW-a, EU fondova, kredita EBRD-a i sopstvenih budžeta, navodi NALED.

Krstović je naglasio da izgradnji postrojenja mora da prethodi izgradnja kanalizacione mreže, na koju je priključeno svega 67% stanovništva. Podaci pokazuju da trećina domaćinstava i dalje koristi septičke jame kao jedinu zamenu za otpremanje otpadnih voda.

„Prema proceni studije potrebno je uložiti 4,2 milijarde evra u kanalizaciju i  1,3 milijarde evra za postrojenja za prečišćavanje voda“, rekao je Krstović.

Ne treba zaboraviti da su dva osnovna programa projekta „Čista Srbija“ izgradnja kanalizacione mreže i postrojenja za preradu otpadnih voda te i da su mnoge opštine i gradovi u Srbiji sada već u drugoj fazi realizacije pomenutog projekta.

 

Mali: Projekat „Čista Srbija“ kapitalna investicija i u 2024.godini

Siniša Mali, potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija naveo da Srbija nastavlja sa realizacijom projekta „Čista Srbija“ i u 2024. godini.

Ministar finansija je  u novogodišnjem obraćanju medijima naveo da postoji jasan plan finansiranja i vraćanja obaveza koje dospevaju u 2024. godini i naglasio da je javni dug Srbije potpuno pod kontrolom.

„Nećemo objavljivati unapred da li ćemo izaći ili ne na tržište kapitala, ali ako i bude bilo potrebe, izaći ćemo potpuno opušteno, relaksirano i ako dobijemo dobre ponude, mi ćemo taj novac iskoristiti ne za potrošnju, već za ono od čega građani Srbije imaju korist, a to su uglavnom kapitalne investicije – od projekta “Čista Srbija”, ulaganja u kanalizacione mreže, fabrike za prečišćavanje otpadnih voda, do daljeg ulaganja u lokalne puteve, autoputeve, brze saobraćajnice, brze pruge,“ rekao je Mali.