„Čista Srbija“ u Varvarinu: U toku pripreme za asfaltiranje

Radovi na izgradnji kanalizacione mreže u Opštini Varvarin ulaze u završnu fazu. Nakon postavljanja kanalizacionih cevi sledi asfaltiranje ulica.

Pomoćnik predsednice Opštine Varvarin Nemanja Čolić kaže da su u toku pripremni radovi za asfaltiranje.

„U toku su pripremni radovi za asfaltiranje 510 metara ulice Nikole Tesle i 370 metara ulice Aleksandra Rankovića u Selu Varvarin .Projekat obuhvata izgradnju 45 kilometara kanalizacione mreže,“ rekao je Čolić za KruševacGrad dodao i da su u toku radovi na izgradnji separatora za prečišćavanje otpadnih voda.

Istovremeno u Obrežu je završeno asfaltiranje ulice Save Kovačevića u dužini od oko 550 metara, čime je ova ulica konačno dobila kompletnu komunalnu infrastrukturu.

Odbornik Slobodan Simić koji je obišao radove naveo je da je realizacija projekta „Čista Srbija“ od velikog značaja za meštane.

„ Realizacija projekta značajno će  poboljšati kvalitet života“, rekao je Simić.

Projekat „Čista Srbija” obuhvata izgradnju 28 kilometara kanalizacione mreže u Obrežu.

 

Svetski dan voda: Globalna i lokalna perspektiva

Svetski dan voda obeležava se svake godine 22. marta, a tema za 2025. godinu, koju su objavile Ujedinjene nacije, fokusira se na zaštitu glečera. UN naglašava da su glečeri ključni za očuvanje života, jer njihova otopljena voda obezbeđuje snabdevanje pitkom vodom, koristi se u poljoprivredi, industriji, proizvodnji čiste energije i očuvanju ekosistema. Tema ove godine ima za cilj da skrene pažnju na ubrzano topljenje glečera usled klimatskih promena, što ugrožava globalno vodosnabdevanje i narušava prirodnu ravnotežu.

Glečeri čine oko 69% slatke vode na planeti, a njihova otopljena voda direktno utiče na ekosisteme, reke i jezera širom sveta. Međutim, i u Srbiji, iako zemlja ima značajne vodne resurse, suočava se s izazovima u očuvanju kvaliteta i dostupnosti vode. Stanje kvaliteta vode u rekama Srbije varira, ali mnoge se suočavaju sa značajnim zagađenjem zbog ispuštanja industrijskih i komunalnih otpadnih voda bez prečišćavanja, kao i zagađenja iz poljoprivrede, uključujući pesticide i veštačka đubriva.

U poslednjih šest meseci, 65 mesta u Srbiji suočilo se sa nestašicama vode, što ukazuje na zabrinjavajuće stanje upravljanja vodnim resursima. Uzroci ovog problema uključuju presušivanje izvora, reka i jezera, ostavljajući mnoga mesta bez vode za piće, poljoprivredu i osnovne svakodnevne potrebe.

Srbija aktivno radi na rešavanju problema kanalizacije i prečišćavanja otpadnih voda kroz projekat „Čista Srbija“. Ovaj projekat ima za cilj da unapredi ekološku zaštitu voda i zemljišta, čime će se poboljšati kvalitet života za oko 2,5 miliona stanovnika u obuhvaćenim opštinama.

Odobrena parcela za izgradnju postrojenja otpadnih voda u Somboru

Gradsko veće Sombora donelo odluku o prenosu parcela za izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda u okviru projekta „Čista Srbija“

Gradsko veće Sombora donelo je odluku o prenosu nedostajućih parcela za izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda, čime se omogućava dalja realizacija projekta „Čista Srbija“.

Kako prenosi Vojvodina uživo, na sednici Gradskog veća utvrđen je predlog Odluke o prenosu javne svojine na katastarskoj parceli 7047 K.O. Bezdan, bez naknade. Ova parcela, koja je planskim dokumentom predviđena za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, prenosi se iz javne svojine Republike Srbije u javnu svojinu Grada Sombora.

Projekat „Čista Srbija“ ima ključni značaj za unapređenje komunalne infrastrukture, jer omogućava izgradnju moderne kanalizacione mreže i sistema za prečišćavanje otpadnih voda. U okviru ovog projekta, u toku su radovi na izgradnji komunalne mreže za prečišćavanje otpadnih voda u Somboru i naseljenim mestima Bezdan, Kolut, Bački Breg, Stanišić, Kljajićevo i Doroslovo.

Realizacijom ovog postrojenja poboljšaće se ekološki standardi, zaštita vodotokova i kvaliteta životne sredine u Somboru i okolini. Takođe, uspostavljanje efikasnog sistema za preradu otpadnih voda doprineće očuvanju prirodnih resursa i unapređenju kvaliteta života građana, što je jedan od glavnih ciljeva ovog strateškog projekta.

foto: preuzeto/Grad Sombor

 

Kineski ambasador: Projekat „Čista Srbija“ unapređuje tretman voda

Ambasador Kine u Srbiji Li Ming izjavio je u intervjuu za Tanjug da dve zemlje imaju odlične potencijale i snažnu saradnju, posebno u oblasti infrastrukture, visoke tehnologije i zaštite životne sredine.

„Kineske kompanije grade mostove na Dunavu u Novom Sadu, a pojedine kineske firme su preuzele realizaciju projekta ’Čista Srbija’, koji ima za cilj poboljšanje tretmana voda širom zemlje“, rekao je ambasador Li.

On je istakao da se saradnja između Srbije i Kine proširuje i na obnovljive izvore energije, biotehnologiju i druge oblasti visokih tehnologija.

„Imamo veliki potencijal za dalje unapređenje odnosa, a naš zadatak je da blisko sarađujemo i omogućimo da ti potencijali postanu stvarnost“, zaključio je ambasador Kine.

„Čista Srbija“ rešenje za kanalizacionu mrežu Aleksinca

Opština Aleksinac uskoro bi mogla da dobije savremenu kanalizacionu mrežu i postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, u okviru  programa „Čista Srbija“. Procena je da će radovi koštati oko 40 miliona evra, što znatno premašuje godišnji budžet opštine, pa će biti finansirani iz državnih sredstava.

Predsednik opštine Dalibor Radičević za Alpress ističe da se na projektu radi već dve godine i da su obavljene ključne pripreme:

„Stvoreni su uslovi za izgradnju 70 kilometara kanalizacione mreže u Žitkovcu i okolnim naseljima. Pribavljene su građevinske dozvole i obavljena eksproprijacija zemljišta, što je bio naš deo posla. Sada očekujemo da projektant, koga imenuje program ‘Čista Srbija’, završi dokumentaciju za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.“

Dodaje da opština Aleksinac sama ne bi mogla da realizuje ovako obiman projekat:

„Da smo koristili samo lokalni budžet, ne bismo mogli da finansiramo ni trećinu planiranih radova. Tačna vrednost biće poznata nakon završetka projektovanja i pribavljanja svih dozvola za deo Aleksinca sa desne strane Južne Morave.“

Očekuje se da radovi počnu ove godine, ali ostaje određena doza opreza, imajući u vidu prethodna iskustva s projektima koji su ostali nerealizovani.

U toku radovi na kanalizaciji u Pojatu, slede Stalać i Ćićevac

U okviru realizacije projekta „Čista Srbija“ u opštini Ćićevac, trenutno su u toku iskopi i postavljanje cevi u nekoliko ulica u Pojatu, a predsednica opštine, dr Mirjana Krkić, najavila je da će se nakon Pojata radovi premestiti u Grad Stalać, dok će poslednja faza obuhvatiti sam Ćićevac.

„Planirano je da ove godine bude izgrađeno 30 kilometara kanalizacione mreže. Apelujem na građane da budu strpljivi tokom trajanja radova jer je projekat ‘Čista Srbija’ od velikog značaja i zahteva vreme i saradnju svih. Sa dolaskom proleća, osim poljoprivrednih radova, moguća su i privremena oštećenja infrastrukture, poput isečenog asfalta. Međutim, sve ulice biće vraćene u prvobitno stanje nakon završetka radova“, izjavila je dr Mirjana Krkić.

Projekat „Čista Srbija“ obuhvata izgradnju 61 kilometra kanalizacione mreže na teritoriji opštine Ćićevac.

Šta bacamo u kanalizaciju i kako to ugrožava vodene ekosisteme?

Ponekad ne razmišljamo o tome šta bacamo u kanalizaciju. Mnoge od tih stvari mogu negativno uticati na biljni i životinjski svet naših vodenih sistema.

Jedna od najčešćih grešaka koju ljudi prave jeste bacanje vlažnih maramica u kanalizaciju, koje, iako se često označavaju kao biorazgradive, zapravo se ne razgrađuju u kanalizacionim cevima. Umesto toga, one uzrokuju blokade i završavaju u rekama i okeanima, gde predstavljaju ozbiljnu pretnju za vodene organizme.

Česta pojava koju ljudi obično veruju da „nije ništa“ i da je toliko mala da je nebitna, jesu farmaceutski proizvodi. Antibiotici, analgetici pa čak i hormonske pilule, često završe u vodi, iako postoji uputstvo o njihovom odlaganju. Ne treba zaboraviti da navedene supstance mogu izazvati ozbiljne promene u ekosistemima, uticati na zdravlje vodenih organizama i dovesti do razvoja otpornosti na antibiotike.

Kao jedan od uzročnika prekomernog rasta algi u rekama jesu ostaci hrane koji dospevaju u vodene površine. Ovaj fenomen često se naziva „cvetanjem algi“. Suština problema je da se na ovaj način smanjuje količina kiseonika potrebna fauni i flori vode.

Sjedinjene Američke Države nedavno su zabranile upotrebu plastičnih slamčica i uvele obavezu upotrebe papirnih ili onih koje su biorazgradive. Iako se čini da slamčice ne mogu biti preveliki problem, one su samo deo plastičnog otpada koji završava u našim rekama i jezerima. Plastika se ne razgrađuje. Jedan od većih problema su plastične flaše i kese, pa s vremena na vreme možemo na većim vodenim površinama uočiti plutajuće površine ove plastike.

Hemikalije i sredstva za čišćenje koja se često ispiraju u kanalizaciju, kao što su pesticidi i razni otrovi, još su jedan ozbiljan izvor zagađenja. Ove supstance ne samo da narušavaju kvalitet vode, već mogu uništiti čitave ekosisteme, smanjiti biodiverzitet i napraviti nepovratnu štetu životnom okruženju. Slično tome, higijenski proizvodi poput tampona, uložaka i pamučnih brisova, koji se često ne razgrađuju u vodi, stvaraju dodatne ekološke probleme, jer završavaju u rekama i jezerima, gde postaju pretnja za vodenu faunu.

Kada ovi predmeti završe u rekama i okeanima, oni imaju širok spektar negativnih posledica. Mikroplastika, hemikalije i farmaceutski otpad mogu uzrokovati trovanje vodenih organizama, ometati njihov rast i reprodukciju, a često izazivaju i smanjenje broja vrsta. Mnoge vodene životinje mogu progutati plastiku ili druge predmete, što dovodi do fizičkih povreda, smanjenja hranjivih tvari i, na kraju, smrti. Takođe, višak hranljivih tvari u vodi može uzrokovati „bloom“ algi, što smanjuje nivo kiseonika u vodi, stavljajući mnoge vrste u smrtonosne uslove. Na kraju, hemikalije koje završe u vodama mogu se akumulirati u vodenim organizmima, a zatim dospeti u ljudsku ishranu, što može imati dugoročne posledice po zdravlje.

Edukacija o odgovornom odlaganju otpada i korišćenju ekološki prihvatljivih proizvoda može značajno smanjiti negativan uticaj na vodene ekosisteme. Odgovornost svakog pojedinca je da bude svestan posledica svog ponašanja i da ne doprinosi zagađenju voda. Na kraju, samo tako možemo sačuvati čistoću reka, jezera i okeana, kao i zdravlje životnog sveta koji ih nastanjuje.

Realizacijom projekta „Čista Srbija“ značajno se doprinosi očuvanju životne sredine kroz izgradnju kanalizacionih mreža i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Ovaj projekat ima ključnu ulogu u smanjenju zagađenja voda, poboljšanju kvaliteta životne sredine i zaštiti vodenih ekosistema, čime se doprinosi zdravlju zajednice i održivom razvoju.

 

Mićin:Nastavak projekta ‘Čista Srbija’ i infrastrukturnog razvoja Novog Sada

Novoizabrani gradonačelnik Novog Sada, Žarko Mićin, u izjavi za novosadske medije govorio je o opštem razvoju i napretku grada, ističući da je jedan od ključnih ciljeva nastavak realizacije infrastrukturnih projekata. Među tim projektima  izdvaja se  „Čista Srbija“.

Kao što je naveo u svom ekspozeu, Mićin je ponovio da će fokus biti na realizaciji ključnih infrastrukturnih inicijativa, među kojima je i projekat „Čista Srbija“.

„Kroz projekat ‘Čista Srbija’ biće rekonstruisana kanalizacija na Limanu 1 i 2, izgrađen kolektor duž Bulevara Cara Lazara, a biće postavljena nova kanalizacija na Dunavcu. Takođe, planirana je rekonstrukcija kolektora otpadnih voda u Almaškoj ulici, od ulice Pariske komune do Kisačke ulice, kao i u Ulici Miše Dimitrijevića“, izjavio je Mićin.

On je podsetio da je u periodu od 2012. do 2024. godine izgrađeno i rekonstruisano više od 300 kilometara vodovodne mreže, kao i gotovo 350 kilometara kanalizacione mreže.

„Novi Sad će, zahvaljujući velikim infrastrukturnim projektima koji se realizuju, nastaviti da raste i razvija se, u skladu sa potrebama svojih građana“, zaključio je Mićin.

Radovi u okviru projekta „Čista Srbija“ nesmetano teku u Kragujevcu

Radovi u okviru projekta „Čista Srbija“ u Kragujevcu nesmetano se odvijaju.

Trenutno je u toku izgradnja nedostajuće kanalizacione linije, sređivanje šahti u Ulici Milivoja Milentijevića, priprema za asfaltiranje u Ulici Užičke republike, kao i iskopi u ulicama Dragoljuba Dulejanovića, Nikole Maratovića i Velebitskoj.

Radovi koji imaju za cilj unapređenje infrastrukture i poboljšanje kvaliteta života građana, napreduju planiranom dinamikom.