Doljevac gradi 45 kilometara kanalizacije i dva postrojenja

Koordinator Kancelarije za lokalni ekonomski razvoj opštine Doljevac, Neda Jovanović, govoreći za Radio Koprijan, najavila je obimne radove na izgradnji kanalizacione infrastrukture u okviru projekta „Čista Srbija“.

Jovanović je istakla da su u toku radovi na kanalizacionoj mreži u Doljevcu i Čapljincu, ali i u Pukovcu, tačnije u istočnom delu Pukovca, gde su radovi pri kraju i ovih dana će se raditi odvojci za priključke.

„Očekujemo i početak radova u Malošištu. Takođe, rade se i glavni kolektori od Pukovca do Doljevca i od Šalinca do Doljevca, kao i izgradnja postrojenja za preradu otpadnih voda. Na osnovu Komercijalnog ugovora o projektovanju i izvođenju radova br. 40, koji je opština potpisala sa Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, izvođačem CRBC (China Road and Bridge Corporation) iz Pekinga, Narodna Republika Kina, i podizvođačem Millennium Team iz Beograda, ugovorena vrednost investicije je oko 23 miliona evra, što obuhvata izgradnju 45 kilometara kanalizacione mreže i dva postrojenja“, pojasnila je Neda Jovanović za Radio Koprijan.

Po njenim rečima, u Belotincu i Čapljincu biće izgrađena kanalizaciona mreža, u Pukovcu i Malošištu radiće se dogradnja postojeće mreže, a u Doljevcu je predviđena rekonstrukcija i dogradnja kanalizacionog sistema. Takođe, postojeće kanalizacione mreže u Kočanu, Orljanu, Šainovcu i Šarlincu povezaće se na glavni kolektor koji će prikupljati i odvoditi otpadnu vodu do postrojenja za prečišćavanje u Doljevcu.

Kako je rečeno u pomenutom gostovanju, biće izgrađena i dva postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – jedno u Doljevcu, drugo u Čapljincu.

„Planirana su dva postrojenja: prvo, izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) po SBR tehnologiji u naselju Doljevac za kapacitet od 10.000 ES (ekvivalent stanovnika), kojim su obuhvaćena naselja Pukovac, Kočane, Doljevac i Orljane. Cilj je obezbeđivanje i unapređenje odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda za grupu naselja sa leve strane Južne Morave. Drugo postrojenje planirano je u Čapljincu, za prečišćavanje otpadnih voda za naselja Čapljinac, Belotinac, Malošište, Knežicu, Perutinu i Ćurlinu, za projektovani kapacitet od 5.000 ES, sa ciljem obezbeđivanja i unapređenja odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda za grupu naselja sa desne strane Južne Morave. Sva otpadna voda iz naselja ispuštaće se u kanalizacioni sistem, a zatim dovoditi do postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, gde će se tretirati i dalje kao prečišćena ispuštati u recipijent, što bi imalo za posledicu ukidanje svih ispusta kanalizacije u vodotokove“, istakla je Jovanović, pojašnjavajući da je opšti cilj projekta „Čista Srbija“ unapređenje postojećeg sistema kanalizacije i tretmana otpadnih voda, kao i izgradnja kanalizacione mreže za većinu naselja na teritoriji opštine Doljevac.

Sva otpadna voda mora biti tretirana i prečišćena pre ispuštanja u recipijent, što se razlikuje od sadašnjeg koncepta prikupljanja otpadnih voda i njihovog ispuštanja u lokalne vodotokove bez ikakve obrade.

„Nakon realizacije celokupnog sistema potrebno je doneti opštinski propis kojim bi se naložilo obavezno priključenje na kanalizaciju i zatvaranje svih septičkih jama, u cilju sprečavanja daljeg zagađivanja podzemnih voda“, izjavila je koordinator Kancelarije za lokalni ekonomski razvoj opštine Doljevac, Neda Jovanović, za Radio Koprijan.

„Čista Srbija“ rešenje za kanalizacionu mrežu Aleksinca

Opština Aleksinac uskoro bi mogla da dobije savremenu kanalizacionu mrežu i postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, u okviru  programa „Čista Srbija“. Procena je da će radovi koštati oko 40 miliona evra, što znatno premašuje godišnji budžet opštine, pa će biti finansirani iz državnih sredstava.

Predsednik opštine Dalibor Radičević za Alpress ističe da se na projektu radi već dve godine i da su obavljene ključne pripreme:

„Stvoreni su uslovi za izgradnju 70 kilometara kanalizacione mreže u Žitkovcu i okolnim naseljima. Pribavljene su građevinske dozvole i obavljena eksproprijacija zemljišta, što je bio naš deo posla. Sada očekujemo da projektant, koga imenuje program ‘Čista Srbija’, završi dokumentaciju za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.“

Dodaje da opština Aleksinac sama ne bi mogla da realizuje ovako obiman projekat:

„Da smo koristili samo lokalni budžet, ne bismo mogli da finansiramo ni trećinu planiranih radova. Tačna vrednost biće poznata nakon završetka projektovanja i pribavljanja svih dozvola za deo Aleksinca sa desne strane Južne Morave.“

Očekuje se da radovi počnu ove godine, ali ostaje određena doza opreza, imajući u vidu prethodna iskustva s projektima koji su ostali nerealizovani.

Čista Srbija: Da septičke jame postanu prošlost

Cilj realizacije projekta „Čista Srbija“ jeste da kanalizaciona mreža stigne do svakog domaćinstva . Na žalost brojna domaćinstva u Srbiji već dugi niz godina koriste bilo betonske bilo plastične septičke jame. I jedna i druga predstavljaju opasnost po životnu okolinu, ali i zdravlje ljudi.

Nedostatak kanalizacione mreže koja podrazumeva sigurno i stabilno odvođenje otpadnih voda do kolektora i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda domačinstva u Srbiji često nadoknađuju korišćenjem poslednjih godina sve popularnijih plastičnih septičkih jama.

Iako izradjene od kvalitetne plastike one imaju niz svojih nedostataka naročito nakon više godina korišćenja.

Najpre podložne su deformaciji u zavisnosti od samog terena na kom se pomenute kace ukopavaju. Razlika medju njima je uglavnom takva da imaju ili samo ulazni deo pa je neophodno često pražnjenje ili pak i izlazni deo pa se otpadne vode često razlivaju  u neposredno okruženje.

Ukoliko takva kaca bude postavljena blizu izvorišta pijaće vode nisu retki slučajevi da dođe i do njegove kontaminacije.

U područjima s visokom podzemnom vodom, septičke jame mogu biti problematične jer mogu plutati ili se oštetiti. Kanalizacioni sistemi nemaju tih problema jer su dizajnirani da funkcionišu bez obzira na lokalne hidrološke uslove.

Mnogo je razloga za priključenje na kanalizacionu mrežu nasuprot rešenjima sa septičkim jamama. Među njima sigurno najkonkretniji i najvažniji jeste taj što kanalizacija pruža sigurniju i zdraviju opciju jer su otpadne vode pravilno zbrinute, smanjujući rizik od zagađenja i širenja bolesti. Septičke jame, naročito ako dođe do zagušenja ili prelivanja, mogu izazvati neprijatne mirise i kontaminirati i zemlju  i vodu.

Projekat „Čista Srbija“ predvidja izgradnju kanalizacione mreže u čak 77 gradova i opština u Srbiji obezbeđujući na taj način sigurno i zdravije životno okruženje i uslove života.

Prva faza projekta „Čista Srbija“ u Kragujevcu pri kraju

Radovima u naselju Koroman, u Brezovačkoj i Cerskoj ulici privodi se kraju prva faza projekta „Čista Srbija“ u okviru koje će biti izgrađeno 42 kilometara kanalizacione mreže u Kragujevcu. Zamenik gradonačelnika Kragujevca Dejan Ružić i predsednik Skupštine grada Ivica Momčilović, prilikom obilaska radova izrazili su zadovoljstvo stanjem zatečenim na terenu i dinamikom radova, a pre svega činjenicom da se ovim rešava višedecenijski problem meštana ovog grada.

„„Čista Srbija“ je projekat od nacionalnog značaja koji se realizuje istovremeno u mnogim gradovima, a Kragujevac je jedan od gradova u kome je izgrađeno najviše kilometara kanalizacione mreže. Kada budemo završili prvu fazu, a pri kraju smo, to će biti 42 km, što je više nego što je ukupno urađeno u prethodnih deset godina“,  konstatovao je Ružić i dodao da bi uskoro trebalo da bude potpisan ugovor za drugu fazu projekta koja podrazumeva rekonstrukciju centralnih gradskih linija.

U naselju Koroma, u Brezovičkoj i Cerskoj ulici će biti izgrađena kanalizaciona mreža u dužini od 2,1 km, a kako najavljuje Ivica Momčilović u Ulici Užičke republike gradiće se 3,2 km kanalizacione mreže, što će po njegovim rečima biti jedna od najdužih linija. On je najavio radove u delu oko trafostanice u Beloševcu, oko Ulice Nikole Maratovića, u dužini od oko 2,5 km, što će biti poslednja lokacija kojom će biti završena prva faza projekta „Čista Srbija“.

Foto: Grad Kragujevac

Realizacija projekta „Čista Srbija“ započeta i u Valjevu

Projektom „Čista Srbija“ predvidjeno je da u Valjevu bude izgradjena kanalizaciona mreža u dve Mesne zajednice Popučke i Lelić, a radovi su počeli na levoj obali reke Kolubare u MZ Popučke.

„Popučke se rade iz dva dela , jedan na levoj obali Kolubare što je zapravo privredna zona i tu je predvidjena dužina kanalizacione mreže  9.766m. Popučke-desna obala Kolubare je u fazi projektovanja, dužina kanalizacione mreže je oko 15km“, potvrdio je gradonačelnik Valjeva Lazar Gojković.

Gojković je rekao i da Valjevo ne bi moglo da samostalno pristupi jednom ovako zahtevnom projektu za koji će biti izdvojeno 11,8 miliona evra.

„U Leliću je dužina kanalizacione mreže 1.766m,  Grad Valjevo trenutno radi  prijavu radova. Ključni cilj ovog projekta i radova jeste upravo očuvanje životne sredine, to je na prvom mestu . Potom naravno i jedan viši standard života gradjana . Zaista smo zahvalni Vladi Srbije i resornom ministarstvu naročito, što su predvijena postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Mi sada u Valjevu imamo samo jedno i ovo je realna prilika da dobijemo još dva“, izjavio je gradonačelnik  Gojković.

U cilju očuvanja reke Kolubare i sliva reka koji formiraju akumulaciono jezero Rovni sa druge strane u Valjevu će biti izgradjena dva postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda , a kako je saopštio Gojković radovi na izgradnji postrojenja u Popučkama kod industrijske zone u kojoj posluju dve velike kompanije Hansgrohe i Bicerba počinju u prvoj polovini maja .

foto:Grad Valjevo

 

Most, saobraćajnica i kanalizacija za Sombor

Ministar građevinarstva ,saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić u toku obilaska brojnih infrastrukturnih radova u Somboru podsetio da se u ovom gradu gradi kanalizaciona mreža u dužini od 82km.

„U okviru projekta „Čista Srbija“ u Somboru se gradi 82 kilometra kanalizacione mreže u Stanišiću, Bačkom Bregu, Bezdanu Kolutu i dva prečistača otpadnih voda u Stanišiću i Bezdanu“, rekao je ministar Vesić.

Ministar je naglasio da je izuzetno važno da se ravnomerno razvija svaki deo Srbije.

„Položaj ovog grada biće idelan za dolazak investitora. A uz velike projekte idu i ovi, naizgled mali, koji mnogo znače ljudima koji žive u Somboru, Apatinu. Podižu kvalitet njihovog života. A, to je politika koju vodimo, da se svaki deo Srbije razvija, i da u svakom delu radimo ovakve brojekte, kako bi građanima bilo bolje nego što im je bilo juče“, rekao je ministar Vesić.

„Čista Srbija“ ključna za očuvanje vodoizvorišta

„Zagadjenje vodoizvorišta ugrožava pijaću vodu“ izjavili su za EURACTIV Žaklina Živković i Strahinja Macić, aktivisti inicijative“Pravo na vodu“. Prema podacima koje su izneli može se zaključiti da je projekat „Čista Srbija“ od krucijalnog značaja za Republiku Srbiju.

U Srbiji je samo 55% stanovništva priključeno na kanalizacione sisteme. Postrojenja za preradu otpadnih voda (tamo gde postoje) uglavnom su izgrađena pre više od 30 godina i najčešće primenjuju zastarele tehnologije. Prema izgrađenosti kanalizacione infrastrukture, Srbija spada u grupu srednje razvijenih zemalja, dok je u pogledu tretmana otpadnih voda na samom začelju. Takođe, ukupno 47 gradova i opština imaju postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, od kojih je 26 u funkciji (uz dva u rekonstrukciji i pet u probnom radu), prenosi Mondo.

„Ključni problemi vodosnabdevanja u Srbiji su ugrožavanje vodoizvorišta zagađenjem, obezbeđivanje dovoljne količine zdravstveno ispravne vode za piće, veliki gubici na vodovodnoj mreži i nadolazeća privatizacija komunalnih preduzeća. Srbija nema dovoljno vode, pa milion građana ima stalno ili povremeno onemogućen pristup zdravoj pijaćoj vodi. U Vojvodini je situacija možda i najgora, jer se odavno otišlo u nadeksploataciju rezervi podzemnih voda, pa sa povećanjem dubine i njihov kvalitet znatno opada; ne ostavlja se mogućnost da se one obnove. Rezerve podzemnih voda u dolinama velikih reka značajno ugrožava velika i gotovo nekontrolisana eksploatacija peska i šljunka“, objašnjava Macić.

Govoreći o postojećim akumulacijama Žaklina Živković navodi da su ugrožene različitim činiocima.

„Postojeće akumulacije su ugrožene zbog klimatskih promena (velikih suša i poplava), ali i usled zagađenja, divlje gradnje, nepreduzimanja antierozionih mera u dovoljnom obimu, otpadnih voda iz poljoprivrede, upuštanja otpadnih voda u pritoke bez tretmana, neadekvatno upravljanje komunalnim otpadom… Ali najveći problem svakako predstavlja uzurpacija obala ovih akumulacija i ono što ta uzurpacija sa sobom nosi“, kaže Živković.

Za EURACTIV Micić kaže da nema vodovoda u Srbiji koji se ne suočava sa enormnim gubicima na mreži – u Beogradu oko 30%, Kragujevcu 42%, Užicu 54%, a ima i gorih primera.“ Zabrinjava neodgovarajući odnos prema vodoizvorištima podzemnih voda koje su sada u dobrom stanju, poput Makiša u Beogradu. Posebno je loša situacija u centralnoj Srbiji sa seoskim vodovodima u pogledu upravljanja, kvaliteta i dostupnosti vode i stanja infrastrukture. Elaborati o zonoma sanitarne zaštite se nedosledno ili uopšte ne sprovode. A lokalne samouprave nemaju dovoljno ekonomske snage da saniraju mrežu i svedu gubitke na tehnički i ekonomski prihvatljiv nivo. Da bi se ovi problemi prevazišli potrebna je odlučna, koordinisana i posvećena akcija svih nivoa vlasti“, objašnja Micić.

Navedeni podaci ukazuju da je realizacija projekta Čista Srbija od ključne važnosti za očuvanje vodoizvorišta. Podsećamo, da je broj stanovnika koji je obuhvaćen ovim programom  oko dva i po miliona u 69 jedinica lokalne samouprave. Predvidjena je izgradnja  preko 5.206.679,31 m kanalizacione mreže, a broj postrojenja je skoro polovina od potrebnih za celu Srbiju (165 PPOV).

foto: pixabay

 

 

Vesić: Put i kanalizacija za građane Kljajićeva

“Vlada Srbije vodi računa o svakom delu naše zemlje”, rekao je ministar građevine saobraćaja I infrastrukture Goran Vesić obilazeći radove u Kljajićevu, a kao dokaz naveo izgradnju kanalizacione mreže u okviru projekta “Čista Srbija” i rekonstrukciju puta Kljajićevo-Bački Sokolac.

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić obišao je radove na rekonstrukciji lokalnog puta Kljajićevo-Bački Sokolac, kod Sombora, i poručio žiteljima Kljajićeva da će njihovo mesto, uz obnovu lokalnog puta i izgradnju brze saobraćajnice, kao i kanalizacije, posle decenija čekanja doživeti veliki napredak.

Vesić je istakao i da u Kljajićevu ove godine počinju radovi na izgradnji kanalizacije, u okviru projekta “Čista Srbija”, kao deo kanalizacione mreže koja se uvodi u opštini Sombor. Tako će Kljajićevo, sa više od 4.000 žitelja, konačno dobiti kanalizaciju, koju su dugo priželjkivali, a nisu verovali da će to ikada biti završeno, napomenuo je ministar.

“Razvijamo svaki deo Srbije. Gradimo puteve, i to ne samo auto-puteve i brze saobraćajnice, već sve više pažnje usmeravamo na magistralne i regionalne, lokalne puteve”, rekao je Vesić i podsetio da je i predsednik Vučić govorio o potrebi da se svi lokalni putevi obnove.

“Ovo je dokaz šta znači kada se vodi računa o svkom delu Srbije i, ovde, u razgovoru sa ljudima, vidi se koliko sve to znači za sve njih”, rekao je Vesić.

Foto:mgsi.gov.rs

Kanalizaciona mreža u Opštini Svilajnac za 70% stanovništva

U Opštini Svilajnac u oviru projekta “Čista Srbija” kroz dve faze radova predvidjena je izgradnja više od 100 km kanalizacione mreže.

Ministar građevine saobraćaja I infrastrukture Goran Vesić potpisao je Ugovor sa kineskom kompanijom China Road and Bridge Corporation(CRBC) I predsednikom Opštine Svilajnac Predragom Milanovićem ugovor o prvoj fazi izgradnje komunalne infrastrukture u ovoj Opštini.

Potpisujući ugovor predsednik opštine Svilajnac Predrag Milanović  je naglasio da će  u okviru prve faze radova biti izgrađena  kanalizaciona mreža u Kušiljevu, Sedlaru, Subotici i Troponju. Milanović kaže da Svilajnac očekuju dve faze radova.

„U ovoj prvoj fazi izgradiće se skoro 72 km kanalizacione mreže u ova četiri sela, a vrednost radova je oko 30 miliona evra. Do kraja godine potpisaće se Aneks i za drugu fazu čija je vrednost oko 40 miliona evra, što je ministar Vesić najavio, čime ovo postaje najveći infrastrukturni projekat u istoriji Opštine Svilajnac“ , rekao je  Milanović.

U okviru projekta “Čista Srbija” predvidjena je I izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. “Svilajnac je jedna od opština koja će dobiti najviše kilometara novoizgrađene kanalizacione mreže kada se završe obe faze”, rekao je na potpisivanju ugovora ministar Goran Vesić.

Kako je istakao predsednik Opštine MIlanović realizacijom projekta “Čista Srbija preko 70% stanovništva ove Opštine dobiće kanalizacionu mrežu.

Obustava saobraćaja u Sodercu zbog izgradnje kanalizacione mreže

JP „Urbanizam i izgradnja Grada Vranja“ izdalo je saopštenje za javnost u kom navodi da aće u narednih 60 dana zbog izgradnja primarnog kolektora 8 u Sodercu doći do obustave saobraćaja.

Izvođaču radova, kompaniji „Milenijum tim“, izdata je saglasnost za privremenu obustavu saobraćaja, za vreme izgradnje fekalne kanalizacije u dužini od 3.905 metara.

„Ovaj infrastrukturni objekat sastojaće se iz pet sekundarnih i jednog glavnog kolektora. Na trasi će biti izgrađeno 127 revizionih šahtova i 25 slivnika, sa prosečnom dubinom ukopavanja cevi od 2,4 metra“, navodi se u saopštenju JP „Urbanizam i izgradnja Grada Vranja“.