Nakon radova u Inđiji, nastavak u Beški

U okviru projekta „Čista Srbija“, u Inđiji je do sada izgrađeno 7,2 kilometra fekalne kanalizacione mreže od ukupno planiranih 9,3 kilometra. Prema rečima Uroša Trifunovića, direktora javnog preduzeća, na poslednjem sastanku Sistema 48 najavljeno je da će se radovi nastaviti u naseljenom mestu Beška.

Planirano je da svi radovi budu završeni u roku od dve godine. Kako je Trifunović naglasio, dinamika izvođenja zavisi od više faktora, uključujući i vremenske uslove, ali se očekuje da će aktivnosti u Beški početi u narednih mesec dana.

„U Beški će se raditi po unapred utvrđenom planu i očekujemo da će celokupna kanalizaciona mreža u ovom mestu biti završena u roku od godinu dana“, izjavio je Trifunović.

Ukupno je na teritoriji opštine Inđija predviđena izgradnja 38 kilometara kanalizacione infrastrukture koja će obuhvatiti 13 ulica. Prema planu, radovi će se u kasnijoj fazi nastaviti i u mesnoj zajednici Beška. Ukupna procenjena vrednost radova iznosi 306.111.330 dinara.

Pored Inđije, u okviru ovog projekta planirano je da se u Beški izgradi još 9,1 kilometar kanalizacione mreže, što uključuje i sistem za odvođenje otpadnih voda.

 

CRBC u Novom Pazaru: Razgovori o projektu „Čista Srbija“

U Novom Pazaru predstavnici kineske kompanije CRBC sastali su se sa gradonačelnikom Nihatom Beševcem i njegovim timom, kako bi razgovarali o infrastrukturnim projektima u ovom gradu.

Tokom posete delegacije kompanije CRBC, koju je predvodio generalni direktor Yang Dong, najviše pažnje posvećeno je realizaciji nacionalnog projekta „Čista Srbija“.

Kada je reč o kanalizacionoj infrastrukturi, zvanični podaci ukazuju da fekalna kanalizacija u Novom Pazaru nema dovoljan kapacitet. Poseban izazov predstavlja to što su mnogi privatni objekti kišnu kanalizaciju (oluci i dvorišta) povezali na fekalnu mrežu, što često dovodi do zagušenja sistema i izlivanja otpadnih voda.

Prema informacijama iz „Profila zajednice“ objavljenog na zvaničnom gradskom sajtu, neophodno je da se atmosferska kanalizacija sa objekata priključi na posebnu mrežu za kišnu kanalizaciju, kako bi se rasteretila postojeća fekalna infrastruktura.

Trenutno, ukupna dužina primarne fekalne mreže iznosi oko 120 kilometara, dok je kišna kanalizacija duga približno 100 kilometara. Glavni kolektori su u lošem stanju i zahtevaju rekonstrukciju u dužini od oko 20 kilometara. U opštini ne postoji postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, podaci su sa gradskog sajta.

U seoskim sredinama, otpadne vode iz domaćinstava uglavnom se odvode u improvizovane septičke jame, što dovodi do zagađenja zemljišta. U mnogim slučajevima, otpadne vode se nekontrolisano ulivaju u obližnje vodotokove, čime se direktno ugrožava zdravlje stanovništva i prirodni ekosistem. Sve navedeno ukazuje nedvosmisleno na potrebu rešavanja postojećih problema.

Teritoriju Novopazarske regije presecaju brojne reke: na zapadu Lim, na severozapadu i u centralnim delovima Uvac i Vapa, dok na istoku i jugu protiče Ibar sa pritokama Vidrenjak i Raška. Na severu se nalaze manje rečice u izvorištima Moravice i Studenice.

Ničić: Projekat „Čista Srbija“ na pragu realizacije

Gradonačelnik Zaječara, Boško Ničić, prilikom obilaska radova na asfaltiranju u selu Grljan, izrazio je nadu da će uskoro biti potpisan ugovor o realizaciji projekta „Čista Srbija“ i za taj deo teritorije Srbije.

„Nadam se da će uskoro biti potpisan ugovor koji se odnosi na ovaj deo Srbije, sa kineskim izvođačima radova, u okviru projekta ‘Čista Srbija’, i da ćemo konačno započeti ono što Grljan dugo čeka – izgradnju kanalizacione mreže i priključenje na glavni kolektor, koji će se protezati od Grljana, preko naselja Višnjar, sve do nove fabrike za prečišćavanje otpadnih voda“, izjavio je Ničić.

Prema njegovim rečima, planirana kanalizaciona mreža obuhvata približno 86 kilometara dužine.

foto: Boško Ničić/print screen/youtube

Macut najavio kontinuitet u realizaciji projekta „Čista Srbija“

U Skupštini Srbije, mandatar za sastav nove Vlade, Đuro Macut, u ekspozeu i programu rada buduće Vlade, istakao je kontinuitet u realizaciji projekta „Čista Srbija“.

Govoreći o razvoju komunalne infrastrukture, Macut je naveo da se projekat „Čista Srbija“ sprovodi na teritoriji 73 jedinice lokalne samouprave, odnosno na ukupno 93 lokacije širom Republike Srbije. Projekat obuhvata izgradnju i unapređenje kanalizacione mreže i postrojenja za preradu otpadnih voda, sa ciljem poboljšanja životne sredine, javnog zdravlja i ukupnog kvaliteta života građana.

Ovaj projekat predstavlja jedan od najvećih infrastrukturnih poduhvata u oblasti zaštite životne sredine u Srbiji i ima dugoročan značaj za održivi razvoj zemlje.

Zdravstveni rizici zbog nerešene kanalizacije

Problem neuređene kanalizacione mreže u mnogim mestima nije samo pitanje komunalne infrastrukture, već i ozbiljan rizik po zdravlje stanovništva.

Neregulisano odvođenje otpadnih voda povećava mogućnost izlaganja štetnim mikroorganizmima. Najčešće zdravstvene posledice povezane su sa prisustvom virusa, bakterija i parazita koji se šire kontaminiranom vodom i vazduhom.

Virusne infekcije, poput gastroenteritisa ili čak poliomijelitisa, mogu izazvati dijareju, povraćanje, bolove u stomaku i druge ozbiljne simptome.

Među bakterijskim infekcijama posebno su opasne kampilobakterioza i infekcija E. coli, koje mogu dovesti do teških stanja, uključujući i otkazivanje bubrega.

Ne treba zanemariti ni parazitske infekcije, koje su česte u nehigijenskim uslovima. Najpoznatije su kriptosporidioza i đardijaza.

Kriptosporidiozu izaziva parazit Cryptosporidium, koji se širi kontaminiranom vodom, pa čak i preko bazena. Simptomi uključuju vodenastu dijareju, stomačne bolove, mučninu i umor. Infekcija je posebno opasna za osobe sa slabijim imunitetom.

Đardijazu, s druge strane, izaziva parazit Giardia lamblia, a prenosi se uglavnom putem zagađene pijaće vode. Uzrokuje dugotrajnu dijareju, nadimanje, gasove i značajan gubitak apetita i telesne težine.

Laboratorijske analize u sredinama bez adekvatne kanalizacije često potvrđuju prisustvo fekalnih bakterija i patogena kao što su Pseudomonas aeruginosa, koja u nehigijenskim uslovima može izazvati ozbiljne infekcije kože, disajnih puteva i urinarnog trakta – posebno kod osoba sa slabim imunitetom, što dodatno potvrđuje hitnu potrebu za rešavanjem ovog problema.

Zbog svega navedenog, rešavanje problema kanalizacione mreže mora biti prioritet lokalnih i državnih vlasti. Srbija ovaj izazov trenutno rešava kroz nacionalni projekat „Čista Srbija“, koji ima za cilj unapređenje infrastrukture i izgradnju sistema za prikupljanje i preradu otpadnih voda u više od 70 opština širom zemlje.

„Zdravlje ljudi je zaista temelj na kojem zavise sva njihova sreća i sva njihova snaga kao države.“-Kofi Anan

Globalni izazov u tehnologijama za prečišćavanje otpadnih voda

Jedan od ključnih izazova u savremenim tehnologijama za prečišćavanje otpadnih voda jeste sve veće prisustvo čvrstih materija u otpadnim, prljavim i površinskim vodama. Među najproblematičnijima su vlažne maramice i slični nerazgradivi materijali, koji se pletu u „čvorove” i formiraju pletenice, što dovodi do začepljenja pumpi i oštećenja opreme.

Stručnjaci za upravljanje otpadnim vodama širom sveta upozoravaju na drastičan porast količine nerazgradivih materijala u kanalizacionim sistemima. U urbanim sredinama, posebno u velikim gradovima, ovi materijali u kombinaciji s masnoćama stvaraju velike čvrste naslage poznate kao fatbergs (masne sante). One mogu težiti i nekoliko tona i često izazivaju ozbiljne blokade kanalizacionih cevi.

Posledice začepljenja kanalizacije uključuju:

  • Blokade pumpi i cevi – tzv. „ragging problem”, kada se čvrsti materijali zapletu i ometaju rad pumpi.
  • Oštećenje opreme – povećano habanje pumpi, motora i sistema za filtraciju.
  • Povećane troškove održavanja – učestalo ručno čišćenje, popravke i zamene delova.
  • Povećan rizik od havarija – usled zapušenja može doći do izlivanja kanalizacije i ozbiljnih ekoloških problema.

Kako bi odgovorile na ovaj sve prisutniji izazov, mnoge zemlje Evrope, primenjuju napredna tehnička rešenja:

Nemačka: Vogelsang XRipper

Kompanija Vogelsang razvila je XRipper, dvostruki mlin namenjen usitnjavanju čvrstih materijala poput vlažnih maramica, tkanina i drugog otpada u kanalizacionim sistemima. Ovaj uređaj štiti pumpe i cevi od začepljenja i oštećenja, smanjujući potrebu za čestim intervencijama i održavanjem.

Holandija: Flygt Concertor u Roterdamu

U Roterdamu je kanalizaciona stanica imala učestale probleme sa začepljenjem zbog vlažnih maramica. Kao odgovor, gradske vlasti su implementirale Flygt Concertor, inteligentni sistem pumpi koji se automatski prilagođava sastavu otpadnih voda. Rezultati su bili vidljivi odmah – začepljenja su nestala, a troškovi održavanja znatno smanjeni.

Uvođenje ovakvih savremenih sistema postaje sve značajnije kako bi se očuvala funkcionalnost postrojenja, smanjili troškovi i zaštitila životna sredina.

foto:AI

„Čista Srbija“ kao ključni deo EXPO 2027

Projekat „Čista Srbija“, koji podrazumeva izgradnju kanalizacionih mreža i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda širom zemlje, istaknut je kao jedan od ključnih infrastrukturnih poduhvata u okviru priprema za EXPO 2027. Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija u tehničkom mandatu, Siniša Mali, izjavio je da će ukupna vrednost EXPO projekta dostići čak 18 milijardi evra, obuhvatajući 323 infrastrukturna projekta širom Srbije.

„Čista Srbija“ ima izuzetnu važnost za unapređenje životne sredine, ali i za podizanje kvaliteta života građana. Projekat je osmišljen sa ciljem da se reši jedan od gorućih ekoloških problema – nepostojanje adekvatne kanalizacione infrastrukture i tretmana otpadnih voda u brojnim lokalnim samoupravama.

Mali je naglasio da pored „Čiste Srbije“, važan deo EXPO plana čine i projekti iz oblasti saobraćaja (vodnog i vazdušnog), energetike, turizma, obrazovanja i inovacija. Među njima su TE Kostolac B3, vetroelektrana Kostolac, naftovod Srbija – Mađarska, proširenje Banatskog dvora, sistemi za navodnjavanje, BIO 4 kampus, Inovacioni distrikt, proširenje Data centra u Kragujevcu, kao i izgradnja studentskih i učeničkih domova, trening centara i projekti iz oblasti integralnog razvoja i turizma.

Posebno mesto u ovom širokom investicionom zamahu zauzima „Čista Srbija“, čija realizacija ne samo da doprinosi ekološkoj održivosti i zdravlju stanovništva, već i snažno osvetljava put Srbije ka evropskim standardima u zaštiti životne sredine.

„Čista Srbija“ u Varvarinu: U toku pripreme za asfaltiranje

Radovi na izgradnji kanalizacione mreže u Opštini Varvarin ulaze u završnu fazu. Nakon postavljanja kanalizacionih cevi sledi asfaltiranje ulica.

Pomoćnik predsednice Opštine Varvarin Nemanja Čolić kaže da su u toku pripremni radovi za asfaltiranje.

„U toku su pripremni radovi za asfaltiranje 510 metara ulice Nikole Tesle i 370 metara ulice Aleksandra Rankovića u Selu Varvarin .Projekat obuhvata izgradnju 45 kilometara kanalizacione mreže,“ rekao je Čolić za KruševacGrad dodao i da su u toku radovi na izgradnji separatora za prečišćavanje otpadnih voda.

Istovremeno u Obrežu je završeno asfaltiranje ulice Save Kovačevića u dužini od oko 550 metara, čime je ova ulica konačno dobila kompletnu komunalnu infrastrukturu.

Odbornik Slobodan Simić koji je obišao radove naveo je da je realizacija projekta „Čista Srbija“ od velikog značaja za meštane.

„ Realizacija projekta značajno će  poboljšati kvalitet života“, rekao je Simić.

Projekat „Čista Srbija” obuhvata izgradnju 28 kilometara kanalizacione mreže u Obrežu.

 

Svetski dan voda: Globalna i lokalna perspektiva

Svetski dan voda obeležava se svake godine 22. marta, a tema za 2025. godinu, koju su objavile Ujedinjene nacije, fokusira se na zaštitu glečera. UN naglašava da su glečeri ključni za očuvanje života, jer njihova otopljena voda obezbeđuje snabdevanje pitkom vodom, koristi se u poljoprivredi, industriji, proizvodnji čiste energije i očuvanju ekosistema. Tema ove godine ima za cilj da skrene pažnju na ubrzano topljenje glečera usled klimatskih promena, što ugrožava globalno vodosnabdevanje i narušava prirodnu ravnotežu.

Glečeri čine oko 69% slatke vode na planeti, a njihova otopljena voda direktno utiče na ekosisteme, reke i jezera širom sveta. Međutim, i u Srbiji, iako zemlja ima značajne vodne resurse, suočava se s izazovima u očuvanju kvaliteta i dostupnosti vode. Stanje kvaliteta vode u rekama Srbije varira, ali mnoge se suočavaju sa značajnim zagađenjem zbog ispuštanja industrijskih i komunalnih otpadnih voda bez prečišćavanja, kao i zagađenja iz poljoprivrede, uključujući pesticide i veštačka đubriva.

U poslednjih šest meseci, 65 mesta u Srbiji suočilo se sa nestašicama vode, što ukazuje na zabrinjavajuće stanje upravljanja vodnim resursima. Uzroci ovog problema uključuju presušivanje izvora, reka i jezera, ostavljajući mnoga mesta bez vode za piće, poljoprivredu i osnovne svakodnevne potrebe.

Srbija aktivno radi na rešavanju problema kanalizacije i prečišćavanja otpadnih voda kroz projekat „Čista Srbija“. Ovaj projekat ima za cilj da unapredi ekološku zaštitu voda i zemljišta, čime će se poboljšati kvalitet života za oko 2,5 miliona stanovnika u obuhvaćenim opštinama.

Odobrena parcela za izgradnju postrojenja otpadnih voda u Somboru

Gradsko veće Sombora donelo odluku o prenosu parcela za izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda u okviru projekta „Čista Srbija“

Gradsko veće Sombora donelo je odluku o prenosu nedostajućih parcela za izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda, čime se omogućava dalja realizacija projekta „Čista Srbija“.

Kako prenosi Vojvodina uživo, na sednici Gradskog veća utvrđen je predlog Odluke o prenosu javne svojine na katastarskoj parceli 7047 K.O. Bezdan, bez naknade. Ova parcela, koja je planskim dokumentom predviđena za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, prenosi se iz javne svojine Republike Srbije u javnu svojinu Grada Sombora.

Projekat „Čista Srbija“ ima ključni značaj za unapređenje komunalne infrastrukture, jer omogućava izgradnju moderne kanalizacione mreže i sistema za prečišćavanje otpadnih voda. U okviru ovog projekta, u toku su radovi na izgradnji komunalne mreže za prečišćavanje otpadnih voda u Somboru i naseljenim mestima Bezdan, Kolut, Bački Breg, Stanišić, Kljajićevo i Doroslovo.

Realizacijom ovog postrojenja poboljšaće se ekološki standardi, zaštita vodotokova i kvaliteta životne sredine u Somboru i okolini. Takođe, uspostavljanje efikasnog sistema za preradu otpadnih voda doprineće očuvanju prirodnih resursa i unapređenju kvaliteta života građana, što je jedan od glavnih ciljeva ovog strateškog projekta.

foto: preuzeto/Grad Sombor