Radove u Krupnju usporavaju nerešeni imovinski odnosi

U Opštini Krupanj radove na izgradnji kanalizacione mreže u okviru projekta „Čista Srbija“ trenutno koče nerešeni imovinsko pravni odnosi.

U Opštini Krupaj radovi se inače izvode na  deonicama fekalna kanalizacije:  Privredne štale i Lipenović polje, glavni kolektor i fekalna kanalizacija u Ul. Žiće Markovića.

Na lokaciji  Privredene štale i Lipenović polje, izvedeno je 1.213,90 m od projektom predvidjenih  2.715,83m dok kada je u pitanju  fekalna kanalizacija Glavni kolektor, izvedeno je 292,4 m od  ukupne projektovane dužine 884,3m.

Radovi su izvodjeni i u Ul. Žiće Markovića gde je  izvedeno  101,94 m od  ukupne projektovane dužine 99,0m.

Radovi na izgradnji kanalizacione mreže trenutno se  ne izvode radovi dok ne budu rešeni imovinsko pravni odnosi.

Upravo nerešeni imovinsko pravni odnosi kad je u pitanju izgradnja i neodgovarajuće tehnički izvedena ranija  kanalizaciona mreža kada je u pitanju rekonstrukcija mreže, dva su problema sa kojima se izvodjači radova susreću u  realiaciji projekta, a koji nisu u neposrednoj nadležnosti.

Za rešavanje imovinsko pravnih odnosa zadužene su Opštine u kojima se radovi izvode pa se tenutno u Opštini Krupanj ovi problemi rešavaju. Očekivanja su da će pomenuti poslovi biti brzo završeni.

Nelegalna gradnja i nerešeni imovinsko pravni odnosi

Čest problem na koji se nailazi u brojnim Gradovima i Opštinama u kojima se realizuje projekat „Čista Srbija“ jeste nelegalno izgradjena kanalizacija koju su sami meštani gradili bez potrebnih dozvola i saglasnosti. Nestručno izvedeni radovi koje su nekada izvodili meštani onemogućili su samo funkcionisanje kanalizacione mreže, a vrlo često tako uradjeni odvodi završavaju u obalama, rekama ili pored samog puta i ulica što zdravstveno ugrožava lokalno stanovništvo i lokalni biodiverzitet pa su česti ekološki akcidenti.

Samo jedan od primera ilegalno izgradjene kanalizacione mreže od strane samih meštana je i Dubravska ulica u Ilićevu u Kragujevcu. Ovaj problem trenutno se rešava, a grad Subotica tokom prethodnih godina aktivno se bavio rešavanjem problema nelagalnih priključaka i izgradnje dajući svojevremeno mogućnost gradjanima da smi prijave izvedene radove do odredjenog roka.

Ilegalni priključci sa neodgovarajućim profilima cevi, nestručno uradjeni spojevi, nepostojanje šahti,  često su uzrok pucanja cevi  što dovodi i do izlivanja fekalija na same ulice, a neretko dovode i do pucanja sloja asfalta ukoliko postoji, što stvara dodatne probleme.

Nelegalne kanalizacione mreže su posledica ranijeg perioda intenzivne gradnje bez dozvola i saglasnosti, a ne treba zaboraviti činjenicu da su takvi radovi suprotni važećim zakonima i strogo kažnjivi.  Da bi neko bio legalno priključen na vodovodnu i kanalizacionu mrežu neophodno je pre svega da postoji izgrađena legalna vodovodna i kanalizaciona mreža na koju se objekat može priključiti, kao i da objekat koji se priključuje bude legalan.

Ovakva situacija gde je gradjanima očito neophodna kanalizaciona infrastruktura, a godinama je nije bilo,  neminovno ukazuje na neophodnost rešavanja problema odvodjenja otpadnih voda i potom njihovo prečišćavanje što i jeste ključni cilj projekta „Čista Srbija“.  Gradjani ne samo da na ovaj način rešavaju ključne probleme već se sami radovi izvode u skladu sa zakonima i važećim propisima.

Drugi veliki problem jesu nerešeni imovinsko pravni odnosi medju samim vlasnicima ili pak u odnosu lokalne samouprave – privatni vlasnici.  Brojne ulice u gradovima Srbije, koje gradjani predlažu lokalnim samoupravama za izgradnju kanalizacione mreže su u privatnom su vlasništvu . Ovakve situacije neretko dovode do zastoja u radovima ili koče sam početak radova.  Rešavanje imovinsko pravnih odnosa je zadatak lokalnih samouprava.