Trećinu ukupnih investicija u Srbiji uložila NR Kina

Samo u 2023. Kina je u Srbiju uložila 1,37 milijardi evra, što je skoro trećina ukupnih stranih investicija koje su prošle godine ušle na domaće tržište, prenosi magazin Biznis.rs.

U najnovijem biltenu Makroekonomske analize i trendovi (MAT) navodi se da je privreda Srbije u 2023. godini imala međugodišnji realni rast bruto dodate vrednosti (BDV) od 2,9 odsto i da je taj rezultat uglavnom posledica aktivnosti kineskih kompanija. U analizi MAT-a piše i da rezultati iz prvog kvartala 2024. godine još ubedljivije potvrđuju doprinos kineskih kompanija rastu privrede, s tim što je sada njihova nadmoć potpuna.

Medju brojnim projektima koje Srbija realizuje uz podršku Kine je i projekat „Čista Srbija“ kojim je predvidjena izgradnja knalizacionih mreža i postrojenja za preradu otpadnih voda .

Prilikom posete Beogradu kineski predsednik Si Dinping je naglasio nekoliko praktičnih koraka koji će biti podrška Srbiji, među kojima su organizaciona pomoć za svetsku izložbu Expo 2027. godine, zatim uvoz više kvalitetnih srpskih proizvoda, kao i saradnja u naučno-istraživačkoj oblasti koja podrazumeva i boravak 50 mladih naučnika iz Srbije u Kini. Oko 300 mladih ljudi iz Srbije imaće priliku da ode na studije u Kinu, a jedan od koraka će biti i dalje otvaranje direktnih letova iz Srbije ka kineskim gradovima.

Najveći deo razgovora dvojice predsedníka bio je posvećen Sporazumu o slobodnoj trgovini, koji je ratifikovala Narodna skupština Republike Srbije, a čeka se da to uradi i kineska strana. Dokument sporazuma napisan je na 850 strana, gde je uključen veliki broj proizvoda koji će biti obuhvaćeni ovom vrstom saradnje. U prvom planu su prehrambeni i poljoprivredni proizvodi. prenosi Biznis.rs.

 

Za Pčinjski okrug predvidjeno 409km kanalizacione mreže

U Pčinjskom okugu biće uradjeno 409km kanalizacionog sistema, najavio je ministar građevinarstva i saobraćaja Goran Vesić predstavljajući projekat predsednku Srbije Aleksandru Vučiću.

Ministar građevinarstva, saobaćaja i infarstrukture Goran Vesić predstavio je projekat izgradnje kanalizacionog sistema za prikupljanje, odvođenje i prešišćavanje otpadnih voda na području Vlasine predsedniku Aleksandru Vučiću, tokom njegove posete Pčinjskom okrugu.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić  je, u okviru posete Pčinjskog okruga, obišao i Vlasinsko jezero koje će dobiti kanalizacioni sistem za prikupljanje, odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda na području Vlasine, i najavio da će država uložiti veliki novac u infrastrukturni i turistički razvoj Vlasinskog jezera.

„Da bismo sve uradili, košta đavo i po, a što opštine Surdulica i Crna Trava nisu videli u poslednjih 70 godina. Samo ova kanalizacija sa prečišćivačima će koštati oko 45 miliona evra, iako sad kažu da će biti 34 miliona evra”, rekao je Vučić i dodao da je sve poskupelo, kao i građevinski materijal.

Predsednik je dodao da bi ulaganje u kompletnu infrastruktura sigurno koštalo više od 100 miliona evra i istakao da je veoma važno da u Vlasinsko jezero ulože privatni investitori, a ne samo država.

Ministar Goran Vesić Vesić je istakao da će se na Vlasinskom jezeru graditi 83 kilometara dug sistem kanalizacioni sistem, ukupne vrednosti 34,5 miliona evra.

Sistem će imati dva postrojenja za preradu otpadnih voda, severno i južno, i na severno postrojenje moći će da se priključi 5.500 ljudi, a na južno 3.000 građana, pojasnio je Vesić.

Po njegovim rečima trenutno se radi projektovanje tog sistema, a već  je urađeno oko 78 kilometara sa lokacijskim uslovima

„Ovaj projekat ući će u treću fazu ’Čiste Srbije’, sa Bujanovcem, Vladičinim Hanom, Surdulicom, Vranjskom banjom. Ukupno u Pčinjskom okrugu biće urađeno 409 kilometra kanalizacionog sistema, vrednosti 200 miliona evra“,  istakao je Vesić.

On je dodao  da će narednih nedelja biti potpisan ugovor za izgradnju druge faze “Čiste Srbije“ u okviru koje će se u 16 opština graditi kanalizaciona infrastruktura i infrastruktura za odlaganje komunalnog čvrstog otpada u Srbiji, vredna čak 500 miliona evra. U prvoj fazi koja je u toku već se radi na 16 lokacija u 14 opština u vrednosti od 336 miliona evra. Čitav projekat Čista Srbija obuhvata izgradnju kanalizacije i postrojenja za preradu otpadnih voda u 89 opština. „Kada projekat, vredan 3.5 milijardi evra, bude završen kanalizaciju će dobiti 2.7 miliona ljudi“,  rekao je Vesić.

„Od trenutka kada počnemo da gradimo kanalizacioni prsten oko Vlasinskog jezera, na leto 2024, za dve godine to će biti završeno“,rekao je ministar Vesić.

U trećnoj fazi projekta „Čista Srbija“, pored Pčinjskog, radiće se i postrojenja u delu Jablaničkog okruga gde se gradi 148 km kanalizacije i pet postrojenja za preradu otpadnih voda vrednosti skoro 82 miliona evra.

foto: Predsedništvo Srbije/Dimitrije Goll

Intervju Ministra Momirovića za Forbes middle east

  1. Kako je napomenula uvažena premijerka Ana Brnabić, Srbija pojačava fokus na razvoju infrastrukture povećanjem bezbednosti, efikasnosti, ekološke održivosti i regionalne povezanosti svoje železnice kroz nadogradnju 3.735 km ove mreže. Kako se vaše ministarstvo usklađuje sa ovim ciljevima?

Vlada Republike Srbije kroz Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture kao jedan od svojih prioriteta u narednom periodu planira da napravi kvalitetan i efikasan železnički sistem, koji će predstavljati osnov za povećanje privrednih aktivnosti i dalji razvoj Srbije.

Imajući to u vidu, u periodu od 2014. do kraja 2021. godine završeni su infrastrukturni projekti rekonstrukcije i modernizacije 719 km železničkih pruga i stanica u vrednosti od 1.551,36 miliona evra.

Ove godine se očekuje nastavak realizacije glavnih železničkih infrastrukturnih projekata u okviru rekonstrukcije i modernizacije železničke infrastrukture u Srbiji koji će se odvijati u skladu sa propisima EU i evropskim standardima.

U prethodnom periodu kupljeno je 64 dizelmotornih i elektromotornih vozova,  i modernizovano 5 elektromotornih garnitura. To su investicije u vrednosti od preko 200 miliona evra. Planiramo da u narednom periodu kupimo još 18 elektromotornih garnitura.

(Od 2014. godine nabavljeno je 27 novih dizelmotornih vozova u vrednosti od 100 miliona dolara, 21 novi elektromotorni voz u vrednosti od 100 miliona evra i remontovano i modernizovano 5 elektromotornih garnitura u vrednosti 3,5 miliona evra. Takođe, u prethodnom periodu, nabavljeno je i 16 višesistemskih lokomotiva u vrednosti od 64 miliona evra.)

Ono što je mnogo važnije, po prvi put u istoriji Srbije i naših železnica kupljene su garniture najmodernijih “Štadler” brzih vozova za brzu prugu Beograd – Novi Sad.

Prvi od tri brza voza kompanije “Štadler” za brzine do 200 km/h je u Srbiji, a uskoro očekujemo dolazak i ostale dve garniture.

“Štadler” dabldeker koji će saobraćati od Beograda do Novog Sada, potom i do Budimpešte trenutno samo Srbija ima u regionu. Ovo su vozovi koje koristi deset najrazvijenijih zemalja sveta.

Naši građani će ovim vozovima putovati pola sata između dva naša najveća grada. Biće ovo atrakcija i za čitav region, videćete.

“Štadler” vozovi predstavljaju pravo malo čudo tehnike i bezbednosti, poseduju moderan dizajn, izuzetan komfor, klimatizaciju, sedišta za prvi i drugi razred, kao i posebna mesta za smeštaj osoba sa smanjenom pokretljivošću. Ovo je trenutak o kome su sanjale mnoge generacije – ovo je budućnost železnica u Srbiji!

Nabavka najmodernijih brzih vozova koji već saobraćaju švajcarskim i austrijskim brzim prugama dokaz je snažne ekonomije i uspona Srbije.

Kako vidite sektor u narednim godinama?

Železnica kao vid transporta je godinama bila zanemarena, ali sada svi primećujemo da se polako menja. Imajući u vidu trendove savremenih tehnologija i inovacija čija je primena u železnici veoma pogodna, može se reći da je u toku novo poglavlje u razvoju železnica u Srbiji.

Najbolji pokazatelj ovih tendencija je realizacija velikog broja infrastrukturnih projekata, pre svega projekta mađarsko-srpske železnice, ali i drugih projekata koji imaju za cilj povezivanje Srbije sa zemljama u regionu, ali i sa Evropom.

Sve navedeno pokazuje da se nalazimo pred investicionim ciklusom od velike vrednosti i da će na taj način železnica u narednom periodu biti vraćena na pravi put.

Tokom 2022. godine nastavljamo sa izvođenjem radova na deonici pruge Niš – Brestovac, ukupne dužine 23 kilometra.

U aprilu počinjemo radove na deonici pruge Niš – Dimitrovgrad, ukupne dužine 108 kilometara. Krećemo da gradimo novu deonicu pruge Sobovica – Lužnice – krak Batočina, a očekuje nas i početak radova na deonici pruge Stalać – Đunis.

U ovoj godini završavamo izgradnju Intermodalnog terminala u Batajnici – beogradske „suve luke“. Na ovaj način ćemo dodatno podstaći učеšće žеlеznicе u savrеmеnom kombinovanom transportu. Osim u Srbiji, ovo će biti prvi modеrni intеrmodalni tеrminal na Zapadnom Balkanu.

Prvi put u istoriji Srbije i naših železnica kupljene su garniture najmodernijih “Štadler” brzih vozova za brzu prugu Beograd – Novi Sad. “Štadler” vozovi predstavljaju pravo malo čudo tehnike i bezbednosti, poseduju moderan dizajn, izuzetan komfor, klimatizaciju, sedišta za prvi i drugi razred, kao i posebna mesta za smeštaj osoba sa smanjenom pokretljivošću.

Ovo je trenutak o kome su sanjale mnoge generacije – ovo je budućnost železnica u Srbiji!

  1. Prošle godine na događaju Vestern Balkans Rail, EBRD je pozvala na veća ulaganja u železnički sektor Zapadnog Balkana kako bi se poboljšala povezanost i rešila vanredna situacija sa klimatskim promenama. Kako ove investicije mogu pozitivno uticati na sektor?

Sva ulaganja su veoma značajna za dalji razvoj železnice u Republici Srbiji, posebno imajući u vidu da su ulaganja u železničke infrastrukturne projekte zapravo ulaganja u bolju budućnost za sve.

Ovo je zaista važno jer se sada suočavamo sa velikim uticajem transporta na klimatske promene, a železnica je efikasna kao ekološki prihvatljiv vid transporta i od velikog značaja je u ovom procesu.

Da radimo odličan posao kada je reč o izgradnji putne i železničke infrastrukture potvrđuje i otvaranje Klastera 4 u pristupnim pregovorima Srbije sa EU.

U okviru ovog Klastera je Poglavlje 21 (Transevropske mreže) čije otvaranje je potvrda naših istorijskih ulaganja u infrastrukturu i naše želje za što boljim saobraćajnim integrisanjem Srbije sa susednim zemljama, uključujući i zemlje članice EU.

Prioriteti MGSI su jasni – izgradnja moderne i jake Srbije, na temeljima najsavremenije infrastrukture. U budžetu za 2022, za MGSI je opredeljeno preko 250 milijardi dinara, čak za 40 odsto više u odnosu na inicijalni budžet za 2021.

Pored izgradnje brzih saobraćajnica i autoputeva, poseban fokus stavljamo na unapređenja u železnici gde smo započeli velike projekte, poput rekonstrukcije i izgradnje mađarsko-srpske železničke pruge Beograd – Subotica – Državna granica sa Mađarskom, zatim rekonstrukciju pruge Beograd – Niš kao i deonicu od Niša do Dimitrovgrada.

Realizacijom projekata rekonstrukcije i modernizacije železničkih pruga u Srbiji značajno će se unaprediti železnička infrastruktura, što će doprineti povećanju brzine na pruzi, odnosno skraćivanju vremena putovanja robe i putnika.

Realizacija ovih projekata će dovesti do povećanja privredne aktivnosti u Srbiji, imajući u vidu da je ulaganje u železničku infrastrukturu i železnički saobraćaj u celini odlična šansa da se pokrene ciklus ulaganja u različite privredne delatnosti.

U kojim investicijama je uključena EBRD u Srbiji?

Svi projekti koji su trenutno u toku u Srbiji i u kojima je EBRD uključena su:

Rekonstrukcija železničke deonice Jajinci – Mala Krsna i železničke stanice Mala Krsna – ukupne dužine 68,8 km – ukupne vrednosti 39,2 miliona evra,

Projekat inoviranja kompleksa tehničke putničke stanice Zemun – TPS – ukupne vrednosti 50,85 miliona evra i

Nabavka elektromotornih lokomotiva/vozova – ukupne vrednosti 112,3 miliona evra.

  1. Razvoj infrastrukture je dugogodišnji prioritet Srbije. Veliko broj kompanija iz UEA i SAD vođen zajedničkim interesom prisutan je u ovom sektoru.Kako ste radili na promociji zemlje za međunarodne igrače? Kako se zemlja promoviše na međunarodnom tržištu kako bi privukla strane partnere?

Program “Srbija 2020-2025“ iniciraran je od strane Predsednika Vučića i Vlade Republike Srbije sa namerom da Srbija hrabro zakorači u budućnost i da na temeljima fiskalne konsolidacije i uspona Srbije stvori jednu modernu, funkcionalnu državu u kojoj ćemo imati najmodernije saobraćajnice, najbrže železničke linije, digitalne autoputeve, ali i ekološki bezbedno okruženje u kojem živimo.

Dolaze strane direktne investicije, investiramo u infrastrukturu, jer kada napravite auto-put, logično je da se napravi i privredna zona. Kada se napravi privredna zona, dođe neko ko je zainteresovan da investira novac.

Srbija je danas politički stabilna i ekonomski jaka država. To prepoznaju strani investitori i sada se lakše opredeljuju za investicije i otvaranje svojih predstavništva u Srbiji. Dolaze ovde jer vide bolji kvalitet privrednog okruženja što je od izuzetnog značaja za dalji prosperitet naše zemlje.

Kada je reč o kapitalnim investicijama, u izgradnji je Moravski koridor. Moderna saobraćajnica koja će povezati Koridor 10 i auto-put „Miloš Veliki“, ispuniće najviše standarde u građevinarstvu, telekomunikacijama i bezbednosti saobraćaja.

Kao jedini digitalni koridor u Srbiji, na čijoj je izgradnji uposleno više od 2.700 radnika povezaće najmanje pola miliona ljudi.

Ovo je “saobraćajna kičma” Srbije oko koje će se otvoriti veliki broj industrijskih zona u kojima će dobiti priliku da svoj predstavništva otvori veliki broj kompanija iz Evrope i sveta.

Takođe, gradi se auto-put Preljina – Požega kao važna veza Zapadne Srbije sa Beogradom i dalje ka Crnoj Gori, Kuzmin – Sremska Rača i Ruma – Šabac – Loznica  koja će biti odlična konekcija Srbije sa BiH.

Investiramo tako da želimo da Srbija poostane lider na Zapadnom Balkanu i mesto koje će biti idealno za otvaranje kompanija.

Naša geostrateška pozicija je sjajna – povezani smo sa Evropom. Imamo puteve koji vode ka važnim evropskim lukama. Kroz našu zemlju prolaze najvažniji putni evropski koridori.

Pa kada me pitate kako se Srbija promoviše na međunarodnom tržištu, jednostavno je.

Sve što država više ulaže u izgradnju auto-puteva, u modernizaciju železnice, u izgradnju metroa, podstiče se rast ekonomije, jer se otvaraju nova radna mesta. Podstiču se privatne investicije, posebno direktna strana ulaganja. Ne prestajemo, idemo napred, željni izazova da Srbija postane još primamljivije tržište za strane investicije.

  1. Srbija beleži konstantan rast BDP-a od 2014. godine i očekuje se da će nastaviti da raste narednih godina. Kako ovaj nastavak rasta može da pospeši i transformiše poslovno i investiciono okruženje u Srbiji uz stvaranje mogućnosti za zapošljavanje mladih i žena?

Sektor građevinarstva bio je glavni pokretač privrednog rasta Srbije tokom cele prošle godine. Ja sam siguran da će tako biti i u 2022. godini, a i u godinama koje su pred nama.

Podaci pokazuju da je upravo u ovom sektoru tokom cele prošle godine zabeležen najveći uticaj na rast BDP-a.

Investicioni ciklus koji realizujemo je vredan više milijardi evra, dok je opšti doprinos privrednim kretanjima još veći, naročito u kreiranju novih radnih mesta.

Prošla godina je bila definitivno najuspešnija godina za srpsko građevinarstvo, koje je apsolutni pokretač privrednog rasta u našoj zemlji. Biće i ova godina istorijska godina za građevinarstvo!

U svim ekomnomskim polazateljima Srbija pokazuje znake napretka. Ovaj period korone nismo stagnirali već napredovali lavovskim koracima.

Strane investicije rastu, izvoz raste, Srbija nije dozvolila da je koroan pobedi, već je iskoristila svoju šansu i snagu na međunarodnom tržištu kapitala da obezbedi finansiranje velikih projekata koji će da nas stave u ravan sa naprednim evropskim ekonomijama.

Srbija želi napred i mesto joj je u Evropskoj uniji. Mi smo zemlja velikih šansi, gde mladi imaju priliku da rade na velikim projektima I da uče od najboljih svetskih kompanija u sektoru građevine.

Naše granice su otvorene I svedoci smo da se u Srbiji javlja jedna velika energija među mladima, da imamo sve više uspešnih IT kompanija koja rade za najveće svetske korporacije. Samo to da uzmem za primer.

Što se tiče položaja I zapošljavanja žena, Srbije je na prvom mestu u procentu žena zastupljenih u izvršnoj I drugim granama vlasti. Rekordan broj žena gradonačelnica u lokalnim samoupravama I očekujem da ćemo I posle sledećih izbora da nastavimo taj trend.

Žene su u ovoj Vladi više nego ravnopravne I njihov glas odjekuje širom našeg društva. Naravno da ima prepreka, ali sadašnja politička podrška koja je obezbeđena garantuje najveći stepen zaštite prava žena.

Koji su planovi i politika koje će ministarstvo primjenjivati u budućnosti u skladu sa ovim rastom?

Ne moramo tu da izmišljamo toplu vodu, Srbija je potpisnik svih međunarodnih konvencija koji se tiču održivog razvoja, na nivou Ujedinjenih nacija i Evropske unije, koji garantuju da će država sve svoje snage usmeriti ka ispunjavanju ciljeva održivog društva i zaštite prava svakog pojedinca.

Ova Vlada ima jedan glavni cilj, a to je moderna Srbija, okrenuta razvoju dobrosusedskih odnosa i što je najvažnije okrenuta sopstvenom razvoju i dosezanju najviših ekonomskih i društvenih standarda

Rast BDP nas obavezuje na pažljivo planiranje naših aktivnosti, uspešnu realizaciju svih velikih infratsrukturnih projekata, ali I sistematsku obnovu I održavanje postojeće infrastructure

Bez izgradnje putne i železničke infrastrukture, bez ulaganja u ekološke projekte , proširenja aerodromskih kapaciteta, ulaganje u rečni transport Srbija je osuđena na stagniranje. A mi to ne želimo i mi to nećemo dozvoliti.

  1. U saradnji sa Vladom Srbije i Forbsom za Bliski istok, želimo da stavimo zemlju u centar pažnje kao jedno od glavnih mesta za ulaganja na globalnom nivou. Zašto je, po vašem mišljenju, sada dobro vreme za ulaganje u Srbiji?

Politička stabilnost, koju već deceniju uživamo, na temeljima rezultata predsednika Aleksandra Vučića, njegeve energije i vizije, omogućila je reformske poteze koji su stabilizovali ekonomiju, ojačali je i učinili je atraktivnom za ulaganja

Srbija je godinama radila na tome da unapredi mogućnosti investiranja i uvela izmene različitih zakona kako bi privukla strane investitore.

Sve što je urađeno imalo je jedan cilj – da Srbija postane konkurent kada su u pitanju investicije.

Ova značajna promena dovela je do toga da se Srbija našla na mestu najatraktivnijih zemalja koju investitori širom sveta uzimaju u obzir prilikom donošenja odluke gde da investiraju.

Osim što strani investitori u Srbiji uživaju slobodu ulaganja, naša zemlja nudi izuzetno pogodnu geografsku poziciju.

Svi važni putevi prolaze kroz Srbiju, zahvaljujući njenoj poziciji između zapadne i istočne Evrope. Takođe, putevi i pruge iz severne, zapadne i centralne Evrope prolaze kroz Srbiju na putu ka jugoistočnoj Evropi i zapadnoj Aziji.

Srbija je najatraktivnija zemlja u regionu za strane investiture i očekujemo da će i u narednim godinama priliv stranih investicija dostići jedan impozantan nivo.

Preuzeto:FORBES MIDDLE EAST