U toku radovi na kanalizaciji u Pojatu, slede Stalać i Ćićevac

U okviru realizacije projekta „Čista Srbija“ u opštini Ćićevac, trenutno su u toku iskopi i postavljanje cevi u nekoliko ulica u Pojatu, a predsednica opštine, dr Mirjana Krkić, najavila je da će se nakon Pojata radovi premestiti u Grad Stalać, dok će poslednja faza obuhvatiti sam Ćićevac.

„Planirano je da ove godine bude izgrađeno 30 kilometara kanalizacione mreže. Apelujem na građane da budu strpljivi tokom trajanja radova jer je projekat ‘Čista Srbija’ od velikog značaja i zahteva vreme i saradnju svih. Sa dolaskom proleća, osim poljoprivrednih radova, moguća su i privremena oštećenja infrastrukture, poput isečenog asfalta. Međutim, sve ulice biće vraćene u prvobitno stanje nakon završetka radova“, izjavila je dr Mirjana Krkić.

Projekat „Čista Srbija“ obuhvata izgradnju 61 kilometra kanalizacione mreže na teritoriji opštine Ćićevac.

Šta bacamo u kanalizaciju i kako to ugrožava vodene ekosisteme?

Ponekad ne razmišljamo o tome šta bacamo u kanalizaciju. Mnoge od tih stvari mogu negativno uticati na biljni i životinjski svet naših vodenih sistema.

Jedna od najčešćih grešaka koju ljudi prave jeste bacanje vlažnih maramica u kanalizaciju, koje, iako se često označavaju kao biorazgradive, zapravo se ne razgrađuju u kanalizacionim cevima. Umesto toga, one uzrokuju blokade i završavaju u rekama i okeanima, gde predstavljaju ozbiljnu pretnju za vodene organizme.

Česta pojava koju ljudi obično veruju da „nije ništa“ i da je toliko mala da je nebitna, jesu farmaceutski proizvodi. Antibiotici, analgetici pa čak i hormonske pilule, često završe u vodi, iako postoji uputstvo o njihovom odlaganju. Ne treba zaboraviti da navedene supstance mogu izazvati ozbiljne promene u ekosistemima, uticati na zdravlje vodenih organizama i dovesti do razvoja otpornosti na antibiotike.

Kao jedan od uzročnika prekomernog rasta algi u rekama jesu ostaci hrane koji dospevaju u vodene površine. Ovaj fenomen često se naziva „cvetanjem algi“. Suština problema je da se na ovaj način smanjuje količina kiseonika potrebna fauni i flori vode.

Sjedinjene Američke Države nedavno su zabranile upotrebu plastičnih slamčica i uvele obavezu upotrebe papirnih ili onih koje su biorazgradive. Iako se čini da slamčice ne mogu biti preveliki problem, one su samo deo plastičnog otpada koji završava u našim rekama i jezerima. Plastika se ne razgrađuje. Jedan od većih problema su plastične flaše i kese, pa s vremena na vreme možemo na većim vodenim površinama uočiti plutajuće površine ove plastike.

Hemikalije i sredstva za čišćenje koja se često ispiraju u kanalizaciju, kao što su pesticidi i razni otrovi, još su jedan ozbiljan izvor zagađenja. Ove supstance ne samo da narušavaju kvalitet vode, već mogu uništiti čitave ekosisteme, smanjiti biodiverzitet i napraviti nepovratnu štetu životnom okruženju. Slično tome, higijenski proizvodi poput tampona, uložaka i pamučnih brisova, koji se često ne razgrađuju u vodi, stvaraju dodatne ekološke probleme, jer završavaju u rekama i jezerima, gde postaju pretnja za vodenu faunu.

Kada ovi predmeti završe u rekama i okeanima, oni imaju širok spektar negativnih posledica. Mikroplastika, hemikalije i farmaceutski otpad mogu uzrokovati trovanje vodenih organizama, ometati njihov rast i reprodukciju, a često izazivaju i smanjenje broja vrsta. Mnoge vodene životinje mogu progutati plastiku ili druge predmete, što dovodi do fizičkih povreda, smanjenja hranjivih tvari i, na kraju, smrti. Takođe, višak hranljivih tvari u vodi može uzrokovati „bloom“ algi, što smanjuje nivo kiseonika u vodi, stavljajući mnoge vrste u smrtonosne uslove. Na kraju, hemikalije koje završe u vodama mogu se akumulirati u vodenim organizmima, a zatim dospeti u ljudsku ishranu, što može imati dugoročne posledice po zdravlje.

Edukacija o odgovornom odlaganju otpada i korišćenju ekološki prihvatljivih proizvoda može značajno smanjiti negativan uticaj na vodene ekosisteme. Odgovornost svakog pojedinca je da bude svestan posledica svog ponašanja i da ne doprinosi zagađenju voda. Na kraju, samo tako možemo sačuvati čistoću reka, jezera i okeana, kao i zdravlje životnog sveta koji ih nastanjuje.

Realizacijom projekta „Čista Srbija“ značajno se doprinosi očuvanju životne sredine kroz izgradnju kanalizacionih mreža i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Ovaj projekat ima ključnu ulogu u smanjenju zagađenja voda, poboljšanju kvaliteta životne sredine i zaštiti vodenih ekosistema, čime se doprinosi zdravlju zajednice i održivom razvoju.

 

Mićin:Nastavak projekta ‘Čista Srbija’ i infrastrukturnog razvoja Novog Sada

Novoizabrani gradonačelnik Novog Sada, Žarko Mićin, u izjavi za novosadske medije govorio je o opštem razvoju i napretku grada, ističući da je jedan od ključnih ciljeva nastavak realizacije infrastrukturnih projekata. Među tim projektima  izdvaja se  „Čista Srbija“.

Kao što je naveo u svom ekspozeu, Mićin je ponovio da će fokus biti na realizaciji ključnih infrastrukturnih inicijativa, među kojima je i projekat „Čista Srbija“.

„Kroz projekat ‘Čista Srbija’ biće rekonstruisana kanalizacija na Limanu 1 i 2, izgrađen kolektor duž Bulevara Cara Lazara, a biće postavljena nova kanalizacija na Dunavcu. Takođe, planirana je rekonstrukcija kolektora otpadnih voda u Almaškoj ulici, od ulice Pariske komune do Kisačke ulice, kao i u Ulici Miše Dimitrijevića“, izjavio je Mićin.

On je podsetio da je u periodu od 2012. do 2024. godine izgrađeno i rekonstruisano više od 300 kilometara vodovodne mreže, kao i gotovo 350 kilometara kanalizacione mreže.

„Novi Sad će, zahvaljujući velikim infrastrukturnim projektima koji se realizuju, nastaviti da raste i razvija se, u skladu sa potrebama svojih građana“, zaključio je Mićin.

Radovi u okviru projekta „Čista Srbija“ nesmetano teku u Kragujevcu

Radovi u okviru projekta „Čista Srbija“ u Kragujevcu nesmetano se odvijaju.

Trenutno je u toku izgradnja nedostajuće kanalizacione linije, sređivanje šahti u Ulici Milivoja Milentijevića, priprema za asfaltiranje u Ulici Užičke republike, kao i iskopi u ulicama Dragoljuba Dulejanovića, Nikole Maratovića i Velebitskoj.

Radovi koji imaju za cilj unapređenje infrastrukture i poboljšanje kvaliteta života građana, napreduju planiranom dinamikom.

Vučević u Leskovcu: Projekti za održivu budućnost grada

Prilikom posete Leskovcu, predsednik Vlade Republike Srbije Miloš Vučević sastao se sa gradonačelnikom dr sci. med. Goranom Cvetanovićem i njegovim saradnicima kako bi razgovarali o ključnim infrastrukturnim projektima, njihovom unapređenju  i budućim planovima za razvoj grada.

Tokom sastanka razgovaralo se o realizaciji započetih i planiranih projekata, a poseban fokus bio je na projektu „Čista Srbija“ Vlade Republike Srbije. Zahvaljujući ovom projektu, u naseljima Vinarce, Donje Stopanje, Vučje, Brza i Žabljane biće izgrađena kanalizaciona mreža, čime će se značajno unaprediti ekološki standardi u ovom području.

Projekat ima ključnu ulogu u poboljšanju uslova života građana, zaštiti životne sredine i obezbeđivanju dugoročno održive komunalne infrastrukture.

foto: Grad Leskovac

Akademija u Somboru: Projekti za budućnost i nastavak „Čiste Srbije“

U Velikoj sali Kulturnog centra „Laza Kostić“ u Somboru upriličena je svečana akademija pod nazivom „Od središta Komorske uprave do grada sa vizijom – Sombor 1750–2025.“ povodom obeležavanja 276 godina od proglašenja Sombora slobodnim i kraljevskim gradom.

Gradonačelnik Sombora Antonio Ratković, u obraćanju prisutnima na svečanoj akademiji, govorio je o ključnim projektima za Sombor u ovoj godini, posebno ističući izgradnju brze saobraćajnice. Takođe, naglasio je da je u toku realizacija projekta „Čista Srbija“, čiji se nastavak očekuje i u ovoj godini.

U Somboru su do sada završeni radovi na izgradnji kanalizacione mreže u Stanišiću, dok je izgradnja mreže u Bezdanu i Kolutu u toku.

 foto: Grad Sombor

Obrada otpadnih voda: Savremene tehnologije i inovacije

Obrada otpadnih voda predstavlja ključni proces u očuvanju životne sredine i zaštiti izvora vode. Kako bi se smanjila zagađenost i osigurala visoka kvaliteta prečišćene vode, koriste se različite napredne tehnologije koje poboljšavaju efikasnost uklanjanja zagađivača. Ove tehnologije omogućavaju bolju obradu industrijskih, komunalnih i poljoprivrednih otpadnih voda, smanjuju ekološke rizike i obezbeđuju ponovnu upotrebu vode u različite svrhe.

Sve više postrojenja za obradu otpadnih voda primenjuje integrisane pristupe koji kombinuju različite metode za postizanje maksimalne efikasnosti.

  • Internet of Things (IoT) senzori omogućavaju praćenje kvaliteta vode u realnom vremenu.
  • Veštačka inteligencija (AI) pomaže u optimizaciji rada postrojenja, smanjujući potrošnju energije i hemikalija.
  • Membranske tehnologije poput nanofiltracije i reverzne osmoze poboljšavaju prečišćavanje vode, omogućavajući njenu ponovnu upotrebu.

Napredne metode obrade otpadnih voda igraju ključnu ulogu u zaštiti vodnih resursa i očuvanju ekosistema. Kombinovanjem inovativnih tehnologija, kao što su napredni oksidacioni procesi, adsorpcija, biosorpcija i biološki tretman, moguće je značajno smanjiti nivo zagađenja i omogućiti održivu upotrebu vode u budućnosti. Integracija digitalnih tehnologija dodatno unapređuje efikasnost i pouzdanost sistema za tretman vode, čineći ih spremnim za izazove savremenog doba.

Kragujevac-Knić: Tri postrojenja – tri rešenja

U  toku je izgradnja tri postrojenja za preradu otpadnih voda. U skladu sa konceptom projekta „Čista Srbija“, koji podrazumeva ne samo izgradnju kanalizacionih mreža u cilju očuvanja životne sredine, već i postrojenja za preradu otpadnih voda kao ključnog dela očuvanja reka, u opštini Knić su na lokacijama Gruža, Knić 3 i Kusovac-Toponica započeti radovi na izgradnji čak tri postrojenja za preradu otpadnih voda.
Izgradnji postrojenja prethodila je izgradnja kanalizacione mreže u pomenutim naseljima. Tako je u skladu sa projektom u naselju Knić izgrađena kanalizaciona mreža u dužini od oko 3,2 km, dok je u celoj dužini izvedeno blizu 120 šahti. U naselju Kusovac, meštani su dobili oko 4,2 km kanalizacione mreže sa 184 šahti, dok je u Gruži do sada urađeno više od 13 km kanalizacione mreže.
Ovim projektom, Kragujevac-Knić postavlja temelje za ekološki održivu budućnost, unapređujući kvalitet života građana i doprinosi zaštiti reka i prirode. Izgradnja postrojenja za preradu otpadnih voda nije samo infrastrukturni poduhvat, već i ključan korak ka zdravijoj životnoj sredini i dugoročnom očuvanju vodnih resursa.

Trifunović: U Inđiji radovi na četiri lokacije

Uroš Trifunović direktor javnog preduzeća Inđija put izjavio da se u Inđiji projekat „Čista Srbija“ odvija po planu.

Trifunović kaže da se svi predvidjeni radovi izvode planiranom dinamikom. „Radove izvodimo na 4 gradilišta, u Ulici Stevana Sremca, Bačkoj, a  otvaramo radove u Prvomajskoj i još dve ulice“, rekao je Trifunović za Sremske novine.

Po njegovim rečima, radovi u okviru projekta „Čista Srbija“ potom će biti nastavljeni u ostalim ulicama u kojima nema kanalizacione mreže.

Tot: Suboticu očekuje 20km kanalizacione mreže

Za grad Suboticu od izuzetne je važnosti ravnomeran razvoj svih mesnih zajednica, istakao je Robert Tot član Gradskog veća zadužen za komunlane delatnosti.

Pored proširenja vodovodne mreže u Subotici se trenutno izvode radovi na izgradnji kanalizacione mreže u okviru projekta „Čista Srbija“.

Član Gradskog veća zadužen za komunalne delatnosti i razvoj, Robert Tot podsetio je da se ove godine u Subotici očekuje izgradnja 20 km vodovodne mreže, 20 km kanalizacione mreže kroz projekat „Čista Srbija“ i 20 km gasovodone mreže, te da je za grad važan ravnomeran razvoj svih mesnih zajednica.

foto: printscreen/yueco