Predsednik Vučić sa CRBC o novim ulaganjima u Srbiji

Predsednik Srbije  Aleksandar Vučić tokom posete NR Kini sastao se sa predstavnicima brojnih kompanija među kojima je  kompanija CRBC.

„Sa našim prijateljima i partnerima, kompanijom CRBC, sa kojom već imamo bogato iskustvo u oblasti infrastrukture, razgovarao sam o nastavku uspešne saradnje. Njihovi projekti autoputeva i železnica već su značajno unapredili saobraćajnu mrežu Srbije i povezali nas sa regionom. Posebnu pažnju posvetili smo budućim ulaganjima koja će dodatno ojačati logističke kapacitete naše zemlje i doprineti sveukupnom ubrzanom razvoju i modernizaciji Srbije“ objavio je Vučić na Instagramu.

Kompanije CRBC strateški je partner Republike Srbije u realizaciji projekta „Čista Srbija“.

foto: instagram/budućnostsrbije

 

„Čista Srbija“ – ključni projekat za Suboticu

Grad Subotica svečano je obeležio svoj praznik – Dan grada. Pomoćnik gradonačelnika Srđan Samardžić u obraćanju na svečanoj sednici posebno je istakao značaj i realizaciju projekta „Čista Srbija“.

Pomoćnik gradonačelnika Srđan Samardžić na svečanoj sednici povodom Dana grada Subotice naveo je da su ostvareni rezultati dokaz da se strateški projekti ne zaustavljaju na obećanjima, već postaju realnost. Posebno je naglasio značaj nacionalnog projekta „Čista Srbija“.

„Jedan od najvažnijih projekata i za naš grad i za našu zemlju jeste nacionalni projekat ‘Čista Srbija’ – najveće ulaganje u kanalizacionu infrastrukturu u poslednjih nekoliko decenija. Realizacija ovog projekta, kojim se obezbeđuju kvalitetniji uslovi za život Subotičana i smanjuje zagađivanje životne sredine, u Subotici je počela krajem decembra 2024. godine. To je potvrda da Subotica ima podršku države i da strateški projekti nisu samo obećanja, već realnost,“ rekao je Samardžić.

Samardžić je pojasnio da je projektom obuhvaćeno gotovo 61 kilometar mreže na prostoru Palića, Bajmoka i Subotice.

foto: preuzeto Grad Subotica /https://subotica.ls.gov.rs/obelezen-dan-grada-subotice-1-septembar-2/

Eutrofikacija reka i jezera postaje pretnja ekosistemima

Na pojedinim jezerima i rekama u Srbiji evidentan je proces eutrofikacije. Do ovog procesa dolazi najčešće zbog nepostojanja kanalizacionih sistema i procesa prečišćavanja otpadnih voda.

Do procesa eutrofikacije dolazi kada voda postaje prebogata hranljivim materijama, prvenstveno azotom i fosforom. Ove hranljive materije dolaze iz:
• Otpadnih voda (domaćih i industrijskih)
• Poljoprivrednog đubriva (oticanje kišnice sa njiva)
• Deterdženata i drugih hemikalija

Pomenuti proces se manifestuje prekomernim rastom algi i vodenih biljaka (tzv. „algna cvetanja“), smanjenjem nivoa kiseonika u vodi kada alge uvenu i počnu da se razgrađuju, pojavom neprijatnog mirisa i mutne vode.

Posledice eutrofikacije su: umiranje riba i drugih vodenih organizama zbog nedostatka kiseonika, smanjenje biodiverziteta (raznovrsnosti vrsta), promene u hemijskom sastavu vode, što otežava njenu upotrebu za piće, rekreaciju ili navodnjavanje.

Po dostupnim informacijama jezera  sa evidentnom eutrofikacijom u Srbiji su : Palić i Ludaš, Međuvršje, akumulacija Zobnatica, ali i neke druga.

Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), koji istražuje izazove vezane za zagađenje fosforom i njegove uticaje na biodiverzitet i ekosisteme, posebno ističe proces eutrofikacije vodenih sistema kao problem u ekspanziji. „Globalno, gubici fosfora sa zemljišta u slatke vode su se udvostručili u poslednjem veku i nastavljaju da rastu. Uprkos velikim naporima da se smanji zagađenje hranljivim elementima“, navodi se u ovom programu.

Fosfor je otkriven pre više od 350 godina i predstavlja neophodan hranljivi element koji pomaže biljkama da rastu. Njegova primarna upotreba je u proizvodnji sintetičkog đubriva za povećanje prinosa useva, što ga čini ključnim za bezbednost hrane. Fosfor je takođe ključni sastojak stočne hrane i koristi se za proizvodnju čelika, dodataka hrani, baterija za električne automobile, određenih pesticida i proizvoda za čišćenje domaćinstava.

UN ne isključuju dalju upotrebu fosfora, ali se ističe da je ključ da se fosfor koristi održivije i da se spreči da prekomerne količine dospeju u životnu sredinu.

„Otpadne vode godišnje ispuštaju oko 3 miliona tona fosfora u životnu sredinu širom sveta. Pravilna obrada mogla bi smanjiti koncentraciju fosfora i azota u otpadnim vodama za najmanje 80%. Rešenja će zahtevati inovacije – ne samo u tehnologiji već i u načinu rada i saradnji između sektora koji tradicionalno nisu sarađivali“, navodi se, između ostalog, na sajtu UNEP-a.

 

Sombor: Izrada studije uticaja na životnu sredinu

Grad Sombor podneo je zahtev za procenu uticaja na životnu sredinu za izgradnju kanalizacione mreže i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Stanišiću, a u okviru projekat „Čista Srbija“ piše Dnevnik.

„S obzirom na to da se predmetnim zahvatom grade ulice, a u zoni ulice cara Lazara u dužini od 1.700 metara, planirana je izgradnja nove kanalizacione mreže sa oko 420 kućnih priključaka, kao i 9 kilometara prateće kanalizacione mreže i jedna crpna stanica. Izgradnja se planira fazno. U prvoj fazi obuhvata se ulica cara Lazara u dužini od 1.700 metara i izgradnja crpne stanice. U drugoj fazi, koja se odnosi na nastavak izgradnje mreže, obuhvata se oko 420 kućnih priključaka“, stoji u dokumentaciji.

Kako se navodi, životna sredina nije ugrožena jer se otpadna voda upućuje na prečišćavanje i ne postoji mogućnost da dođe do pogoršanja za prepoznatljive elemente životne sredine.

„S obzirom na to da je u delu Ulice cara Lazara od kućnog broja 212 nije bilo moguće te delove naselja spojiti na vakuumski sistem kanalizacije. Iz ovog razloga je u tom delu predviđen klasični gravitacioni sistem odvodnje sa jednom pumpnom stanicom, šahtnog tipa na kraju Ulice cara Lazara koja vodu prepumpava u šaht u ulicu Oslobođenja kod kućnog broja 196, gde se fekalna voda uvodi u vakuumski sistem kanalizacije“, piše u podnetom zahtevu.

Javnost i zainteresovane organizacije mogu dostaviti mišljenja i sugestije u predviđenom postupku, prenosi Dnevnik.

UN SDG -Napredak u tretmanu domaćinskih otpadnih voda

Prema najnovijim podacima Ujedinjenih nacija o Ciljevima održivog razvoja (UN SDG), globalno je u 2024. godini oko 56% domaćinskih otpadnih voda bezbedno tretirano, što znači da je prošlo najmanje sekundarni tretman u skladu sa nacionalnim ili lokalnim standardima. Ovi podaci pokrivaju oko 92% svetskog protoka domaćinskih otpadnih voda i obuhvataju više od 140 zemalja i teritorija.

U 2022. godini zabeleženo je da je od ukupno 268 milijardi kubnih metara generisanih domaćinskih otpadnih voda, oko 155 milijardi kubnih metara bilo bezbedno tretirano pre ispuštanja u životnu sredinu. Ipak, značajan deo, oko 44%, još uvek nije prolazio kroz adekvatan tretman, što predstavlja ozbiljan izazov za očuvanje kvaliteta voda i zaštitu životne sredine.

Ovi podaci ukazuju na važnost daljeg ulaganja i ubrzavanja aktivnosti u oblasti izgradnje i modernizacije sistema za prikupljanje i tretman otpadnih voda, posebno u zemljama sa nedovoljno razvijenom infrastrukturom. Projekti poput „Čista Srbija“ doprinose ovom globalnom cilju, modernizujući lokalne komunalne mreže i podižući standarde zaštite životne sredine.

Dalji napredak u tretmanu otpadnih voda je ključan za ostvarenje cilja 6.3 UN SDG-a, koji predviđa do 2030. godine značajno smanjenje zagađenja, eliminaciju odlaganja otpadnih voda bez tretmana i povećanje reciklaže i bezbedne ponovne upotrebe voda na globalnom nivou.

Čista Srbija-U Kučevu napreduju radovi

U opštini Kučevo u toku su obimni radovi u okviru projekta „Čista Srbija“. U samom naselju završava se izgradnja glavnog kolektora, kao i vodovodne i kanalizacione mreže u donjem delu mesta, što će znatno unaprediti komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. Nakon završetka ovih radova, uslediće obnova putne infrastrukture, a potom će započeti i  rekonstrukcija pet ulica.

Radovi se izvode i u drugim naseljima opštine, čime se obezbeđuje ravnomeran razvoj i bolja povezanost lokalnih zajednica. Projekat „Čista Srbija“ ima dugoročan značaj za Kučevo, jer pored modernizacije komunalne mreže, doprinosi i očuvanju životne sredine, što je posebno važno za seoska područja u koja se poslednjih godina vraća sve veći broj porodica.

 

Ministarka Pavkov: Čista Srbija značajan doprinos rešavanju problema

U intervjuu za list Politika, ministarka ekologije i zaštite životne sredine Sara Pavkov govorila je o problemu nedovoljne kanalizacione infrastrukture u Srbiji i istakla značajan doprinos projekta „Čista Srbija“.

Na konstataciju da je u Srbiji samo 57% stanova povezano na kanalizacionu mrežu, ministarka Pavkov je istakla da je to problem koji se rešava. Za svoje ministarstvo navodi da daje značajan doprinos kroz projekte važne za efikasno upravljanje otpadnim vodama.

„Prošle godine smo izgradili oko 50 kilometara kanalizacije, a trenutno pripremamo nove tendere. Takođe, gradimo i postrojenja za preradu otpadnih voda“, rekla je ministarka Pavkov.

Ona je dodala da projekat „Čista Srbija“ ima širi obuhvat.

„S druge strane, projekat ‘Čista Srbija’, koji vodi Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, ima veći obuhvat i raspoloživa sredstva. Uverena sam da će ovaj projekat dati značajan doprinos rešavanju ovog kompleksnog pitanja“, istakla je ministarka Pavkov.

foto: ministarstvo ekologije

Inđija: 15 km kanalizacione mreže za Bešku

Projekat „Čista Srbija”  trenutno se realuzuje u Beški .u okviru kojeg će biti izgrađena kanalizaciona mreža u Inđiji i Beški. Kanalizacionu mrežu  će dobiti 90 odsto beščanskih ulica.

U Opštini Inđija trenutno su u toku radovi u MZ Beška vrednosti 15 miliona evra , a koji podrazuevaju izgradnju 15km kanalizacione mreže

Predsednik opštine Marko Gašić obilazeći radove je istakao da se radovi izvode na tri lokacije .

„U ulicama Mlinskoj, Kralja Petra Prvog i Branka Radičevića, dok će kanalizacionu mrežu dobiti 90 odsto beščanskih ulica, ukupne dužine oko 15 kilometara, do kraja projekta“, rekao je Gašić.

Kako je najavljeno prilikom obilaska prva faza izgradnje biće završena za oko godinu dana, dok posle toga sledi ugradnja priključaka za koje će lokalna samouprava obezbediti sredstva.

Izgradnja kanalizacione mreže u Beški Samo deseizvesno rešiće brojne probleme ove MZ jer po psoldenjim podacima samo deset odsto domaćinstava u Beški do sada je priključeno na kanalizacioni sistem.

 

Subotica: Uskoro početak radova u Čantaviru

Grad Subotica rekonstruiše vodotoranj u Čantaviru, a uporedo s tim radovima realizuje se i projekat „Čista Srbija“.
Zamenica gradonačelnika Subotice, Čila Goli, na početku radova na rekonstrukciji vodotornja istakla je da su, pored vodosnabdevanja, za ovaj grad značajni i radovi u okviru projekta „Čista Srbija“.

„U toku su radovi u više mesnih zajednica na izgradnji kanalizacione mreže u okviru programa Čista Srbija. Očekujemo i početak radova u ovoj mesnoj zajednici – u Čantaviru je predviđena izgradnja kanalizacione mreže u dužini od 25 kilometara, zajedno sa jednim prečistačem“, najavila je Goli.

 Očekuje se da ovi radovi unaprede komunalnu infrastrukturu i doprinesu boljem kvalitetu života meštana Čantavira.

Čista Srbija: Intezivni radovi na kanalizaciji u naselju Bajmok

Radovi na projektu „Čista Srbija“ intenzivno se odvijaju u naselju Bajmok – postavljene su kanalizacione cevi u nekoliko ulica, a trenutno se radovi izvode na Rati i putu prema Pačiru.

Mašine su stigle u Bajmok u februaru, a radovi su počeli u centru naselja. Do sada je urađeno oko 4.000 metara mreže od planiranih 26 kilometara.

Dokumentacija za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Bajmoku i Čantaviru je u izradi. Projekat je usmeren na ekološku zaštitu vode i zemlje, uključujući izgradnju kanalizacione mreže i postrojenja za preradu otpadnih voda, kao i sanaciju i izgradnju centara za upravljanje čvrstim komunalnim otpadom.