„Čista Srbija“ u Vranju jedan od kapitalnih projekata

Skupština grada Vranja usvojila je rebalans budžeta za 2024. godinu. Medju najvažnijim projektima u ovom gradu, na sednici Skupštine posebno je  istaknut projekat „Čista Srbija“.

Najvažniji razlozi za donošenje rebalansa budžeta za 2024. godinu u Vranju su, kako je obrazložio član Gradskog veća Bojan Kostić,  projekti podržani od strane nadležnih ministarstava, usklađivanje finansijskih planova ustanova i drugih budžetskih korisnika u skladu sa promenama u toku godine i povećana izdvajanja za infrastrukturu.

Kako se na sednici moglo čuti neki od najvažnijih kapitalnih projekata koji se realizuju zajedno sa nadležnim ministarstvima su projekat ,,Čista Srbija“, kojim je predviđena izgradnja kanalizacione mreže na teritoriji grada Vranja u dužini od 140 km, a  zatim slede izgradnja Regionalne deponije ,,Meteris“, rekonstrukcija Opšte bolnice u ZC Vranje i drugi.

Ukupna vrednost svih kapitalnih projekata je 125 miliona evra.

foto: Grad Vranje

Projekat „Čista Srbija“ šansa za Opštinu Svrljig

„Čista Srbija“ je šansa da Svrljig dobije postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda“, izjavio je predsednik Opštine Svrljig Miroslav Marković za Euronews.

Euronews podseća da je Svrljig je jedna od prvih opština koja će u okviru projekta „Čista Srbija“ dobiti postrojenje za preradu otpadnih voda i sedam kilometara kanalizacije.

Činjenice govore da objekat koji se gradio osamdesetih godina prošlog veka, zbog velikih troškova za ovu siromašnu opštinu, nikada nije završen. Sada se radovi privode kraju.

„Osamdeset odsto projekta je kompletirano. Fabrika se u najveće gradi, sigurni smo da će biti gotova pre kraja godine. Kanalizacija je izgrađena u većem delu. Ovo je sada druga šansa da Svrljig dobije to postrojenje, koje će značiti ne samo za Svrljig već i za Knjaževac i Zaječar jer Timok iz Srljiga ide dalje ka njima“, rekao je predsednik Opštine Svrljig, Miroslav Marković, za Euronews.

Projektom „Čista Srbija“ predvidjeno je da pristup kanalizacionoj mreži bude obezbedjen za 7 000 stanovnika .

Čista Srbija: Da septičke jame postanu prošlost

Cilj realizacije projekta „Čista Srbija“ jeste da kanalizaciona mreža stigne do svakog domaćinstva . Na žalost brojna domaćinstva u Srbiji već dugi niz godina koriste bilo betonske bilo plastične septičke jame. I jedna i druga predstavljaju opasnost po životnu okolinu, ali i zdravlje ljudi.

Nedostatak kanalizacione mreže koja podrazumeva sigurno i stabilno odvođenje otpadnih voda do kolektora i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda domačinstva u Srbiji često nadoknađuju korišćenjem poslednjih godina sve popularnijih plastičnih septičkih jama.

Iako izradjene od kvalitetne plastike one imaju niz svojih nedostataka naročito nakon više godina korišćenja.

Najpre podložne su deformaciji u zavisnosti od samog terena na kom se pomenute kace ukopavaju. Razlika medju njima je uglavnom takva da imaju ili samo ulazni deo pa je neophodno često pražnjenje ili pak i izlazni deo pa se otpadne vode često razlivaju  u neposredno okruženje.

Ukoliko takva kaca bude postavljena blizu izvorišta pijaće vode nisu retki slučajevi da dođe i do njegove kontaminacije.

U područjima s visokom podzemnom vodom, septičke jame mogu biti problematične jer mogu plutati ili se oštetiti. Kanalizacioni sistemi nemaju tih problema jer su dizajnirani da funkcionišu bez obzira na lokalne hidrološke uslove.

Mnogo je razloga za priključenje na kanalizacionu mrežu nasuprot rešenjima sa septičkim jamama. Među njima sigurno najkonkretniji i najvažniji jeste taj što kanalizacija pruža sigurniju i zdraviju opciju jer su otpadne vode pravilno zbrinute, smanjujući rizik od zagađenja i širenja bolesti. Septičke jame, naročito ako dođe do zagušenja ili prelivanja, mogu izazvati neprijatne mirise i kontaminirati i zemlju  i vodu.

Projekat „Čista Srbija“ predvidja izgradnju kanalizacione mreže u čak 77 gradova i opština u Srbiji obezbeđujući na taj način sigurno i zdravije životno okruženje i uslove života.

Čista Srbija: Počelo asfaltiranje u Kučevu

U Opštini Kučevo poslednjih dana septembra započelo je asfaltiranje ulica u kojima je završena izgradnja kanalizacionih mreža.

U okviru projekta „Čista Srbija“ u Opštini Kučevo započela je sanacija kolovoznog zastora nakon završenih radova u više gradskih ulica . Za ovu Opštinu projektom je predvidjena izgradnja 24.116,00 m kanalizacione mreže.

Predvidjen obuhvat domaćinstava koja će realizacijom projekta dobiti novu kanalizacionu mrežu je čak 4000.

Marko Gašić: Uskoro početak radova u Inđiji

Predsednik Opštine Inđija, Marko Gašić najavio je  skori početak radova na izgradnji kanalizacione mreže u okviru projekta „Čista Srbija“.

Kako je Gašić izjavio lokalnim medijima, predračunska vrednost ovih radova je  306.111.330,53 dinara.

„Mi smo konkurisali pre dve godine za određene lokacije za koje smo imali građevinske dozvole. U međuvremenu smo dobili još neke dodatne lokacije kao što su Ljukovo i Jarkovci. Trenutna je situacija da bi u toku sledeće ili najkasnije one tamo nedelje krenuli radovi u samoj Inđiji gde imamo 9,1 kilometar kanalizacione mreže“, izjavio je Gašić za IN mediju.

Po njegovim rečima, građevinska dozvola je dobijena 17. maja prošle godine a radove je odobrilo gradsko  Odeljenje za urbanizam 26. septembra 2024. godine.

foto: Opština Inđija

 

„Čista Srbija“ rešava problem i otpadnih voda

U Srbiji je prošle godine, kako pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku Srbije, čak 79,6 odsto otpadnih voda neprečišćeno i ispušteno direktno u prirodu.

To predstavlja izuzetno alarmantan podatak, jer stotine hiljade kubnih metara otpadnih voda iz domaćinstava i preduzeća, ne sadrže samo fekalije, već i ostatke hrane, lekova, hemikalija i drugih štetnih materija. Kada se neprečišćene ispuste direktno u prirodu, najčešće u tekuće vode, ona ugrožavajući ekosisteme i zdravlje ljudi.

Nedavno je profesor Božo Dalmacija sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu upozorio da problem neprečišćenih otpadnih voda ne ugrožava najveće gradove u Srbiji kao što su Beograd i Novi Sad, gde postrojenja za prečišćavanje nisu ni izgrađena, već da taj problem postoji širom naše zemlje, i u postrojenjima koja su izgrađena pre više decenija, a koja su van funkcije.

Po njegovim rečima, oko 40 odsto svih ovih prečistača u Srbiji spada u ovu kategoriju, što predstavlja ozbiljan problem.

Rešenje koje će zaustaviti zagađenje ekosistema i zdravlja ljudi na taj način ipak postoji i realizuje se u Srbiji. U pitanju je projekat „Čista Srbija“, koji, između ostalog, predviđa izgradnju preko 5.206.679,31 metara kanalizacione mreže širom Srbije, kao i izgradnju novih 165 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda širom naše zemlje.

U Kragujevcu u toku radovi u naselju Korman

U okviru projekta „Čista Srbija“ u Kragujevcu, nastavljeni su radovi na na izgradnji nedostajuće kanalizacione linije u Kovanlučkoj ulici, naselje Korman.

U ovoj fazi su u toku radovi na izolaciji šahti, montaži penjalica i poklopaca, saopštile su nadležne službe Grada Kragujevca.

„Čista Srbija“ čuva riblji fond u našim rekama

Gotovo da nema dana da u vestima ne bude objavljena informacija o uginuću rečne ribe , I to nije slučaj samo sa jednom rekom već se takvi akcidenti dogadjaju  na većini srpskih reka . Do ovakvih događaja dolazi zbog zagađenja voda i nedostatka postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda .

“Ispuštanje neprečišćenih otpadnih voda u najvećem broju slučajeva za posledicu ima smanjenje sadržaja kiseonika u vodi što po riblji fond može biti pogubno, pogotovo ukoliko takvo stanje traje duži vremenski period” , izjavila je svojevremeno Dragana Keravica iz Javnog vodoprivrednog preduzeća “Vode Vojvodine“ za Agromediu.

Do uginuća ribljeg sveta pa i ekosistema koji zavise od njih dolazi zbog zagađenja vodotokova . Najčešće je u pitanju industrijski otpad . Teški metali kao što su živa i olovo čak se mogu taložiti u telima riba i izazvati promene u reproduktivnim ciklusima , oštetiti vitalne organe , uticati na radjanje potomstva bez izgleda da prežive.

Zagađenje iz poljoprivrede bogato azotom i fosforom dovodi do prekomernog rasta algi, što smanjuje nivo kiseonika u vodi. To uzrokuje masovni pomor riba zbog gušenja.

Naučnici poput Pietra Volte i Mustafe Korkmaza naglašavaju važnost kombinovanja ekoloških i društvenih rešenja kako bi se smanjilo negativno dejstvo ljudskih aktivnosti i klimatskih promena na slatkovodne ribe​​ (Save The Water).

Republika Srbija zajedno sa partnerima iz kompanije CRBC upravo problem rešava kroz realizaciju projekta „Čista Srbija“ koji predvidja ne samo izgrdnju kanalizacionih mreža kako bi se sprečilo izlivanje septičkih jama i odvođenje otpadnih voda u reke već i izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda.

 

Da sačuvamo riblji svet -Čista Srbija!

 

Prioritet Bogatića kanalizacija kroz projekat “Čista Srbija”

U Opštini Bogatić jedan od prioriteta ove mačvanske opštine je projekat “Čista Srbija”, koja će žiteljima ovog mesta i okoline obezbediti kanalizacionu mrežu.

Naime, na Svečanoj akademiji u sali Kulturno-obrazovnog centra kojom je obeležen Dan opštine Bogatić, predsednik Opštine Bogatić, Milan Damnjanović je istakao da će i dalje činiti sve da opština bude još bolje mesto za život.

“Pred nama su i bitni projekti. Danas smo postavili kamen temeljac za izgradnju gasovoda, a kroz projekat „Čista Srbija“ u našoj opštini će biti izgrađena kanalizaciona mreža, koja je u ovom trenutku prioritet”, poručio je Damnjanović.

foto: macvainfo.rs

Đurić: Čista Srbija donosi trajna rešenja

Gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić najavio je je politiku razvojnog kontinuiteta za naredne godine.

Govoreći o brojnim prrojektima iz oblasti kulture, privrede, investicija , Đurić je izarazio očekivanje da će projekat “Čista Srbija” doneti očekivana rešenja po pitanju kanalizacione infrastrukture.

“Realizacijom projekta „Čista Srbija“ trajno će biti rešen problem kanalizacione mreže, kroz kompletnu rekonstrukciju na Limanu 1 i 2, izgradnju kolektora duž Bulevara cara Lazara, izmeštanje izliva gradske kanalizacije u Dunav, izgradnju kanalizacije u naselju Dunavac, ali i centralnog postrojenja za preradu otpadnih voda. Razmotrićemo i mogućnosti izgradnje novog postrojenja za preradu vode na Ratnom ostrvu”, rekao je Đurić.