„Čista Srbija“ rešenje za 38% domaćinstava u Srbiji

Po podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS) čak 38% domaćinstava povezano je na septičke jame ili svoje otpadne vode izliva u najbližu reku.

Poslednji podaci koje je objavio RZS, a koji se oslanjaju na poslednji popis stanovništva pokazuju da u  Srbiji svega 57 odsto stanova ima priključak na javnu kanalizaciju, a da oko 33 hiljade domaćinstava uopšte nema instalaciju kanalizacije.

Isti podaci navode da  u Srbiji instalaciju kanalizacije ima 3.416.381 stan ili 94,6 odsto od ukupnog broja stanova.

Govoreči procentualno situacija je sledeća: Od svih popisanih stanova, na javnu kanalizaciju povezana su 2 052 994 stana, što predstavlja procenat od 57 odsto, dok su kod 38 odsto stanova instalacije kanalizacije povezane na septičku jame, reke, manje vodotokove ili kanale .

Korak dalje, zabrinjavajući su podaci da čak 133 792 popisana stana nema uopšte kanalizacionu instalaciju niti priključak . U skoro 33 000 nastanjenih stanova nema priključka.

Metodologija kojom se vodio RZS prilikom obavljanja popisa predvidja da stan ima instalacije kanalizacije ako u bilo kojoj prostoriji u stanu postoje kanalizacione instalacije, bez obzira na to da li su priključene na javnu kanalizaciju, septičku jamu, reku, otvoreni kanal i slično.

Ovakvi podaci na žalost ne odnose se samo na naselja u ruralnim sredinama već 4 253 naseljena stana u gradskoj sredini nema pomenuti priključak . Preostali broj pripada drugim oblicima naselja.

Podaci koje je izneo RZS upućuju i na poraznu činjenicu vezanu za grad Beograd u kom kao glavnom gradu Srbije i dalje postoje domaćinstva koja su priključena na septičke jame.

Zato – Čista Srbija!

Septičke jame direktno ugrožavaju zdravlje stanovništva

U nedostatku kanalizacione mreže domaćinstva u Srbiji otpadne vode odvode u septičke jame i ne sluteći koliko su zapravo opasne i koliko ih ugrožavaju .

Septička jama je vodonepropusni plastični rezervoar, zakopan u zemlju u blizini kuće, koji prima svu otpadnu vodu iz toaleta i drugih izvora unutar septičkog sistema. Septička jama ima dve glavne uloge: da skladišti kanalizaciju tako da se ne može ispumpati iz septičkog sistema i da izoluje čvrsti otpad od tečne kanalizacije tako da ne začepljuje cevi i ne prodire u podzemne vode.

Po rečima Slobodana Krstovića , direktora za održivi razvoj NALED-a , 65% stanovništva u Srbiji priključeno je  na kanalizacioni sistem dok ostali koriste septičke jame.

„ Prema procenama, mi imamo oko tri miliona septičkih jama .Neadekvatno čišćenje i zanemarivanje ovih jama može da ostavi opasne i trajne posledice po životnu sredinu“, izjavio je Krstović za list Blic.

Krstović iznosi mišljenje da je septičkim jamama posebno ugrožena Vojvodina jer je u pitanju ravnica što se negativno održava na zagađenje podzemnih voda.

„Upravo zbog toga u Vojvodini su granične vrednosti zagađenja podzemnih voda uglavnom iznad granica, a pošto je u pitanju žitnica Srbije to je veliki problem jer negativno utiče na kvalitet poljoprivrednih proizvoda. Zrenjanin se tu ističe kao grad u kome je ovaj problem zagađene vode najkritičniji, ali sličan problem imaju i ostala mesta u Vojvodini“, rekao je Krstović za Blic.

O septičkim jamama staraju se njihovi vlasnici , a nepisano pravilo je da jame prazne na svake tri godine. Neretko ih vlasnici čiste sipanjem žive što može dovesti do zagadjenja podzemnih voda I zemljišta teškim metalima. Ovako zagadjena voda I zemlja direktno ugoržavaju zdravlje stanovništva.

Rešenje za pomenutu situaciju po Krstovićevim rečima jeste projekat „Čista Srbija“ Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

„Postoje lokalne samouprave gde morate da radite na izgradnji kanalizacije jer je uopšte nema. To je problem ruralnih, odnosno seoskih područja, dok su urbane sredine uglavnom pokrivene kanalizacijom. Tu imamo i septičke jame koje se grade po različitim standardima, pa je njihova bezbednost upitna s obzirom da ne postoji dinamika redovnog čišćenja“, naveo je Krstović.

Mešanje otpadnih voda sa podzemnim vodama pored negativnog uticaja na zdravlje ljudi , neminovno dovodi do konataminacije šireg područja.

“Takvu situaciju imate u Beogradu, gde je čitava leva obala Dunava krcata septičkim jamama. Čak i kad se te jame očiste, taj otpad se direktno ispušta u reku na Adi Huji. Sa završetkom projekta izgradnje kanalizacionih mreža u Srbiji  pored kompletne kanalizacione mreže bile regulisane i septičke jame u Srbiji. Tada bi se svi potrošači, odnosno ljudi i industrija, gde je to moguće priključili na kanalizacioni i sistem za prečišćavanje otpadnih voda“, rekao je izmedju ostalog Krstović.

foto:shuterstock

U Obrenovcu rešenje za hiljade septičkih jama

Izgradnjom postrojenja za preradu otpadnih voda biće obuhvaćeno 51.000 stanovnika. Radi očuvanja prirode, reke Kolubare i kanala Velika Bara biće izgraćeni: PPOV 1 Obrenovac ES-50.000 i PPOV 2 Ratari ES-1.000.  Ukupna dužina kanalizacione mreže koja će biti izgrađena je 98.389,73 metra.  Izgradnjom kanalizacione mreže biće obuhvaćena sledeća naselja, sela i delovi opštine Obrenovac: Ratari – 14.331,00 m, Zvečka – 32.791,84 m, Barič i Mislođin – 38.410,00 m i Urovci – 12.856,89 m.

Realizacija projekta „Čista Srbija“ u Opštini Obrenovac počela je 25. oktobra 2021.godine.

Projekat podrazumeva izgradnju kanalizacione mreže za stanovnike Mladosti, Zvečke, Bariča, Mislođina, Ratara i Velikog Polja, kao i izgradnju fabrike za preradu otpadnih voda.

“Trenutno je stanje na našm rekama takvo da od ’63. godine kompletno sve fekalije izlivamo direktno u vodu. Mi imamo situaciju da je u ovim naseljima nekoliko hiljada septičkih jama koje odlaze u istoriju sa ovim projektom. Imamo tu situaciju da ćemo ovim projektom imati mogućnost za jedan normalan i ugodan život u Obrenovcu. Ono što nas najviše raduje jeste što ćemo u ovom trenutku moći tih 99 kilometara sa jedne i druge strane Kolubare mislim i na Barič, Mislođin, Zvečku, Krtinsku i Urovce i uz naselje Ratari da uredimo na taj način da kompletna infrastruktura koja je tekovina 21. veka i koju imaju centralne Beogradske opštine bude sada u našem Obrenovcu”, opisao je trenutnu situaciju u Obrenovcu predsednik opštine Mioslav Čučković.

Vrednost investicije je 54 miliona evra. A predvidjeno je da ulice u kojima će biti radjena kanalizaciona mreža budu proširene za dva metra.

U dosadašnjem toku realizacije projekta izvedeno je  3.046 m  kanalizacione mreže.