Brzina realizacije projekata zavisi i od zakonske regulative

„Ako se zna da u Srbiji, bez Kosova i Metohije, treba da postoji 359 postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda da bi dostigli standarde EU koji trenutno važe u ovoj oblasti, jasno je da se naša država nalazi na početku rešavanja ovog problema“ kaže Aleksandar Đukić, vanredni profesor Građevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, a prenosi eKapija.

U Srbiji trenutno postoji 50-ak postrojenja za tretman otpadnih voda od kojih oko jedne trećine realno nije u funkciji. Ostatak, uz par izuzetaka, samo formalno radi, piše u analizi koju je nedavno objavilo Ministarstvo građevinarstva.

Procenat otpadnih voda koje se u Srbiji prečišćava pre ispuštanja u skladu sa standardima Evropske unije je oko 10%, a održavanje postojećih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Srbiji uglavnom je nedovoljno i neadekvatno što tokom vremena dovodi do toga da pojedina postrojenja bivaju zapuštena, ponekad i napuštena.

Srbija, u kojoj je 16% stanovištva priključeno na sistem za preradu voda, značajno zaostaje za EU i državama članicama. Veći procenat stanovništa priključenih na sisteme za preradu imaju Bosna i Hercegovina (36%), Albanija (26%) ili Hrvatska (96,5%).

Ipak, u Srbiji je trenutno u toku realizacija nekoliko programa iz kojih treba da se finansira projektovanje i izgradnja kanalizacije i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda  medju kojima je investicioni program na osnovu međudržavnog sporazuma sa Narodnom Republikom Kinom, „Čista Srbija“.

Đukić navodi, da s obzirom na obim ulaganja koji se meri milijardama evra i prostornu razuđenost projekata, za njihovu punu realizaciju će biti potrebno dugo vreme. Đukić je poručio i da realizacija ovakvih infrastrukturnih projekata uvek nosi u probleme u realizaciji, ali da je sigurno da deo njih može biti izbegnut unapređenjima institucionalnog i regulatornog okvira, kao i podizanjem kapaciteta učesnika u realizaciji.

„Proteklih nekoliko decenija razvoj kanalizacije i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Srbiji nosi sve odlike razvoja vodoprivrede i komunalnih delatnosti u zemlji: preklapanje nadležnosti, ograničeni kapaciteti institucija na svim nivoima, finansijska neodrživost sektora, nedovoljno održavanje objekata i sistema, nedovoljna koordinacija aktivnosti i izveštavanje. Ovakva situacija je rezultovala u tome da nije došlo do formiranja procedura i jasnih uputstava, u formi regulative ili preporuka, za realizaciju ovakvih projekata“, naveo je  Đukić, a prenosi eKapija.

 

Pomak na polju kanalizacione infrastrukture

U izveštaju Fiskalnog saveta Politika javnih investicija u Srbiji iz juna 2024. godine se navodi da je pomak na polju izgradnje kanalizacione infrastrukture napravljen početkom projekta „Čista Srbija“.

U oblasti zaštite voda od zagađivanja, koja je u Srbiji praktično tek u povoju, glavni problemi ostaju nedovoljno razgranata kanalizaciona mreža i malobrojna, često i zastarela postrojenja za preradu otpadnih voda iz domaćinstava i fabrika“, navodi se u izveštaju i dodaje da samo 67 odsto stanovnika ima pristup kanalizacionoj mreži (u zemljama CIE je 85 odsto).

U izveštaju se takodje navodi da je situacija sa preradom otpadnih voda  dramatičnija. „Manje od 20 odsto stanovništva Srbije ima pristup bilo kom vidu tretmana otpadnih voda, dok je u zemljama CIE njihov udeo 86, a u EU skoro 93 odsto“ navodi se u izveštaju Fiskalnog saveta Politika javnih investicija u Srbiji iz juna 2024.

Prvo pomeranje sa „mrtve tačke“ se dogodilo tek 2021. kada je zvanično otpočela realizacija prve faze projekta „Čista Srbija“, kojim se najavljuje izgradnja oko 5.200 kilometara kanalizacione mreže i 165 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, što obuhvata skoro polovinu ukupnih infrastrukturnih potreba Srbije u ovoj oblasti, deo je navoda i tumačenja pomenutog izveštaja.

 

Čista Srbija: Mali Zvornik priprema dokumentaciju

Na sednici lokalnog parlamenta u Malom Zvorniku zamenik opštinskog pravobranioca Marko Lukić odbornike je upoznao sa skorim početkom realizacije projekta „Čista Srbija“.

Marko Lukić, zamenik opštinskog pravobranioca odbornicima je rekao da je Opština Mali Zvornik pristupila državnom projektu „Čista Srbija“, kojim je predviđena izgradnja kanalizacione mreže i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji opštine Mali Zvornik i da navedeni projekat obuhvata projektovanje i izvođenje radova, dok je obaveza opštine Mali Zvornik rešavanje imovinsko pravnih odnosa za izgradnju kanalizacione mreže i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji lokalne samouprave.

Projektom „Čista Srbija“ za Opštinu Mali Zvornik, a u cilju zaštite reke Drine  predvidjena je izgradnja 52 kilometra kanalizacione mreže. Realizacija projekta predvidja obuhvat od 7250 domaćinstava .

foto: https://malizvornik.ls.gov.rs/

Ministar Mali: Medju ključnim projektima i „Čista Srbija“

Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali govoreći za Blic televiziju izjavio je da pored brojnih ulaganja u infrastrukturu i ekonomiju Srbija nikada više nije ulagala u ekologiju. Medju ključnim projektima ministar Mali naveo je projekat „Čista Srbija“.

„Srbija danas pronalazi svoje izvore rasta i  želi dobro da se pozicionira u svetu po pitanju konkurentnosti svoje ekonomije, a što će obezbediti još veće plate i penzije i bolji životni standard građana“, rekao je ministar Mali .

Ministar je dodao  da se u ekologiju nikada više nije ulagalo, a u tom kontekstu je naveo projekte kao što su „Čista Srbija“, fabrike za prečišćavanje otpadnih voda, novi kanalizacioni sistemi, te posvećenost zelenoj agendi.

Sve navedeno, po rečima ministra, utiče na bolji životni standard gradjana, ali i čuva životnu sredinu.

Čista Srbija : Kanalizacija i za svilajnačka sela

Čak četiri sela u Opštini Svilajnac kroz projekat „Čista Srbija“ dobiće kanalizacionu mrežu. Radovi se odvijaju predvidjenom dinamikom.

Troponje, Kusiljevo, Subotica i Sedlare četiri su sela Opštine Svilajnac u kojima su u toku radovi na izgradnji kanalizacione mreže .

U Kusiljevu  realizacijom projekta je planirana izgradnja  31.513m gravitacione kanalizacije i 940,5m potisne kanalizacije od čega je  zaključno sa prvom nedeljom jula  izvedeno  21.691m gravitacione i 533m potisne kanalizacije.

U selu Sedlare projektom je predvidjena izgradnja  10.590m gravitacione kanalizacije i 1.558m potisne kanalizacije. Radovi su izvedeni u dužini od  8.303m gravitacione i 684m potisne kanalizacije .

U selu Subotica realizacija projekta „Čista Srbija“ predvidja izgradnju  10.666m gravitacione kanalizacije, a dosadašnjim radovima izvedeno je  8.972m.

U selu Troponje projektom je predvidjeno 16.638m gravitacione kanalizacije i 230 m potisne kanalizacije od je uradjeno 9.926m gravitacione kanalizacije.

Navedeni radovi odvijaju se u okviru prve faze projekta čija je vrednost oko 30 miliona evra . Druga fazu ovog projekta obuhvata sela Grabovac, Crkvenac, Dublje, deo Svilajnca i izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Kada celokupan projekat bude gotov, oko 70 odsto građana opštine Svilajnac imaće regulisanu kanalizaciju.

Čista Srbija: Kragujevac veliko gradilište

U okviru projekta „Čista Srbija“ u Kragujevcu u toku su radovi na više lokacija.

Radovi koji trenutno obuhvataju iskop izvode se u Ulicama Ljubomira Naumovića i Milovana Ilića Minimaksa, naselje Bresnica dok radovi  u naselju Ilićevo u Ulici 19. oktobra, podrazumevaju sređivanje šahti.

Kako je  ranije potvrdio Ivica Momčilović, predsednik Skupštine grada Kragujevca, do sada je završena izgradnja kanalizacione mreže u naseljima Stanovo, Vinogradi, Beloševac, Maršić i u Opornici.

Izgradnja kanalizacione mreže biće započeta narednih dana i u naselju Korman gde je predvidjena izgradnja oko 2 km kanalizacione infrastrukture .

Ekologija: Dobar primer prakse u Sokobanji

Širom sveta postoje različite tehnologije za primenu otpadnih voda  bilo da se ona prečišćava i ponovo vraća u odredjena industrijska postrojenja ili se pak koristi na druge načine za različite potrebe. Jedan od primera dobre prakse iskoristljivosti otpadnih voda je slučaj u Sokobanji za čiju je primenu lokalna samouprava dobila i odredjena priznanja .

Naime, u Sokobanji se otpadne geotermalne vode iz banjskog kompleksa koriste za grejanje zajedničkog objekta srednje i osnovne škole.

Otpadna topla voda iz Starog Turskog kupatila koristi se za grejanje školske zgrade, gde je kotlarnica na ugalj zamenjena toplotnom pumpom. Planira se proširenje ovog sistema na druge javne objekte, uključujući vrtić.

U svetu se uveliko primenjuje integracija sa postrojenjima za preradu otpadnih voda sa sistemima daljinskog grejanja, gde se toplotna energija iz pročišćenih otpadnih voda koristi za grejanje stambenih i poslovnih objekata.

Ovi pristupi ne samo da pomažu u smanjenju potrošnje energije i emisije stakleničkih gasova, već i doprinose održivom upravljanju otpadnim vodama i resursima u urbanim i industrijskim sredinama.

Radovi u Kragujevcu u punom kapacitetu

Prva faza radova u okviru projekta “Čista Srbija” na izgradnji nedostajuće kanalizacione mreže počela je u kragujevačkim naseljima Bresnica i Ilićevo.

U okviru projekta “Čista Srbija” ja do sada urađeno 33 kilometra od 42 kilometara u okviru ugovora, izjavio je Ivica Momčilović, predsednik Skupštine grada Kragujevca.

“U okviru projekta „Čista Srbija“ biće urađeno ukupno 360 kilometara kanalizacione mreže, podsetio je gradonačelnik a ulice koje su planirane projektom u naseljima Stanovo, Vinogradi, Beloševac, Maršić i u Opornici su završene. Nadam se da ćemo u razumnom roku uspeti da zaokružimo ceo projekat. Pored rekonstrukcije i gradnje nove kanalizacione mreže, koja se u ovoj meri nikada nije desila na ovim prostorima, i sva druga otvorena gradilišta su, istakao je Dašić, podjednako važna za građane koji gravitiraju tim ulicama”, rekao je Momčilović.

On je najavio da će u narednom periodu krenuti radovi u Ulici Užičke republike u dužini od oko tri kilometra, zatim u Kormanu i još jedan deo u naselju Beloševac.

“Projektom kojim su obuhvaćene ulice u Bresnici 3 i u Ilićevu rešiće se decenijski problem građana koji su imali samo površinsku kanalizaciju. U toku je završetak prve faze radova i već se pripremamo za drugu,” rekao je Nikola Dašić, gradonačelnik Kragujevca.

Obeležen Međunarodni dan reke Dunav

Plovidbom brodom na reci Dunav, tokom koje su prezentovani ključni projekti od velikog značaja za ceo region dunavskog sliva, izložbom „Sa beogradskih reka“ autorke Gordane Karović, kustoskinje Muzeja nauke i tehnike u Beogradu, i dečijim programom tokom kog su najmlađi posetioci imali priliku da se edukuju o najbitnijim ekološkim temama, svečano je obeležen Međunarodni dan reke Dunav. Događaj je organizovalo JVP „Srbijavode“, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Republičkom direkcijom za vode.

Državna sekretarka u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Livija Pavićević istakla je da se ovaj važan datum obeležava već 20 godina širom sliva reke Dunav, te da se proslavom ukazuje na značaj i važnu ulogu Dunava i njegovih pritoka u životima ljudi.

„Republika Srbija je jedna od potpisnica Konvencije o saradnji na zaštiti i održivom korišćenju reke Dunav, koja je potpisana 29. juna 1994. godine u Sofiji i od 2004. godine ovaj datum se tradicionalno obeležava i u Srbiji. Naša država poštuje svoje međunarodne obaveze u okviru evropske agende i radi na usklađivanju svoje vodne politike sa standardima Evropske unije, što uključuje i usvajanje evropskih direktiva o vodama“, istakla je Pavićević i dodala da saradnja sa evropskim institucijama omogućava i pristup fondovima i resursima koji podržavaju projekte u oblasti vodoprivrede.

Realizacija projekta „Čista Srbija“ u fokusu takodje ima reku Dunav s obzirom na činjenicu  da  se u reku Dunav izlije otpadnih voda preko 100.000 m3/dan, i da one predstavljaju značajan problem za sam Dunav, kao recipijent i životnu sredinu. Pored kanalizacione mreže naselja koja gravitiraju ka Dunavu , projektom je predvidjena I izgradnja postrojenja za prečišavanje otpadnih voda .

foto: ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Počinju radovi na tri nova gradilišta u Kragujevcu

Gradska uprava Kragujevca je najavila izvođenja radova na više lokacija u tom gradu, a u okviru projekta „Čista Srbija“.

Radovi na izgradnji nedostajuće kanalizacione mreže izvode se trenutno  u tri ulice u naselju Bresnica :Sopoćanskoj gde je u toku priprema gradilišta i početak iskopa,Crnovrškoj i u Darosavskoj ulici.

Ovog proleća završeni su radovi u Ulicama Čedomira Minderovića i Crnorečkoj  u naselju Maršić kao i Baljkovački put u Beloševcu.