Upotreba i tretman industrijskih voda u Srbiji u 2024. godini

U 2024. godini prečišćeno je ukupno 30 miliona m³ vode iz oblsti industrije , od čega primarnim tretmanom 56,2%, sekundarnim tretmanom 22,5% i tercijarnim tretmanom 21,3%, pokazuju zvanični podaci Zavoda za statistiku.

Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je u 2024. godini u sektorima industrije korišćeno je 4 026  mil. m3 vode, što je za 0,2% više u odnosu na 2023. godinu.

U 2024. godini u sektorima industrije korišćeno je 4 026 mil. m3 vode, što je za 0,2% više u odnosu na 2023. godinu.

Od ukupno 4 026 mil. m3 zahvaćenih voda u sektorima industrije, 99,6% čine vode iz sopstvenog vodozahvata (98,7% površinske vode i 0,9% podzemne), a 0,4% iz javnog vodovoda.

Vode korišćene za potrebe industrije u 2024, posmatrano po sektorima i u odnosu na prethodnu godinu, zabeležile su sledeća kretanja: Rudarstvo – rast od 39,4%, Prerađivačka industrija – pad od 4,4%, i Snabdevanje električnom energijom, gasom i parom – rast od 0,1%.

Od ukupno korišćenih voda u industriji, 97,4% čine vode korišćene u snabdevanju električnom energijom, gasom i parom, 1,9% u prerađivačkoj industriji, a 0,7% u rudarstvu.

Od ukupno 112 mil. m3 otpadnih voda u industriji, 41,0% čine vode ispuštene iz sektora Snabdevanje električnom energijom, gasom i parom, 36,6% iz sektora Prerađivačka industrija, a 22,4% iz sektora Rudarstvo.

U 2024. godini prečišćeno je ukupno 30 mil. m3 vode, od čega primarnim tretmanom 56,2%, sekundarnim tretmanom 22,5% i tercijarnim tretmanom 21,3%. Najveći udeo u prečišćenim vodama sektora industrije ima oblast Proizvodnja osnovnih metala – 16,8%, a potom slede Proizvodnja prehrambenih proizvoda – 16,2%, Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda – 15,0%, i Proizvodnja papira i proizvoda od papira – 11,0%. Sve ostale oblasti sektora industrije imaju udeo prečišćenih voda od 41,0%, navodi se u izveštaju Zavoda .

„Čista Srbija“ naspram negativne statistike

Pored izgradnje kanalizacionih mreža projekat „Čista Srbija“ podrazumeva i izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda. Negativnu statistiku o stanju u ovoj oblasti moguće je  jedino rešiti sistemski i na nivou cele Srbije.

U više od 20 gradova u Srbiji trenutno je u toku realizacija projekta „Čista Srbija“. Brojna gradilišta trenutno podrazumevaju izgradnju kanalizacionih mreža kako bi zagadjena voda bila odvodjena iz gradskih naselja  Izgradnjom kanalizacionih mreža za stanovnike gradova i opština pruža se mogućnost očuvanja ekološki zdrave životne sredine, očuvanje rečnog biodiverziteta , ali i viši životni standard samih gradjana.

Realizacija projekta „Čista Srbija“ podrazumeva i dalji tretman otpadnih voda kroz izgradnju postrojenja za prečišćavanje.

Glavni cilj prečišćavanja otpadnih voda je da se ukloni što je više moguće suspendovanih čvrstih materija pre nego što se preostala voda, koja se zove efluent, ispusti nazad u životnu sredinu. Kako se čvrsti materijal raspada, on troši kiseonik, koji je potreban biljkama i životinjama koje žive u vodi.

Kako bi se postigao cilj očuvanja životne sredine i podigao standard života projektom je predvidjena izgradnja 165 postrojenja u Srbiji.

Prečišćavanje otpadnih voda je u direktnoj vezi sa dostupnošću pitke vode.

Stanje u ovoj oblasti ilustruju i podaci objavljeni u „Vodiču za prečišćavanje otpadnih voda“ koji je 2019. godine uradio NALED, autor Nebojša Pokimica:

-32,7 Procenatа javnih vodovoda gradskih naselja ima fizičko-hemijsku neispravnost vode za piće u 2019.

-63,5 % stanovništva u Srbiji koji za vodosnabdevanje koristi podzemne vode (bunari, bušotine, kaptirani izvori)

-8 % U Republici Srbiji prečisti se manje od 8% komunalnih otpadnih voda pre ispuštanja

-14,4% stanovništva obuhvaćeno je tretmanom za prečišćavanje otpadnih voda, 2019 godini.

-Svega oko 65,2%7 stanovništva (broj domaćinstava tj. 1.572.314) je priključeno na kanalizacioni sistem, dok ostatak domaćinstava koristi septičke jame.

-47 Okviran broj gradova/opština koje imaju postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Srbiji je 47. Od toga je 26 u funkciji (uz 2 u rekonstrukciji i 5 u probnom radu)

-Samo 5 jedinica lokalne samouprave ima postrojenje sa tercijarnim tretmanom

Svi navedeni podaci razlog su realizacije projekta „Čista Srbija“.