Projekat „Čista Srbija“ štiti više od 40 srpskih reka

Direktan efekat realizacije projekta „Čista Srbija“ biće vidljiv na skoro 50 naših reka. Bilo da se radi o velikim vodnim sistemima ili pak manjim rečicama koje su poznate samo lokalnom stanovništvu, realizacijom projekta „Čista Srbija“ postići će se očuvanje njihovog biodiverziteta.

Činjenice govore da se značaj reka ogleda u tome što su to vitalna prirodna staništa za mnoge vrste. Ribe, ptice i sisari žive u rekama ili oko njih i zavise od njih da bi pribavili hranu. Takođe, reke igraju veoma važnu ulogu u povezivanju različitih staništa i koridori su za kretanje biljaka, životinja i nutrijenata. Reke su veoma važne za ptice koje od njih zaviše za hranu, vodu i stanište. Ptice koriste močvarna staništa da bi se razmnožavale, putem reka, ptice migriraju sa jednog staništa na drugo.

Pored toga zdravlje rečnih ekosistema direktno utiče na kvalitet vode koje pijemo. Šume i reke igraju ulogu filtera koji konstantno prečišćava vodu, koja onda zahteva manje hemijskih tretmana i skupih pomoćnih sredstava za njeno veštačko prečišćavanje kako bi bila pogodna za piće.

U našim rekama nažalost fekalne vode jesu jedan od najčešćih zagadjivača. Neplanska naselja I stihijska gradnja doprineli su tome da mnoge reke budu zagadjene. Takvo zagadjenje utiče I na smanjenje drugih biljnih I životinjskih vrsta. Pojedine reke u Srbiji sada su daleko od bisera prirode kakve su nekada bile.

Izgradnjom kanalizacionih meža I odvodjenjem zagadjenih voda u postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda “Čista Srbija” omogućava da ne samo reke već I priroda koja ih okružuje ostanu čiste I očuvane.

Dunav, Morava, Toplica, Kolubara, Tamnava, samo su neke od reka koje su obuhvaćene projektom, a broj stanovnika koji je obuhvaćen ovim programom je oko dva i po miliona u 69 jedinica lokalne samouprave.

foto:Saša Simić

 

 

Do zdrave životne sredine kroz radove „Čiste Srbije“

Izgradnja kanalizacionih mreža i nova gradilišta u 16 Gradova i Opština  kroz projekat “Čista Srbija” nastavljeno je i u novembru mesecu. Novim kilometrima kanalizacione mreže omogućeno je normalno funkcionisanje i viši životni standard za brojne stanovnike Srbije. Opsežnim radovima “Čista Srbija” čuva naše reke i štiti našu prirodu.

RB. Gradilište Šta se radi Dužina sad koja se radi metri Ukupna dužina metri Napomena

(ako treba)

1. Lajkovac Kanalizacija Bogovađa-1745m 32.227,13 m  8.621 m izgrađenih kanalizacionih kolektora
2. Knić Kanalizacija           4,359.09 34.390,80  
3. Kragujevac Kanalizacija         12,191.60 41.745,42  
4. Krupanj Kanalizacija 3.664 m 7.344,83 m 1.752 m izgrađenih kanalizacionih kolektora.
5. Kladovo Kanalizacija Brza Palanka- 268m

Rit-664m

Velika Vrbica-156m

Brza Palanka-2.287m

Rit-2.984m

Velika Vrbica-7.788,48m

Rtkovo-6.471,66m

 

.

6. Lazarevac Kanalizacija 19.050 m 24.753.75 m 12.868 m izgrađenih  kanalizacionih kolektora.
7. Mionica Kanalizacija 11.347 m 1.2180 m 3.640m izgrađenih  kanalizacionih kolektora
8. Obrenovac Kanalizacija 17.895,33 m 98.389,73 m 14715 m izgrađenih kanalizacionih kolektora
9. Svrljig Kanalizacija 1.331 2.408 6.040
10. Varvarin Kanalizacija 14.813 35.768 44.738,63
11. Vranje Kanalizacija 7.350 10.940 141.675
12. Kučevo Kanalizacija Kučevo faza I- 623m

Kučevo faza II- 1.035,50m

Kučevo faza I- 7.115m

Kučevo faza II-10.313,50m

 
13. Novi Sad Kanalizacija 29.861,19 44.362,21 3 aktivna gradilišta
14. Novi Bečej Kanalizacija 41.796,25 46.535,25 2 aktivna gradilišta.
15. Banja Vrujci Kanalizacija 4.225 m 8.498,0 m Banja Vrujci-4.755,86 m izgrađenih kanalizacionih kolektora

 

16. Veliki Crljeni Kanalizacija 11.500 52.597,59 5.872 m izgrađenih kanalizacionih  kolektora.

 

Projektom „Čista Srbija“ čuvamo naša jezera

Pored očuvanja naših reka kao vodnog resursa i zaštite prirodne sredine , projektom „Čista Srbija“ predvidjeno je očuvanje i jezera u Srbiji.

Srbija raspolaže sa oko 150 jezera koja se razlikuju po načinu nastanka , veličini i položaju. Ona su bitan faktor u proizvodnji električne energije u Srbiji, kao resurs pijaće vode, zaštite od poplava,  ali su istovremeno i značajne turističke destinacije.

U okviru projekta „Čista Srbija“  utiče se na očuvanje ne samo životne sredine gradova i opština , njihovih reka, srpskih banja već i jezera. Kroz realizaciju projekta uticaće se na zaštitu sledećih jezera: Vlasinsko jezero, Gružansko jezero, Borsko jezero, Oblačinsko jezero, Bovansko jezero, Jezero Rovni i Zvorničko jezero.

Do zagadjenja jezera dolazi usled ispuštanja zagadjujućih materija, direktnog ili indirektnog. Zagadjujućće materije utiču na biljni i životinjski svet koji živi u tim vodenim sistemima. Glavni zagadjivači, pokazuju istraživanja, jesu otpadne vode , a izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda , što predvidja projekat „Čista Srbija“ jedini je način da se jezera kao i reke sačuvaju.

GRUŽANSKO JEZERO

Izgradnjom brane 1981. godine, pregrađena je reka Gruža, jedna od najdužih i vodom najbogatijih reka Šumadije. Nakon izgradnje brane kod naselja Pajsijevići, u opštini Knić, formirana je višenamenska akumulacija čije je punjenje završeno 1983. godine. Primarna namena ovog jezera jeste vodosnabdevanje Kragujevca, Kraljeva i okolnih sela. Danas se vodom iz ove akumulacije snabdeva preko 300.000 građana Republike Srbije.

BOVANSKO JEZERO

Bovansko jezero je jezero koje se nalazi na sokobanjskoj Moravici kod Bovna između Sokobanje i Aleksinca. Jezero je veštačka akumulacija nastalo gradnjom brane 1978. godine, u sistemu regulacije sliva Morave i hidrocentrale „Đerdap“ sa zadatkom da zadrži nanose brdskih i planinskih reka, a istovremeno da akumulira velike količine vode. Dugo je 8 km, najveća širina mu je 500 m, a dubina 50 m. Bovansko jezero preko postrojenja za prečišćavanje vode vodom snabdeva grad Aleksinac.

JEZERO ROVNI

Rovni je veštačko jezero u zapadnoj Srbiji, nastalo pregrađivanjem reke Jablanice i najkrupniji je objekat regionalnog vodoprivrednog sistema „Stubo-Rovni“.  Cevovodom dužine 11820 metara se sirova voda sprovodi do postrojenja za prečišćavanje vode za grad Valjevo.

BORSKO JEZERO

Jezero je nastalo 1959. godine pregrađivanjem Brestovačke reke, podizanjem brane i akumulacijom vode rečica Valja, Žoni, Marecove reke i dela sliva Zlotske reke. Zahvata površinu od 30 hektara, a dubina vode dostiže i do 48 metara. Voda je prvenstveno namenjena rudarsko-industrijskim pogonima u Boru, ali isto tako omogućava i razvoj turizma.

OBLAČINSKO JEZERO

Oblačinsko jezero je prirodno jezero u jugoistočnoj Srbiji, dvadesetak kilometara zapadno od Niša, u blizini Malog Jastrebca. Jezero se prostire na površini od oko 23 hektara. Nastalo je početkom šezdesetih godina prošlog veka kada su isušene Oblačinske bare i pretvorene u jezero. 1965. godine izgrađen je motel i zemljana brana, a korito nekadašnje zabarne površine je produbljeno, napunjeno vodom i, naravno, poribljeno. Ima izuzetan turistički potencijal.

VLASINSKO JEZERO

Vlasinsko jezero je akumulaciono jezero na jugoistoku srbije sa površinom od 15 km² i dubinom do 35 m. nalazi na području opštine surdulica, na 1.204 m (srednji nivo) nadmorske visine. ono što je posebno zanimljivo i specifino jeste stotinak plovećih tresetnih ostrva koje plutaju na njegovoj poveršini. okolina jezera bogata je prelepom prirodo, a ono što je specifično i što se izdvaja kao turistička atrakcija je ribolov.

ZVORNIČKO JEZERO

Zvorničko jezero je veštačko jezero na reci Drini, na granici koja se proteže starim tokom reke, između Republike Srbije i Republike Srpske u Bosni i Hercegovini. Jezero se drinskim kanjonom proteže uzvodno od Zvornika i Malog Zvornika, do ušća rečice Velike reke u istoimenom selu opštine Mali Zvornik. Ovo veštačko jezero je nastalo izgradnjom hidroelektrane „Zvornik” koja je počela 1948. godine, da bi jezerski bazen bio napunjen vodom 1955. godine. Visina brane iznosi 45 metara. Zvorničko jezero je prva veštačka akumulacija na reci Drini.

 

Radovi u aprilu tekli po predvidjenom planu

Radovi na izgradnji kanalizacione mreže u 15 Opština i gradova sa kojima je potpisan ugovor u okviru projekta  “Čista Srbija” napreduju predvidjenom dinamikom.

U ovoj godini očekuje se potpisivanje novih ugovora čime će za još veći broj gradova biti omogućena izgradnja kanalizacione mreže , a čime će nedvosmisleno biti podignut standard života gradjana u njima, a reke   u njihovoj neposrednoj blizini sačuvane.

RB. Gradilište Šta se radi Dužina sad koja se radi metri
1. Lajkovac Kanalizacija 2.267,85
2. Knić Kanalizacija 1711.83
3. Kragujevac Kanalizacija 3808.5
4. Krupanj Kanalizacija 874,83
5. Kladovo Kanalizacija Rtkovo/ 6755,26 m

Velika Vrbica/ 7788,48 m

Korbovo/7675,98 m

Ukupno: 22 219,72 m

6. Lazarevac Kanalizacija 8.838,79
7. Mionica Kanalizacija 125,89
8. Obrenovac Kanalizacija 5.766,12
9. Svrljig Kanalizacija 831.9
10. Varvarin Kanalizacija 27.036,00
11. Vranje Kanalizacija 4.030,00
12. Kučevo Kanalizacija 7115 m
13. Novi Sad Kanalizacija 23775
14. Novi Bečej Kanalizacija 24773
15. Banja Vrujci Kanalizacija 604,91

Zbog kontinuiranog pogoršanja kvaliteta vode, kao i intenzivnog i neuravnoteženog korišćenja vode u različitim regionima i industrijama, što nije dovoljno povezano sa usvajanjem koherentnih praksi recikliranja i ponovne upotrebe, u mnogim regionima je ugrožena dostupnost vode u budućnosti. Zbog toga se na pragu trećeg milenijuma voda može smatrati strateškim resursom, kao i trgovinskim dobrom, a programi održivog upravljanja vodama moraju se sprovoditi na lokalnom, regionalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou (Teodosiu et al., 2003).