Kanalizacija u 245 ulica kroz projekat „Čista Srbija“

Zahvaljujući projektu „Čista Srbija“, kanalizaciona mreža stići će u čak 245 ulica u Subotici, Paliću, Čantaviru i Bajmoku.

Takođe, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda biće izgrađena u Bajmoku i Čantaviru.

– Kanalizacionom mrežom u gradu Subotici biće dodatno pokriveno oko 116 ulica, naselje Palić sa oko 22 ulice, Bajmok sa oko 58 ulica i Čantavir oko 49 ulica – objašnjavaju u kabinetu gradonačelnika.

– Ulice kroz koje će biti izgrađena kanalizacija utvrđene su na osnovu imovinsko-pravnih statusa javnih površina, prema položajima glavnih kolektorskih pravaca u skladu sa koncepcijskim rešenjima (za slučajeve u naseljima Čantavir i Bajmok) i prema položajima izgrađenih glavnih ili sekundarnih kolektora u odnosu na položaje ulica sa neizgrađenom javnom kanalizacijom.

Kako ističu, gledalo se na ravnomernost izgradnje sekundarne kanalizacione mreže po slivovima glavnih kolektorskih pravaca, geotehničkim karakteristikama terena (za naselje Subotica), jer se po predmetnom programu realizuje isključivo sistem za odvođenje otpadnih voda. Na izradu projekta uticali su i stepen neizgrađenosti po teritorijama mesnih zajednica, gustina naseljenosti i industrijske zone predviđene u adekvatnim urbanističkim planovima.

Kanalizacionom mrežom sada je pokriveno 54 odsto teritorije Subotice, a po izgradnji planiranih 49 kilometara biće pokriveno 64 odsto grada. Na Paliću kanalizaciju sada ima 56 odsto naselja, a kada se izgradi nešto više od 11 kilometara, biće pokriveno 67 odsto teritorije. Kanalizaciju trenutno ima samo 18 odsto teritorije Bajmoka, a kada bude izgrađeno 25 kilometara, mreža će pokriti 63 odsto naselja.

Kako je ranije bilo reči, kanalizaciona mreža biće povezana sa prečistačima koji su takođe u planu da se izgrade u ovim naseljima.

SADA SAMO KILOMETAR

U Čantaviru je izgrađeno nešto više od kilometar kanalizacije, što je tek dva odsto teritorije. Kada bude urađeno takođe 25 kilometara, oko 54 odsto naselja imaće kanalizaciju.

Preuzeto: Novosti.rs

„Čista Srbija“ : Gradi se kanalizacija u Malim Pčelicama, Kragujevac

Završne radove u Ulici Mirjane Jakovljević i početak radova na izgradnji kanalizacione mreže u Lipljanskoj ulici u naselju Male Pčelice, četvrtog po redu gradilišta u Kragujevcu u okviru projekta Čista Srbija, obišli su gradonačelnik Kragujevca Nikola Dašić i zamenik Ivica Momčilović sa saradnicima.

U Ulici Mirjane Jakovljević završena je izgradnja kanalizacione mreže u dužini od 90 metara dok su isti radovi u dužini od 250 metara otpočeli u Lipljanskoj ulici.

Obilazimo izvođenje radova jednog od najvećih projekata izgradnje i rekonstrukcije komunalne infrastrukture „Čista Srbija”. Ovo je četvrto otvoreno gradilište u Kragujevcu posle Beloševca, Maršića i Petrovca, rekao je gradonačelnik Dašić. U Novom naselju u MZ Male Pčelice, projektom je obuhvaćeno devet ulica. Specifičnost radova u Lipljanskoj je u tome što su stanovnici ove ulice pokrenuli inicijativu da participiranjem, pored kanalizacione, reše i pitanje vodovodne mreže, kazao je Dašić. Rado ćemo prihvatiti ovu opciju, jer će građani ovog naselja istovremeno rešiti dva vrlo važna pitanja za svako domaćinstvo, rekao je gradonačelnik i istakao da se radovi na više lokacija odvijaju po predviđenoj dinamici.

U naredna četiri meseca u okviru projekta Čista Srbija u prigradskom naselju Male Pčelice, biće izgrađena kanalizaciona mreža u devet ulica u ukupnoj dužini 1266,70 metara i to u ulicama Travničkoj, Bujanovačkoj, Pohorskoj, Ulici Ljubomira Jovanovića, Vranjanskoj, Zletovskoj i Ulici 18. oktobra. Prema rečima zamenika gradonačelnika Ivice Momčilovića, završetak radova u Lipljanskoj, jednoj od najdužih ulica obuhvaćenoj projektom u ovom delu grada, očekuju se za dvadesetak dana.

Projektom Čista Srbija do kraja  godine planirano je da se izgradi  42 kilometara kanalizacione mreže u desetak naselja u Kragujevcu. Za sledeću godinu je planiran drugi prioritet – rekonstrukcija kanalizacione mreže u centralnom gradskom jezgru.

Gradonačelnik Dašić je ovom prilikom obišao i radove na asfaltiranju Ulice Borivoja Agatonovića u ovom naselju dužine 180 i širine 4 metara. Vrednost investicije je 3 miliona dinara i očekujem da radovi vrlo brzo budu završeni.

Preuzeto: Grad Kragujevac/ ucentar.rs

Nastavak izgradnje kanalizacione mreže u Laćarku

Gradonačelnica Sremske Mitrovice Svetlana Milovanović je formirala radnu grupu za praćenje projektne dokumentacije, koja će nastaviti praćenje radova na proširenju kanalizacione mreže. Plan je da se mreža proširi na još 13 km, a realizovaće se u južnom delu Laćarka.

Nastavak izgradnje kanalizacione mreže u Laćarku ima veliki značaj za meštane, jer će se na taj način rešiti mnogi problemi, a kao glavni i ključni je, svakako izlivanje septičkih jama.

Nastavak kanalizacione mreže će se graditi u južnom delu Laćarka.

U toku je izrada tehničke projektne dokumentacije i pribavljanje građevinske dozvole, a zatim će se započeti izvođenje radova. Projekat izgradnje kanalizacione mreže se realizuje kroz projekat „Čista Srbija“, a pomenuta mreža će obuhvatati 21km i pored Laćarka će se realizovati u još dva naselja u Sremskoj Mitrovici, Pejton i Mala Slavonija.

Preuzeto/ tekst: RTV Vojvodina, foto: Grad Novi Sad

Projekti za razvoj ekonomskih potencijala juga Srbije

Međuresorna radna grupa Vlade Srbije za uređenje i razvoj južne Srbije je u saradnji sa šest lokalnih samopurava iz tog dela zemlje sačinila spisak od 12 prioritetnih projekata u oblastima turizma, zdravstva i kulture koji će biti realizovani tokom godine, saopštila je ta radna grupa.

„Podruičje južne Srbije je predeo izvanredne pejzažne raznolikosti, lepote i atraktivnosti. Bogato je termalnim izvorima sa lekovitom vodom i blatom u Prolom banji, Lukovskoj banji i Sijarinskoj banji. Na magičnoj Radan planini nalazi se Đavolja Varoš, jedan od retkih prirodnih fenomena koji je dobijen erozijom zemljišta. Jedinstveno i značajno kulturnoistorijsko nasleđe ogleda se u arheološkim nalazištima Pločnik kod Prokuplja i Caričin grad kod Lebana, ali i u mnogim sakralnim i memorijalnimi objektima“, ističe se u saopštenju.

Navodi se da je radna grupa, imajući u vidu da područje južne Srbije ima potencijal da postane značajna zdravstvena, kulturna i turistička destinacija, kao i prirodna oaza za turiste svih profila, utvrdila listu prioritetnih projekata, koji će zaokružiti sadržaj i ponudu ovog regiona i biti realizovan tokom ove godine.

U saradnji sa Razvojnom agencijom Srbije intenzivno se radi na privlačenju investitora koji će zaposliti više stotina žitelja ovog dela Srbije.

Ističe se da je ukupna vrednost tih projekata u prvoj fazi realizacije 13 milijardi dinara.

Prvi od njih je put preko Radan planine koji će povezati Jablanički i Toplički okrug i unutar njih Caričin grad, Sijarinsku banju, Prolom banju, Đavolju Varoš, Kuršumlijsku i Lukovsku banju i arheološko nalazište Pločnik.

Ističe se da će saobraćajnica dvostruko skratiti vreme putovanja na ovoj deonici.

Sledeći prijekat je izgradnja biopostrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa botaničkom baštom u Lebanu.

Navodi se da su planirani i radovi na restauraciji i konzervaciji lokaliteta Caričin grad, uz infrastrukturno opremanje i uređenje lokaliteta, kako bi mogao da se kvalifikuje za svrst avanje na UNESKO-vu listu.

Planirano je proširenje, uređenje i opremanje vidikovca na brdu Hisar, uključujući postavljanje klupa, rekvizita i drugog rekreativnog sadržaja za školski program.

Radna grupa je na spisak projekata stavila i formiranje otvorenog amfiteatra u Bojniku ispored sportske hele u tom mestu, kao lokacije za održavnaje kulturnoturističkih manifestacija.

Dogovoreno je da bude uređena letnja pozornica sa 150 mesta na citadeli Hisar u Prokuplj, sa uređenjem peščke staze do tvrđave i postavljanje javne rasvete i različitih turističkih sadržaja.

Navodi se da će iz projekta „Čista Srbija“ u Leskovcu i Prokuplju biti izgrađene deponije.

Prema planu, biće uređen turističko rekreativni park Čukljenik u Lebanu na površini od 44 hektara, sa šest različitih zona koje će imati avanturistički park za decu, gradsko izletište, sportske, pešačke i biciklističke staze.

U Sijerinskoj banji kod Medveđe biće izgrađene vodovodna i kanalizaciona mreža i rekonstruisani, kulturni centar, amfiteatar, parking, saobraćajnice, plato, škola i potpuno uređeno Rimsko kupatilo.

Radna grupa navodi da će Hotel „Gejzer“ kod Medveđe, nakon uspešno realizovane prve faze rekonstrukcije i modernizacije, dobiti moderan spa centar i da će započeti kompletna rekonstrucija rekreacionog i zdravstvenog kompleksa „Gejzer“.

Najavljena je rekonstrukcija dela državnog puta Leskovac-Bojnik dužine oko 1,6 kilometara.

Na spisku prioritetnih projekata su i radovi na planinarskom domu „Dobra voda“ u Bojniku sa pratećom turističkom infrastrukturom i izgradnja drugih smeštajnih kapaciteta sa uređenim prostorom za kampovanje i rekreaciju.

Projekti će biti realizovani na teritorijama gradova Leskovac i Prokuplje i opština Kuršumlija, Lebane, Medveđa i Bojnik.

Radnu grupu čine Minsitarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija, Ministarstvo zaštite životne sredine, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastruktrure, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo kulture i informisanja, Ministarstvo privrede, razvojna agencija Srbije, JP Putevi Srbije, Privredna komora Srbije, Kancelarija za upravljanje stranim ulaganjima, Zavod za zaštitu spomenika kulture Srbije i Jablanički i Toplički okrug.

Preuzeto: Krstarica /(Tanjug)

U prvoj fazi 42 km kanalizacije u Barajevu

Izrada projekte dokumentacije za izgradnju kanalizacione mreže u Barajevu trenuno je pri kraju, rečeno je na sastanku koji je održan u okviru projekta „Čista Srbija“ pod okriljem Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Predsednik GO Barajevo Slobodan Adamović ovom prilikom istakao je da je opština ugovor o finansiranju izgradnje kanalizacije na svojoj teritoriji, prema kome će u prvoj fazi biti urađeno 42 km mreže, kolektor i postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, potpisala u okviru pomenutog projekta u poslednjem kvartalu 2021. godine.

– Svi znamo da je nepostojanje kanalizacione mreže, jedan od velikih infrastrukturnih i ekoloških problema. Zaista sam zadovoljan što je izrada dokumentacije u završnoj fazi i što smo uspeli da kroz projekat „Čista Srbija“ obezbedimo sredstva za realizaciju ovog višedecenijskog problema. Takođe, smatram da je nedopustivo da se nijedna opštinska vlast do sada nije bavila ovim problemom. Znam da će mnogi biti nezadovoljni, jer se u prvoj fazi radi o 42 km, ali da je na svakih deset godina urađeno po toliko, danas bi Barajevo bilo u potpunosti pokriveno kanalizacijom. Ono što je važno jeste da već imamo potpisan ugovor i da smo počeli – rekao je Adamović.

Adamović je ovom prilikom razgovarao sa ministrom Tomislavom Momirovićem i o drugim aktuelnim projektima u opštini.

Prezeto:Novosti.rs/autor: A. V. V.

Čista Srbija: U toku izgradnja kanalizacione mreže u Petrovcu

U okviru projekta “Čista Srbija” u toku su radovi na izgradnji kanalizacione mreže u Ulici Metalaca u Petrovcu.

“Pripremamo se ubrzano da završimo Ulicu Metalaca, na sredini smo ulice, čija je ukupna dužina 240m i polako ulazimo u narednu, Ulicu Šumski raj. Tražimo modus da rešimo deo nelegalne fekalne kanalizacije, tako da dok izvodimo ovu novu, legalnu, praktično njima ne obustavimo mogućnost da koriste naše kolektore.Trenutno su nam aktivna četiri gradilišta, ovde u Petrovcu, zatim u Maršiću, Malim Pčelicama i Beloševcu. Dakle, zadovoljavajući je broj ekipa koje rade na terenu i to je ono što nam je potrebno da bismo u predviđenom roku završili ceo projekat, a podsetio bih da je reč o 360km izgradnje i rekonstrukcije fekalne kanalizacione mreže”, kazao je zamenik gradonačelnika Ivica Momčilović.

Posle Gošine, Ulica Metalaca je druga u Petrovcu, a četvrta na teritoriji grada Kragujevca u kojoj se gradi kanalizaciona mreža u oviru državnog programa Čista Srbija.

Radovi na izgradnji kanalizacione mreže na teritoriji Kragujevca započeti su početkom decembra, u naselju Beloševac – ulica Milivoja Bankovića Sićka.

U okviru prve faze projekta, biće izgrađeno 40 kilometara kanalizacione infrastrukture i atmosferske kanalizacije, čime će biti rešen jedan od gorućih komunalnih problema. Zahvaljujući tom projektu kompletan grad i prigradska naselja biće pokrivena najmodernijom kanalizacionom mrežom.

Preuzeto/ tekst : infokg.rs foto:kragujevac.rs

 

Opština Majdanpek u projektu „Čista Srbija”

MAJDANPEK – Opština Majdanpek jedna je od 65 lokalnih samouprava u Srbiji obuhvaćenih projektom „Čista Srbija“, u okviru kojeg je u narednih pet godina planirana izgradnja sedam hiljada kilometara kanalizacione mreže i više od 250 postrojenja za preradu otpadnih voda.

“Pored tri kanalizacione mreže u opštini, u Majdanpeku će biti izgrađeno i postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, u blizini nekadašnjeg pogona “Veliko srebro”, do kojeg će ubuduće na preradu cevima stizati otpadna voda, koja se sada izliva direktno u reku Mali Pek”, najavio je Dragan Popović, predsednik Privremenog organa Opštine Majdanpek, dodajući da će ukupno ulaganje u kanalizacionu infrastrukturu u Majdanpeku, Donjem Milanovcu i Rudnoj Glavi iznositi oko devet miliona evra.

Izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Majdanpeku biće rešen višedecenijski komunalni problem, koji je prisutan i u ostalom delu Srbije, s obzirom da se trenutno 90 odsto otpadnih voda izliva u reke.

Teks i fotografija/Preuzeto: RTBor.rs

Mionica prva u Srbiji pripremila dokumentaciju za „Čistu Srbiju“

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović danas je zajedno sa predsednikom opštine Mionica Bobanom Jankovićem obišao radove na rehabilitaciji trotoara u Mionici. Oni su razgovarali i o projektu „Čista Srbija“  u koji je uključena i Mionica, a kojim je predviđeno izvođenje radova na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kanalizacione mreže i pumpnih stanica.

– Predsednik opštine Mionica Boban Janković sa svojim timom sjajno vodi opštinu koja po realizaciji projekata može da bude uzor i mnogo većim lokalnim samoupravama. Mionica je prva u Srbiji pripremila svu neophodnu dokumenatciju i tako postala deo ekološkog projekta „Čista Srbija“. U Mionici i Banji Vrujci gradimo blizu 20 kilometara nove kanalizacione mreže i dva postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Zajedno sa timom predsednika opštine želimo da dodatno poboljšamo kvalitet života građana Mionice, ali i da zaštitimo Banju Vrujci i unapredimo njen turistički potencijal. Izgradnjom brze saobraćajnice do Valjeva  dodatno ćemo podstaći dolazak novih fabrika i otvaranje novih radnih mesta u Kolubarskom okrugu-rekao je Momirović.

Janković je istakao značaj ekološkog projekta „Čista Srbija“ i dodao da je kanalizacija u Jasenju završena, a da se uskoro očekuje i izgradnja glavnog kolektora u Banji Vrujci.

– Osim što ćemo zaštititi prirodu naše prelepe Mionice od zagađenja,

unapredićemo život naših stanovnika. Mionica će biti uspešna lokalna samouprava u uspešnoj i razvijenoj Srbiji, koju grade predsednik Aleksandar Vučić i Vlada Srbije-rekao je Janković

Mreža fekalne kanalizacije u obuhvatiće sva naselja u opštini Mionica koja do sada nisu imala kanalizaciju: Jasenje, Divčibarski put, Brežđanska, Kovačevića put, Tešanovića put, Kneza Grbovića krak, Kevića sokače, deo Aleksandra Obrenovića, Dragojevića strana, Milana Stanišića, Obilaznica, Đurđevića sokak, Novakovići sokak, Pajići sokak, Rankovići sokak, Jevtovića sokak, Antonijevići sokak, Valjevski put. A u narednom periodu počeće gradnja kanalizacije i kolektora u u 4 naselja u Banji

Vrujci: Piskavice, Višnje, Krstovo brdo i Ljiški put.

– Najfrekventnije ulice u Mionici nisu imale trotoare. To smo morali da rešimo. Povećana je bezbednost pešaka, a naša varoš sada lepše izgleda. U prethodnoj godini asfalitrali smo više od 50 kilometara puteva u opštini, a u poslednjih 7 godina u našoj opštini je asfaltirano oko 100 km puteva. Ovim tempom planiramo i da nastavimo-kazao je Janković.

U Mionici, 26. februar 2022. godine PR služba

Momirović: I u Valjevu radovi kreću vrlo brzo

Ministar Tomislav Momirović je rekao da je „Čista Srbija“ najveći projekat ekoloških investicija u istoriji Srbije. “Grad Valjevo ušao je u prioritet,”rekao je Momirović prilikom posete Valjevu.

„Za mene lično je to najvažniji projekat koji sprovodimo. Džabe nam auto-putevi, brze pruge, plate od hiljadu evra, ako mi ne očistimo naše reke i ne ostavimo ih takve za našu decu. Predsednik Republike je to prepoznao i dao jasan signal da mi moramo da uključimo ove projekte u kompletne projekte koje sprovodi Vlada Republike Srbije. Naš cilj je da investiramo četiri milijarde evra u narednim godinama, da izgradimo 7000 kilometara kanalizacione infrastrukture, više od 250 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i od tog projekta mi nećemo odustati“, informisao je javnost o projektu „Čista Srbija“ ministar građevine  Momirović.

On je rekao da je Valjevo podeljeno u nekoliko celina i da očekuje da će radovi krenuti od marta do juna, najpre na izgradnji kanalizacione infrastrukture, a onda i na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Pojektom je za Valjevo predviđeno skoro 200km kanalizacione mreže. O lokaciji na kojoj će najpre početi radovi, kako se moglo čuti, odlučiće se u saradnji sa lokalnom samoupravom.

„Ekološki problemi postoje svuda po Srbiji. Mi pre svega kao Vlada moramo da rešavamo probleme u Valjevu, Mionici, Ljigu, Tutinu i svuda po Srbiji. To uključuje najmanje gradove i one velike. Mi kao Vlada moramo pre svega da rešavamo gradove kao što je Valjevo , kao što je Mionica, kao što je Tutin . Kao što je Ljig jer i tamo krećemo vrlo brzo da radimo  kanalizacionu infrastrukturu, postrojenje. Mi ćemo probleme na velikim rekama, poput Dunava rešiti sa evropskim partnerima. Ali ako mi ne očistimo Kolubaru, Pek, Ibar, Tisu, to neće niko uraditi, a to je ono što će uništiti našu decu”, naglasio je ministar.

Momirović je prilikom posete Valjevu posebno naglasio da je grad Valjevo u prioritetu:

“Valjevo je ušlo u prioritet, krećemo da gradimo na više lokacija , krećemo u narednim mesecima da gradimo i uveren sam da će za godinu i po dana biti završena kanalizaciona infrastruktura, a za tri godine i izgrađena postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. To će dugoročno doneti najveće benefite za građane Valjeva, za naša pokolenja, a to nisu političke teme i političku propaganda, ali mi to moramo da uradimo“, istakao je ministar Momirović.

Naučno-stručni skup „Čista Srbija“ u Istraživačkoj stanici Petnica

Istraživačka stanica Petnica bila je domaćin dvodnevnog naučno-stručnog skupa „Čista Srbija“, na kojem je predstavnicima više od 50 jedinica lokalne samouprave, kako je naglasio ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović, predstavljen najveći ekološki projekat u istoriji Srbije.

Ministar Momirović je govoreći gradonačelnicima i predsednicima opština uključenih u projekat „Čista Srbija“, rekao da ovaj, najveći ekološki projekat u istoriji naše zemlje, predstavlja investiciono ulaganje vredno preko četiri milijarde evra u komunalnu infrastrukturu. Plan je, kako je rekao, da u naredne četiri godine bude izgrađeno 7.000 kilometara nove kanalizacione mreže i više od 250 fabrika za prečišćavanje otpadnih voda, a da samo ove godine Vlada Srbije planira da uloži više od 400 miliona evra za investicije u komunalnoj infrastrukturi.

„Za mene su ovi projekti, projekti od najvećeg ličnog priopriteta. Džabe nam auto-putevi i prosečna plata od 1.000 evra, ako našu prirodu ne ostavimo čistom za našu decu. Mi to moramo da uradimo. Politika predsednika Aleksandra Vučića ima puno uspeha u ekonomskom rastu i očuvanju nacionalnih inetresa, ali mislim da je velika stvar što smo odlučili da našu prirodu očistimo i da naše reke dovedemo do nivoa reka ravijenog sveta Zapadne Evrope. Želimo da u naredne četiri godine naše reke dovedemo do toga da možemo, ne bukvalno, ali gotovo potpuno bezbedno po zdravlje da pijemo vodu iz njih“, izjavio je ministar Tomiclav Momirović, precizirajući da se projekat „Čista Srbija“ već sprovodi na teritoriji 30 lokalnih samouprava, a ove godine predviđeni radovi započeće na području još 20 opština i gradova širom Srbije.

„Nadam se da će za nekoliko decenija, kada ovaj projekat bude deo istorije, naša deca moći da kažu da su ponosna na to šta je urađeno i da kažu – to je bila ozbiljna država“, zaključio je ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović.

Pored ministra, na naučno-stručnom skupu, o preduslovima na lokalu za realizaciju projekta, govorio je i profesor Tehnološko-metaluškog fakulteta dr Dragan Povrenović. U tematskoj celini “Otpadne vode” o predviđenim tehnologijama za preradu otpadnih voda govorio je Miroslav Živković iz kompanije China Road and Bridge Corporation, koja sprovodi realizaciju projekta. O zdravstvenim aspektima i posledicama neprečišćavanja otpadnih voda govorila je prof. dr Sanja Milenković sa Medicinskog fakulteta, o stanju kanalizacione infrastructure prof. dr Miloš Stanić sa Građevinskog fakulteta, a o upravljanju i tretmanu otpadnim muljem Nenad Radojević iz Ministarstva za zaštitu životne sredine.

Druga tematska celina naučno-stručnog skupa u Istraživačkoj stanici Petnica bila je posvećena “Čvrstom komunalnom otpadu” i konceptu njegovog daljeg upravljanja, o čemu su govorili mr Gorica Aleksić Milosavljević (Institut CIP), prof. dr Željko Kamberović (Tehnološko-metalurški fakultet), mr Momir Milovanović (RD Duboko-Užice), Žarko Kovač (CRBC) i prof. dr Gordana Stefanović (Mašinski fakultet).

U nastavku skupa, organizovan je okrugli sto tokom kojeg su se vodile diskusije o pravcima daljeg razvoja oblasti otpadnih voda i u oblasti upravljanja čvrstim komunalnim otpadom. Sutra, drugog dana naučno-stručnog skupa “Čista Srbija”, predviđeno je formiranje operativnog tima za praćenje projekta i usvajanje zaključaka.