U Kučevu počeli radovi u okviru „Čiste Srbije“

Radovi na realizaciji projekta „Čista Srbija“ počeli su u Kučevu. Ukupna dužina kanalizacione mreže koja će se raditi je 25.142,10 metara.

Izgradnjom Postrojenja za preradu otpadnih voda biće obuhvaćeno 4.000 stanovnika. Radi očuvanja prirode i reka Pek i Rabrovskog potoka biće izgrađeni: PPOV 1 Kučevo1 ES-3.000, PPOV 2 Rabrovo ES-1.000. Izgradnjom kanalizacine mreže biće obuhvaćena sledeća naselja, sela i delovi opštine: Kučevo – 17.428,50m, Rabrovo – 7.713,60m.

 Početku radova u Kučevu prisustvovao je ministar  gradjevine Tomislav Momirović koji je naglasio da je dužnost ove generacije da rešava ekološke probleme.

“U narednih dvanest do osamnaest meseci završićemo najveći deo ovog projekta. Ovo je deo velikog investicionog talasa u komunalnu infrastrukturu kako bi naše reke učinile čistim i ekološke standarde podigli na nivo zapadne Evrope. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je otvorio temu i mi moramo da posmatramo ove ekološke probleme na nacionalnom nivou i tako moramo da ih rešavamo. Reka Pek mora da bude čista radi budućnosti ovog kraja, jer je naša dužnost da budućim generacijama ostavimo lepšu i bolju Srbiju. Nepristojno je da neki ljudi ekološke probleme koriste da bi pokupili jeftine političke poene. Ovo je dužnost ove generacije da problem reši“, rekao je ministar Momirović.

Ukupna vrednost projekta u opštini  Kučevo je 11.203.113 evra, a izvođač radova je kineska kompanije China Road and Bridge Corporation (CRBC).

 

 

Inicijativa „Pojas i put“ uz očuvanje prirodnih tokova

Prvi beogradski Think Tank, u okviru inicijative “Pojas i put”, održan je danas u Palati Srbija, a glavni organizator konferencije bio je Institut za „Pojas i put“, koga su formirali Vlada Republike Srbije, Privredna komora Srbije i Univerzitet u Novom Sadu, u čijem sastavu će se naći i veliki broj kompanija i univerziteta iz zemalja sa „Pojasa i puta“.

Eksperti zemalja članica inicijative, dali su današnjim zaključcima značajan doprinos u planiranju zajedničke, održive budućnosti.

Ovoj jednodnevnoj panel-diskusiji prisustvovali su eksperti iz Kenije, Italije, Bugarske, Mađarske, Malezije, Maroka, Uzbekistana, Rusije, Slovenije, NR Kine i Srbije.

Na konferenciji su govorili ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Republike Srbije Tomislav Momirović, generalni sekretar Narodne skupštine Republike Srbije Veljko Odalović, zamenik generalnog direktora Odeljenja za spoljne poslove Džeđang provincije Čen Jankin i potpredsednik Narodnog udruženja za prijateljstvo sa stranim zemljama Kancelarije za spoljne poslove Fudžijan provincije Luo Guanšeng.

Govornici su se osvrnuli na Agendu 2030, kao i Ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih nacija, ali i druge važne teme za jačanje međunarodnog razvoja.

Naziv „Održivost zajedničke budućnosti“ bila je tema današnje diskusije i simbol inicijative „Pojas i put“.

Održivost se oslikava u svim segmentima našeg postojanja i predstavlja meru sposobnosti da ne narušimo prirodne tokove.

U skladu sa aktuelnim pandemijskim ograničenjima, učesnicima i slušaocima koji nisu mogli da prisustvuju Think Tank panelu u Beogradu, omogućeno je i prisustvo u hibridnom (onlajn) modelu, putem aktivnog linka.

Zajednička vizija svih zemalja članica, kao i međusobna saradnja i povezanost na ekonomskom, kulturnom, akademskom i političkom nivou, ključne su za rast i razvoj svih nacija.

Kako bi se zadržao rastući trend napretka neophodno je stalno ojačavati mehanizme saradnje i promocije ostvarenih rezultata.

Preuzeto/ tekst i foto:Vlada Srbije/Tanjug

„Nove tehnologije u prečišćavanju otpadnih voda“

Konferencija „Nove tehnologije u prečišćavanju otpadnih voda“ u organizaciji JKP „Vodovod Zlatibor“ Čajetina održana je danas u Inovacionom biznis centru na Zlatiboru. Pored predavanja o novim tehnologijama u prečišćavanju otpadnih voda i razmene iskustava između predstavnika gradova – učesnika i domaćina o radu i problemima postrojenja, gosti su obišli postrojenje na Zlatiboru koje je izašlo iz faze probnog rada.

Dok je Evropa početkom prošlog veka krenula da razmišlja o problemu otpadnih voda i njegovom rešavanju , Srbija se tome priključili 70-tih godina prošlog veka.  Danas se tek pojedini gradovi i lokalne samouprave mogu pohvaliti postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda. U Srbiji ima 45 gradskih postrojenja koje prečišćavaju komunalne otpadne vode, a među njima je od prošle godine i opština Čajetina.

„ JKP „Vodovod Zlatibor“ organizovalo je prvu Konferenciju opština i gradova koje imaju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Pozvali smo i profesora Povrenovića ispred Vladine komisije za upravljanje otpadnim vodama sa ciljem da razmotrimo pitanja i probleme koja muče sve nas, jer kao što znate mi smo otvorili postrojenje polovinom prošle godine i već se srećemo sa prvim problemima. Biće dobro da čujemo iskustva naših kolega koji već više godina rade na preradi otpadnih voda, kao i ključnim pitanjem šta raditi sa finalnim proizvodom, odnosno sa muljem koji sva ta preduzeća generišu, i da se to pitanje počne rešavati na državnom nivou“, rekao je Milomir Tucović, direktor JKP „Vodovod Zlatibor“.

Gledajući sveukupno, kvalitet prečišćenje otpadne vode nije zadovoljavajući što znači da je potrebno mobilisati i motivisati sve zainteresovane strane da bi se iskoristilo iskustvo i znanje onih koji već imaju postrojenja, sa onima koji kreću sa njihovom izgradnjom. U tom cilju, jedna od tema bila je  „Nove tehnologije u prečišćavanju otpadnih voda“.

„Sve biološke procese koje koristimo u ovom trenutku za prečišćavanje otpadnih voda mi nazivamo komercijalnim procesima i to su već uhodani procesi koji daju rezultat. Naravno, u svakom tehnološkom rešenju postoji i poboljšanje određenih procesa, što znači da mi kroz neki naučni doprinos možemo da napravimo efikasnija postrojenja koja će u nekom momentu dati bolji rezultat. Međutim, tu uvek moramo imati na umu da bilo koje rešenje koje daje povećavanje efikasnosti, povlači i povećanje cene. Tu zato moramo napraviti balans. Na današnjem skupu ćemo pokazati koje su to nove moguće tehnologije koje bi se mogle primeniti, ali bez odbacivanja starih rešenja. Ja ću  govoriti o tome šta se danas javlja od ponuda u novim tehnologijama da bi svi imali pravu sliku o tome gde je naše mesto, šta možemo da prihvatimo od toga, a šta može u ovom trenutku da sačeka neko drugo i bolje vreme“, objašnjava prof.dr Dragan Povrenović sa Tehnološko-metalurškog fakulteta.

Pošto sve ima svoj rok trajanja, tako i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda imaju svoj, a to je od 25 do 30 godina. Većina naših postrojenja već je zrela za rekonstrukciju. Olakšavajuća okolnost je ta što je Vlada Republike Srbiji u prošloj godini dala prioritet zaštiti životne sredine kroz projekat„Čista Srbija“  koji se trenutno sprovodi sa kineskim partnerima a pokrenut je krajem prošlog leta, napomenuo je profesor Povrenović . Projekat, čija je vrednost oko tri milijarde evra, realizovaće se u sedamdesetak opština u Srbiji.U okviru prve faze biće izgrađeno 26 postrojenja za preradu otpadnih voda i blizu 700 kilometara potpuno nove kanalizacione mreže u 14 opština i gradova. Na kraju današnje konferencije, učesnici su obišli novo postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda na Zlatiboru koje ulazi u deveti mesec svoga rada.

Preuzeto:zlatiborpress/Mirjana Ranković Luković

Momirović za RTK: Još dve lokacije u Kragujevcu

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Tomislav Momirović za RTV Kragujevac izjavio da ovaj grad očekuju nova gradilišta u okviru projekta “Čista Srbija”.

“Država je uvidela da ne može da ostavi lokalnim samoupravama da same izgrade komunalnu infrastrukturu u koju decenijama nije ulagano, jer bi to trajalo previše dugo. Zato je u dvadesetak lokalnih samouprava već započeta izgradnja komunalne infrastrukture. Samo u Kragujevcu se, u ovom trenutku, gradi na tri lokacije”, rekao je Momirović za RTK .

On je navo da je plan da se u narednim mesecima otvore još dve lokacije . “Cilj nam je da u naredne tri godine završimo 350km kanalizacione mreže u Kragujevcu čime bi duplirali kanalizacionu mrežu, da izgradimo Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, da sve one otpadne vode koje se danas izlivaju direktno u reke, mi prečistimo i čini mi se da oko toga nema sporenja”, izjavio je Momirović za RTK.

Realizacija projekta “Čista Srbija” u Kragujevcu je započela 19. novembra 2021. godine. Projekat se realizuje u nekoliko faza.

 

„Čista Srbija“ Subotici donosi 110 km kanalizacije i dva prečistača

U toku su poslednje pripremne radnje za projekat „Čista Srbija“, zahvaljujući kom će Subotica dobiti 110 kilometara kanalizacione mreže, ali i dva nova prečistača u naseljima Čantavir i Bajmok. Potpisivanje ugovora sa resornim ministarstvom očekuje se do polovine godine, nakon čega će uslediti i radovi na realizaciji projekta koji bi trebalo da reši višedecenijski problem građana Subotice.

Projekat „Čista Srbija“ u naš grad treba da donese 110 novih kilometara kanalizacione mreže i to 50 kilometara u samom gradu i još 60 u prigradskim mesnim zajednicama. Proširenje mreže u dužini od 10 kilometara predviđeno je za naselje Palić, dok će po 25 kilometara dobiti Čantavir i Bajmok u kojima će se graditi i prečistači otpadnih voda.

Kako se ovim infrastrukturnim ulaganjem rešava višedecenijski problem žitelja mnogih delova grada, prilikom pisanja projekta vodilo se računa o pritužbama građana, pa kanalizacija stiže gotovo ravnomerno u sve mesne zajednice.

Lokalna samouprava trenutno radi na pribavljanju svih potrebnih dokumenata, rešavanju imovinsko-pravnih odnosa za parcele na kojima će se graditi prečistači, kako bi do konačnog potpisivanja ugovora sve bilo spremno za početak izgradnje kanalizacione mreže.

Subotica je samo jedna od lokalnih samouprava u kojima će se sprovesti nacionalni projekat „Čista Srbija“. U pitanju je ulaganje od oko četiri milijarde evra zahvaljujući kom će se izgraditi oko 7.000 kilometara kanalizacione mreže i više od 250 postrojenja za preradu otpadnih voda.

Tekst i fotografija preuzeto: RTV Subotica • Sanda Mileusnić • 14. februar 2022.

Radovi u Lajkovcu teku po planu – Sledi druga faza

Prvi deo projekta „Čista Srbija“ u Lajkovcu već je završen. Sa prvim lepim danima ponovo kreću radovi. Nakon Rubribreze na redu je Jabučje.

Opština Lajkovac je medju prvih 14 Opština koje su potpisale ugovore o realizaciji projekta „Čista Srbija“. Shodno projektu, radovi su počeli 16. oktobra 2021. godine na lokaciji sela Rubribreza – 2.732,72 m.

Predsednik Opštine Andrija Živković kaže da radovi dobro napreduju i da je prva faza već završena: “Prva faza koja obuhvata mesto Rubribrezu je završena i sada se čeka lepo vreme da bi radovi mogli da se nastave u Jabučju. Očekuje nas i rekonstrukcija postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u samom Lajkovcu i u trećoj fazi izgradnje je kanalizacija za Bogovadju. U Bogovadji je predvidjena i izgradnja jednog mini kompaktnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda”, izjavio je Živković.

Lajkovčani ističu da je projekat “Čista Srbija” najveća investicija u istoriji ovog mesta, s obzirom da je u proteklih 30 godina u Lajkovcu izgradjeno ukupno 70km kanalizacione mreže, a sada će Lajkovac u okviru ovog projekta u kratkom vremenskom roku izgraditi 30.193,93 metara kanalizacione mreže I pomenuta postrojenja.

Opšta je konstatacija da će realizacijom projekta biti unapredjen kvalitet života gradjana Lajkovca I okolnih sela.

„Čista Srbija“ za zdraviju životnu sredinu u Novom Bečeju

Izgradnjom Postrojenja za preradu otpadnih voda u Opštini Novi Bečej, biće obuhvaćeno 17.000 stanovnika. Radi očuvanja prirode i Kanala Dunav-Tisa-Dunav biće  izgrađeni: PPOV 1 Novi Bečej ES-10.000, PPOV 2 Novo Miloševo ES-7.000. Ukupna dužina kanalizacione mreže koja će se raditi je 47.580,28 metara. Izgradnjom kanalizacione mreže biće obuhvaćen centar opštine Novi Bečej.

Realizacija projekta „Čista Srbija“ Opštini Novi Bečej počela je 25. januara 2021. godine.

U okviru projekta “Čista Srbija” u Novom Bečeju, biće izgradjeno 47,5 kliometara kanalizacije mreže i dva postrojenja za preradu otpadnih voda u Novom Bečeju i Novom Miloševu, koja će obuhvatiti 17.000 stanovnika.

Trenutno su u toku pripremni  radovi na otvaranju gradilišta, a ukupna vrednost projekta u ovoj Opštini je 24,5 miliona evra.

Saša Maksimović, predsednik Opštine Novi Bečej, činjenicu da je ova Opština pre mnogih započela pripremne radove okarakterisao je kao dobru vest za svoje sugradjane :  “To je dobra vest jer će Novi Bečej u naredne tri godine sto posto biti pokriven kanalizacijom . U planu je vakumska stanica koja jeste deo kanalizacionog sistema i prečistač voda što će ne samo poboljšati život gradjana već ćemo imati sačuvanu prirodu i zdraviju životnu sredinu”.

Medju ključnim projektima Vranja je projekat „Čista Srbija“

Izgradnjom kanalizacine mreže biće obuhvaćena sledeća naselja, sela i delovi grada Vranje: Gradska zona u Vranju – 4.443,00 m,  Sela Ribnice, donji Neradovac –14.440,00 m, sela: Gornji Neradovac, Stropsko i Dubnica – 14.220,00 m, sela: Donji Pavlovac, Gornji Pavlovac, Katun, Beli Breg i Milivojce  – 14.355,00 m, sela Rataje, Crni Lug, Aleksandrovac, Kupinince i Donje Trebešinje – 25.700,00 m, selo Ristovac –2.660,00 m, sela Donji Vrtogoš i Davidovac – 7.525,00 m, sela Bunuševac i  Soderce – 6.350,00 m, selo Balinovac – 2.410,00 m, sela Ranutovac i Bresnica i Mečkovac – 7.310,00 m, selo Moštanica – 3.430,00 m, selo Ćukovac – 13.930,00 m, sela Zlatokop i Tibužde –4.454,00 m, katastarske opštine Bunuševac –5.042,00 m i  Vranje – 15.399,00 m.

Realizacija projekta „Čista Srbija“ u Vranju je započela 15. novembra 2021. godine.

Na teritoriji Grada Vranja biti izgrađena nova kanalizaciona mreža u dužini od 142 kilometra.

Vrednost investicije je 70 miliona evra i to je jedna od najvećih investicija koja se realizuje u Vranju. Projektom će biti obuhvaćena sva sela moravskog sliva, tako da će sva otpadna voda biti usmerena ka Fabrici za prečišćavanje otpadnih voda.

Početak radova krenuo je  u Kosovskoj ulici i trenutno se izvode  na deonici od 1.416,75 m. Radovi su bili u zastoju zbog postojeće atmosferske kanalizacije koja se nalazila na trasi projektovane fekalne kanalizacije što je zahtevalo izmenu projekta  i do sada je izgradjeno 474,07m.

Važno je napomenuti da je pre projekta “Čista Srbija” najveća investicija bila  izgradnja Brane Prvonek koja je građena od 1987. do 2005. godine, stoga je razumljivo što  gradjani Vranja s nestrpljenjem očekuju započetu realizaciju projekta .

Varvarin – Ekološki projekti za viši ekonomski standard

Izgradnjom postrojenja za preradu otpadnih voda biće obuhvaćeno 8.450 stanovnika. Radi očuvanja prirode i reke Velike Morave biće izgraćeni: PPOV 1 Varvarin ES-3.000, PPOV 2 Varvarin selo ES-1.600, PPOV 3 Obrež ES-3.000 i PPOV 4 Gornji Katun ES-850.  Ukupna dužina kanalizacione mreže koja će biti izgrađena je 44.738,63 metra.  Izgradnjom kanalizacine mreže biće obuhvaćena sledeća naselja, sela i delovi opštine Varvarin: Varvarin – 439,65 m, Rasadnik – 766,7 m, Selo Varvarin – 6.159,03 m, Selo Obrež –28.036,00 m i  Gornji Katun – 9.337,25 m.

Realizacija projekta “Čista Srbija” u Opštini Varvarin  započela je 21. decembra 2021. godine.

U opštini Varvarin u okviru projekta „Čista Srbija“ biće izgrađeno 44.738,63 metara kanalizacione mreže i četiri postrojenja za preradu otpadnih voda.

Projekat predvidja izgradnju u  Prvomajskoj ulici u Varvarinu i naselju Rasadnik, u Selu Varvarin, Gornjem Katunu i Obrežu, kao i  izgradnju tri separatora.

Vrednost ovih projekata iznosi blizu 22  miliona evra što je veoma značajna investicija za ovu pomoravsku opštinu.

Ukupna dužina prve deonice koja se trenutno gradi je 27,041 m.

Početku radova u Varvarinu prisustvovao je I ministar graževinarstva, saobraćaja I infrastructure, Tomislav Momirović koji je potvrdio da je za Varvarin opredeljen 21 milion evra.

“Odvojili smo 21 milion evra za ekološke projekte u opštini Varvarin. Pored mesne zajednice Obrež, još na tri lokacije u opštini Varvarin izgradićemo postrojenje za preradu otpadnih voda i kanalizacionu infrastrukturu. Omogućićemo ljudima da imaju ekološke uslove kao što imaju građani Zapadne Evrope. Mi moramo da podignemo ekonomski standard, mi moramo da podignemo saobraćajne standarde, a ono što je moj prioritet je da podignemo ekološke standarde pre svega kada pričamo o postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda jer bez toga nema budućnosti,” rekao je ministar Momirović.

„Čista Srbija“ uslov za razvoj turizma u Svrljigu

Izgradnjom Postrojenja za preradu otpadnih voda biće obuhvaćeno 7.000 stanovnika. Radi očuvanja prirode i reke Svrljiški Timok biće  izgrađeno PPOV 1 Svrljig ES-7.000. Ukupna dužina kanalizacione mreže koja će se raditi je 6.040,00metara. Izgradnjom kanalizacione mreže biće obuhvaćen centar Svrljiga.

Realizacija projekta „Čista Srbija“ u Opštini Svrljig započeta je 23. novembra 2021.godine.

Projektom je predvidjena izgradnja 6,5 km kanalizacione mreže . Vrednost radova je 4,5 miliona evra, a ugovorom je definisana i izgradnja postrojenja za preradu otpadnih voda.

Radovi su započeti u naselju Ljubovac gde je završena prva deonica: Ljubovička ka Mrgudovoj ulici u dužini od 191 m.

Predsednik opštine Svrljig Miroslav Marković istakao je da je početak projekta “Čista Srbija” u Svljigu pokazatelj politike jednakog razvoja Srbije, u kojoj se ne prave razlike između većih i manjih projekata kao i lokalnih samouprava.

,,Mi smo opština koja želi da radi na razvoju turizma. Ovom fabrikom unapređujemo zaštitu životne sredine na najviši nivo, što je Svrljig decenijama unazad pokušavao da uradi’’ kazao je Marković prilikom početka radova.