Radovi u Kragujevcu u punom kapacitetu

Prva faza radova u okviru projekta “Čista Srbija” na izgradnji nedostajuće kanalizacione mreže počela je u kragujevačkim naseljima Bresnica i Ilićevo.

U okviru projekta “Čista Srbija” ja do sada urađeno 33 kilometra od 42 kilometara u okviru ugovora, izjavio je Ivica Momčilović, predsednik Skupštine grada Kragujevca.

“U okviru projekta „Čista Srbija“ biće urađeno ukupno 360 kilometara kanalizacione mreže, podsetio je gradonačelnik a ulice koje su planirane projektom u naseljima Stanovo, Vinogradi, Beloševac, Maršić i u Opornici su završene. Nadam se da ćemo u razumnom roku uspeti da zaokružimo ceo projekat. Pored rekonstrukcije i gradnje nove kanalizacione mreže, koja se u ovoj meri nikada nije desila na ovim prostorima, i sva druga otvorena gradilišta su, istakao je Dašić, podjednako važna za građane koji gravitiraju tim ulicama”, rekao je Momčilović.

On je najavio da će u narednom periodu krenuti radovi u Ulici Užičke republike u dužini od oko tri kilometra, zatim u Kormanu i još jedan deo u naselju Beloševac.

“Projektom kojim su obuhvaćene ulice u Bresnici 3 i u Ilićevu rešiće se decenijski problem građana koji su imali samo površinsku kanalizaciju. U toku je završetak prve faze radova i već se pripremamo za drugu,” rekao je Nikola Dašić, gradonačelnik Kragujevca.

Obeležen Međunarodni dan reke Dunav

Plovidbom brodom na reci Dunav, tokom koje su prezentovani ključni projekti od velikog značaja za ceo region dunavskog sliva, izložbom „Sa beogradskih reka“ autorke Gordane Karović, kustoskinje Muzeja nauke i tehnike u Beogradu, i dečijim programom tokom kog su najmlađi posetioci imali priliku da se edukuju o najbitnijim ekološkim temama, svečano je obeležen Međunarodni dan reke Dunav. Događaj je organizovalo JVP „Srbijavode“, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Republičkom direkcijom za vode.

Državna sekretarka u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Livija Pavićević istakla je da se ovaj važan datum obeležava već 20 godina širom sliva reke Dunav, te da se proslavom ukazuje na značaj i važnu ulogu Dunava i njegovih pritoka u životima ljudi.

„Republika Srbija je jedna od potpisnica Konvencije o saradnji na zaštiti i održivom korišćenju reke Dunav, koja je potpisana 29. juna 1994. godine u Sofiji i od 2004. godine ovaj datum se tradicionalno obeležava i u Srbiji. Naša država poštuje svoje međunarodne obaveze u okviru evropske agende i radi na usklađivanju svoje vodne politike sa standardima Evropske unije, što uključuje i usvajanje evropskih direktiva o vodama“, istakla je Pavićević i dodala da saradnja sa evropskim institucijama omogućava i pristup fondovima i resursima koji podržavaju projekte u oblasti vodoprivrede.

Realizacija projekta „Čista Srbija“ u fokusu takodje ima reku Dunav s obzirom na činjenicu  da  se u reku Dunav izlije otpadnih voda preko 100.000 m3/dan, i da one predstavljaju značajan problem za sam Dunav, kao recipijent i životnu sredinu. Pored kanalizacione mreže naselja koja gravitiraju ka Dunavu , projektom je predvidjena I izgradnja postrojenja za prečišavanje otpadnih voda .

foto: ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Počinju radovi na tri nova gradilišta u Kragujevcu

Gradska uprava Kragujevca je najavila izvođenja radova na više lokacija u tom gradu, a u okviru projekta „Čista Srbija“.

Radovi na izgradnji nedostajuće kanalizacione mreže izvode se trenutno  u tri ulice u naselju Bresnica :Sopoćanskoj gde je u toku priprema gradilišta i početak iskopa,Crnovrškoj i u Darosavskoj ulici.

Ovog proleća završeni su radovi u Ulicama Čedomira Minderovića i Crnorečkoj  u naselju Maršić kao i Baljkovački put u Beloševcu.

Radinović: Bliži nam se projekat „Čista Srbija“

U opštini Stara Pazova u toku je rešavanje dve decenije starog problema sa izlivanjem kanalizacije – saniran je deo kanalizacione mreže duž aerodroma u pravcu Batajnice iz Nove Pazove, a trenutno su u toku radovi na sanaciji dela kolektora u industrijskoj zoni u Novoj Pazovi.

Nakon toga, ostaje da se sanira još oko dva kilometra mreže kroz projekat “Čista Srbija”, a za koji se iz lokalne samouprave nadaju da će otpočeti 2025. godine.

„Bliži nam se i početak radova na daljoj izgradnji kanalizacione mreže u urbanim naseljama naše Opštine i tu smo takođe zahvalni Vladi Republike Srbije, predsedniku Aleksandru Vučiću, koji je lično doprineo da oko 130km mreže koja će se graditi bude uvrštena u veliki nacionalni projekat „Čista Srbija“. Sa ovim velikim građevinskim radovima, koji nam predstoje u narednih nekoliko godina, postižemo visok ekološki standard i to je nešto što zaslužuju građani naše Opštine“, naglasio je predsednik Opštine Djordje  Radinović.

Očekuje se da će završetkom ovih radova biti rešen dugogodišnji problem izlivanja kanalizacije, pružajući stanovnicima staropazovačke opštine sigurnije i zdravije okruženje za život.

 

Čista Srbija: Da zaštitimo reku Dunav od zagađenja

Od 100 posto pokrivenosti Zemlje vodom, po procenama stručnjaka, samo oko jedan odsto vode dostupno je  za ljudske  potrebe, prenosi Dnevnik.rs. Novom Sadu neophodno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.

Iako svet naizgled shvata ozbiljnost situacije , realnost je često drugačija. Najveći neprijatelj pijaće i ljudima dostupne vode jesu otpadne vode koje u reke ispuštaju različiti zagađivači počev od domaćinstava do teške industrije.

Dnevnik.rs prenosi da je još osamdesetih godina Prirodno matematički fakultet započeo istraživanja u vezi otpadnih voda u Novom Sadu. Cilj je bio da se napravi katastar zagađivača. Izrađeni katastar pokazao je još neke podatke koji su alarmantni, a to je da  se u reku Dunav izlije otpadnih voda preko 100.000 m3/dan, i da one predstavljaju značajan problem za sam Dunav, kao recipijent i životnu sredinu.

Sagovornici Dnevnika ističu da je Novom Sadu neophodna izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda .

Srbija se ne razlikuje od mnogih drugih zemalja, istog stepena razvijenosti, po pitanju očuvanja voda i ekosistema . Ipak značajni pomaci na tom polju su napravljeni upravo kroz realizaciju projekta „Čista Srbija“.

U oktobru prošle godine održan je sastanak ministara Gorana Vesića i Irene Vujović i predstavnika kompanije CRBC sa gradskim rukovodstvom Novog Sada  na kome su upravo definisani osnovni koraci u izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u ovom gradu. Postrojenje će biti izgrađeno kroz realizaciju projekta „Čista Srbija“.

Sa „Čistom Srbijom“ u korak sa Evropom

Po podacima  koje je preneo Evrostat, procena je da su 2023. godine zemlje Evropske unije uložile oko 67 milijardi evra u sredstva koja su neophodna za pružanje usluga zaštite životne sredine. Srbija kroz projekat „Čista Srbija“ ulaže u izgradnju kanalizacionih mreža i postrojenja za preradu otpadnih voda .

Po istim podacima usluge u koje su ulagale zemlje EU su podrazumevale ulaganja u postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, vozila za transport otpada, kupovinu zemljišta za stvaranje prirodnog rezervata ili čistiju opremu za proizvodnju.

Ulaganja u zaštitu životne sredine u ukupnim investicijama 2023. u zemljama EU iznosila su oko 1,8 odsto, a najveći iznos investicija odnosio se na otpadne vode (41,6 odsto) i usluge upravljanja otpadom (26,6). Zaštita vazduha činila je 10,4 odsto ulaganja u zaštitu životne sredine, a opšta uprava za životnu sredinu, istraživanje i razvoj, kao i zaštita od zračenja oko 8,4 odsto. Slede zaštita biodiverziteta i predela (6,4), zaštita zemljišta i podzemnih voda za (5,6) i smanjenje buke (1,1), prenosi  Evrostat.

Projekat „Čista Srbija“ u našoj zemlji jedno je od najvećih investicionih ulaganja u uslugu zaštite životne sredine  i uključen je  u program „Srbija 2020-2025“.

Broj stanovnika koji je obuhvaćen ovim programom je oko dva i po miliona u 69 jedinica lokalne samouprave, a predvidja izgradnju  preko 5.206.679,31 m kanalizacione mreže a broj postrojenja je skoro polovina od potrebnih za celu Srbiju (165 PPOV).

 

Danas je Svetski dan zaštite životne sredine

Datum 5. juni je odredila Generalna skupština UN jer se tog dana održala Konferencija o zaštiti životne sredine u Stokholmu 1972. godine. Na konferenciji se okupilo 113 država, koje su priredile zajedničku izjavu o potrebi međunarodne saradnje u cilju zaštite životne sredine. Program zaštite je nazvan UNEP.Predlog da se proslavlja 5. juni je dala delegacija Jugoslavije i prema nekim izvorima, ovo je postao centralni događaj Ujedinjenih nacija. Svake godine druga zemlja je domaćin.

Ove godine, domaćin je  Saudijska Arabija  sa temom usmerenom na borbu protiv degradacije zemljišta, dezertifikacije i suše.

Ciljevi brojnih inicijativa ove države  koje će danas biti promovisane jesu da transformišu 30 odsto zemlje u rezervate prirode, zasade 10 milijardi stabala i obnove 40 miliona hektara degradiranog zemljišta do 2030. godine. Ovi napori su ključni za region u kome je 75 odsto obradivog zemljišta već degradirano, a 60 odsto stanovništva se suočava sa nestašicom vode —očekuje se da će se situacija pogoršati do 2050. godine.

U brojnim inicijativama posebno se ističe potreba za razvojem sveobuhvatnih strategija za upravljanje vodnim resursima.

Država Srbija upravo realizacijom projekta „Čista Srbija“ nastoji da zaštiti vodne resurse zemlje . Projekat je koncipiran  na osnovu iskazane potrebe za povećanom ekološkom zaštitom , a izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i kanalizacionih mreža kroz projekat stepen zaštite životne sredine podiže se na jedan značajno viši nivo.

U Obrenovcu počeli radovi u još dve MZ

U okviru projekta “Čista Srbija” na teritoriji opštine Obrenovac započeti su radovi na postavljanju kanalizacione mreže u mesnim zajednicama Ratari i Brgulice.

Na teritoriji ovih mesnih zajednica biće urađeno oko 14 kilometara kanalizacione mreže, a radi se i na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda, izjavio je Branko Matić, direktor JKP “Vodovod”.

„ Na području mesnih zajednica Ratari i Brgulice biće izgrađeno 14 kilometara nove kanalizacione mreže, kao i postrojenje za prečišćavnje otpadnih voda. Ovi poslovi trebalo bi da budu završeni za 12 meseci, a vrednost investicije je preko 263 miliona dinara. Zahvalnost za ovaj projekat dugujemo predsedniku države, Vladi Republike Srbije, Gradu Beogradu i Gradskoj opštini Obrenovac, jer su učestvovali u realizaciji ideje da obezbedimo iste uslove za život u gradu i selu i na taj način zadržimo što je moguće veći broj ljudi u seoskim mesnim zajednicama – rekao je direktor Javnog komunalnog preduzeća ”Vodovod i kanalizacija”, rekao je Matić  .

Izgradnjom nove fekalne kanalizacije na teritoriji opštine Obrenovac, uz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, značajno će se poboljšati kvalitet života u ovoj opštini, ali i kvalitet reke Kolubare i njenih pritoka.

U sklopu projekta “Čista Srbija” Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, kineska kompanija CRBC i JKP Vodovod i kanalizacija izgradiće dva postrojenja za preradu otpadnih voda, jedno veće postrojenje za 50 000 ljudi i jedno manje u MZ Ratari za 2 000 ljudi i potpuno novu kanalizacionu infrastrukturu u dužini od preko 90 km mreže za naselja Zvečka, Barič, Mislođin, Ratari, Brgulice, Krtinska i Urovci.

Za ulazak u EU neophodna postrojenja za prečišćavanje

Pregovaračka grupa 27 dobila je Skrining izveštaj za poglavlje 27 i poziv da podnese pregovaračku poziciju bez početnih merila.

U narednih 25 godina potrebno izgraditi oko 350 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Srbiji. Trenutno se u Srbiji nalazi 55 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, od kojih je svega nekoliko u skladu sa standardima EU.

Pregovaračku grupu  27 za životnu sredinu i klimatske promene čine eksperti iz različitih oblasti koji imaju za cilj da pomognu pregovarački proces ulaska Srbije u EU.

Pravila pregovaranja podeljena su u 35 oblasti.  Jedno od pregovaračkih poglavlja je i poglavlje 27 koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promene. To je jedno od najkompleksnijih, najskupljih i najzahtevnijih pregovaračkih poglavlja, s obzirom da prožima i sva druga poglavlja.

Trenutno najveći projekat u Srbiji koji predvidja izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda je projekat „Čista Srbija“ čijom je realizacijom predvidjena izgradnja 165 postrojenja.