Zdravstveni rizici zbog nerešene kanalizacije

Problem neuređene kanalizacione mreže u mnogim mestima nije samo pitanje komunalne infrastrukture, već i ozbiljan rizik po zdravlje stanovništva.

Neregulisano odvođenje otpadnih voda povećava mogućnost izlaganja štetnim mikroorganizmima. Najčešće zdravstvene posledice povezane su sa prisustvom virusa, bakterija i parazita koji se šire kontaminiranom vodom i vazduhom.

Virusne infekcije, poput gastroenteritisa ili čak poliomijelitisa, mogu izazvati dijareju, povraćanje, bolove u stomaku i druge ozbiljne simptome.

Među bakterijskim infekcijama posebno su opasne kampilobakterioza i infekcija E. coli, koje mogu dovesti do teških stanja, uključujući i otkazivanje bubrega.

Ne treba zanemariti ni parazitske infekcije, koje su česte u nehigijenskim uslovima. Najpoznatije su kriptosporidioza i đardijaza.

Kriptosporidiozu izaziva parazit Cryptosporidium, koji se širi kontaminiranom vodom, pa čak i preko bazena. Simptomi uključuju vodenastu dijareju, stomačne bolove, mučninu i umor. Infekcija je posebno opasna za osobe sa slabijim imunitetom.

Đardijazu, s druge strane, izaziva parazit Giardia lamblia, a prenosi se uglavnom putem zagađene pijaće vode. Uzrokuje dugotrajnu dijareju, nadimanje, gasove i značajan gubitak apetita i telesne težine.

Laboratorijske analize u sredinama bez adekvatne kanalizacije često potvrđuju prisustvo fekalnih bakterija i patogena kao što su Pseudomonas aeruginosa, koja u nehigijenskim uslovima može izazvati ozbiljne infekcije kože, disajnih puteva i urinarnog trakta – posebno kod osoba sa slabim imunitetom, što dodatno potvrđuje hitnu potrebu za rešavanjem ovog problema.

Zbog svega navedenog, rešavanje problema kanalizacione mreže mora biti prioritet lokalnih i državnih vlasti. Srbija ovaj izazov trenutno rešava kroz nacionalni projekat „Čista Srbija“, koji ima za cilj unapređenje infrastrukture i izgradnju sistema za prikupljanje i preradu otpadnih voda u više od 70 opština širom zemlje.

„Zdravlje ljudi je zaista temelj na kojem zavise sva njihova sreća i sva njihova snaga kao države.“-Kofi Anan

Globalni izazov u tehnologijama za prečišćavanje otpadnih voda

Jedan od ključnih izazova u savremenim tehnologijama za prečišćavanje otpadnih voda jeste sve veće prisustvo čvrstih materija u otpadnim, prljavim i površinskim vodama. Među najproblematičnijima su vlažne maramice i slični nerazgradivi materijali, koji se pletu u „čvorove” i formiraju pletenice, što dovodi do začepljenja pumpi i oštećenja opreme.

Stručnjaci za upravljanje otpadnim vodama širom sveta upozoravaju na drastičan porast količine nerazgradivih materijala u kanalizacionim sistemima. U urbanim sredinama, posebno u velikim gradovima, ovi materijali u kombinaciji s masnoćama stvaraju velike čvrste naslage poznate kao fatbergs (masne sante). One mogu težiti i nekoliko tona i često izazivaju ozbiljne blokade kanalizacionih cevi.

Posledice začepljenja kanalizacije uključuju:

  • Blokade pumpi i cevi – tzv. „ragging problem”, kada se čvrsti materijali zapletu i ometaju rad pumpi.
  • Oštećenje opreme – povećano habanje pumpi, motora i sistema za filtraciju.
  • Povećane troškove održavanja – učestalo ručno čišćenje, popravke i zamene delova.
  • Povećan rizik od havarija – usled zapušenja može doći do izlivanja kanalizacije i ozbiljnih ekoloških problema.

Kako bi odgovorile na ovaj sve prisutniji izazov, mnoge zemlje Evrope, primenjuju napredna tehnička rešenja:

Nemačka: Vogelsang XRipper

Kompanija Vogelsang razvila je XRipper, dvostruki mlin namenjen usitnjavanju čvrstih materijala poput vlažnih maramica, tkanina i drugog otpada u kanalizacionim sistemima. Ovaj uređaj štiti pumpe i cevi od začepljenja i oštećenja, smanjujući potrebu za čestim intervencijama i održavanjem.

Holandija: Flygt Concertor u Roterdamu

U Roterdamu je kanalizaciona stanica imala učestale probleme sa začepljenjem zbog vlažnih maramica. Kao odgovor, gradske vlasti su implementirale Flygt Concertor, inteligentni sistem pumpi koji se automatski prilagođava sastavu otpadnih voda. Rezultati su bili vidljivi odmah – začepljenja su nestala, a troškovi održavanja znatno smanjeni.

Uvođenje ovakvih savremenih sistema postaje sve značajnije kako bi se očuvala funkcionalnost postrojenja, smanjili troškovi i zaštitila životna sredina.

foto:AI

„Čista Srbija“ kao ključni deo EXPO 2027

Projekat „Čista Srbija“, koji podrazumeva izgradnju kanalizacionih mreža i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda širom zemlje, istaknut je kao jedan od ključnih infrastrukturnih poduhvata u okviru priprema za EXPO 2027. Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija u tehničkom mandatu, Siniša Mali, izjavio je da će ukupna vrednost EXPO projekta dostići čak 18 milijardi evra, obuhvatajući 323 infrastrukturna projekta širom Srbije.

„Čista Srbija“ ima izuzetnu važnost za unapređenje životne sredine, ali i za podizanje kvaliteta života građana. Projekat je osmišljen sa ciljem da se reši jedan od gorućih ekoloških problema – nepostojanje adekvatne kanalizacione infrastrukture i tretmana otpadnih voda u brojnim lokalnim samoupravama.

Mali je naglasio da pored „Čiste Srbije“, važan deo EXPO plana čine i projekti iz oblasti saobraćaja (vodnog i vazdušnog), energetike, turizma, obrazovanja i inovacija. Među njima su TE Kostolac B3, vetroelektrana Kostolac, naftovod Srbija – Mađarska, proširenje Banatskog dvora, sistemi za navodnjavanje, BIO 4 kampus, Inovacioni distrikt, proširenje Data centra u Kragujevcu, kao i izgradnja studentskih i učeničkih domova, trening centara i projekti iz oblasti integralnog razvoja i turizma.

Posebno mesto u ovom širokom investicionom zamahu zauzima „Čista Srbija“, čija realizacija ne samo da doprinosi ekološkoj održivosti i zdravlju stanovništva, već i snažno osvetljava put Srbije ka evropskim standardima u zaštiti životne sredine.

„Čista Srbija“ u Varvarinu: U toku pripreme za asfaltiranje

Radovi na izgradnji kanalizacione mreže u Opštini Varvarin ulaze u završnu fazu. Nakon postavljanja kanalizacionih cevi sledi asfaltiranje ulica.

Pomoćnik predsednice Opštine Varvarin Nemanja Čolić kaže da su u toku pripremni radovi za asfaltiranje.

„U toku su pripremni radovi za asfaltiranje 510 metara ulice Nikole Tesle i 370 metara ulice Aleksandra Rankovića u Selu Varvarin .Projekat obuhvata izgradnju 45 kilometara kanalizacione mreže,“ rekao je Čolić za KruševacGrad dodao i da su u toku radovi na izgradnji separatora za prečišćavanje otpadnih voda.

Istovremeno u Obrežu je završeno asfaltiranje ulice Save Kovačevića u dužini od oko 550 metara, čime je ova ulica konačno dobila kompletnu komunalnu infrastrukturu.

Odbornik Slobodan Simić koji je obišao radove naveo je da je realizacija projekta „Čista Srbija“ od velikog značaja za meštane.

„ Realizacija projekta značajno će  poboljšati kvalitet života“, rekao je Simić.

Projekat „Čista Srbija” obuhvata izgradnju 28 kilometara kanalizacione mreže u Obrežu.

 

Svetski dan voda: Globalna i lokalna perspektiva

Svetski dan voda obeležava se svake godine 22. marta, a tema za 2025. godinu, koju su objavile Ujedinjene nacije, fokusira se na zaštitu glečera. UN naglašava da su glečeri ključni za očuvanje života, jer njihova otopljena voda obezbeđuje snabdevanje pitkom vodom, koristi se u poljoprivredi, industriji, proizvodnji čiste energije i očuvanju ekosistema. Tema ove godine ima za cilj da skrene pažnju na ubrzano topljenje glečera usled klimatskih promena, što ugrožava globalno vodosnabdevanje i narušava prirodnu ravnotežu.

Glečeri čine oko 69% slatke vode na planeti, a njihova otopljena voda direktno utiče na ekosisteme, reke i jezera širom sveta. Međutim, i u Srbiji, iako zemlja ima značajne vodne resurse, suočava se s izazovima u očuvanju kvaliteta i dostupnosti vode. Stanje kvaliteta vode u rekama Srbije varira, ali mnoge se suočavaju sa značajnim zagađenjem zbog ispuštanja industrijskih i komunalnih otpadnih voda bez prečišćavanja, kao i zagađenja iz poljoprivrede, uključujući pesticide i veštačka đubriva.

U poslednjih šest meseci, 65 mesta u Srbiji suočilo se sa nestašicama vode, što ukazuje na zabrinjavajuće stanje upravljanja vodnim resursima. Uzroci ovog problema uključuju presušivanje izvora, reka i jezera, ostavljajući mnoga mesta bez vode za piće, poljoprivredu i osnovne svakodnevne potrebe.

Srbija aktivno radi na rešavanju problema kanalizacije i prečišćavanja otpadnih voda kroz projekat „Čista Srbija“. Ovaj projekat ima za cilj da unapredi ekološku zaštitu voda i zemljišta, čime će se poboljšati kvalitet života za oko 2,5 miliona stanovnika u obuhvaćenim opštinama.

Odobrena parcela za izgradnju postrojenja otpadnih voda u Somboru

Gradsko veće Sombora donelo odluku o prenosu parcela za izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda u okviru projekta „Čista Srbija“

Gradsko veće Sombora donelo je odluku o prenosu nedostajućih parcela za izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda, čime se omogućava dalja realizacija projekta „Čista Srbija“.

Kako prenosi Vojvodina uživo, na sednici Gradskog veća utvrđen je predlog Odluke o prenosu javne svojine na katastarskoj parceli 7047 K.O. Bezdan, bez naknade. Ova parcela, koja je planskim dokumentom predviđena za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, prenosi se iz javne svojine Republike Srbije u javnu svojinu Grada Sombora.

Projekat „Čista Srbija“ ima ključni značaj za unapređenje komunalne infrastrukture, jer omogućava izgradnju moderne kanalizacione mreže i sistema za prečišćavanje otpadnih voda. U okviru ovog projekta, u toku su radovi na izgradnji komunalne mreže za prečišćavanje otpadnih voda u Somboru i naseljenim mestima Bezdan, Kolut, Bački Breg, Stanišić, Kljajićevo i Doroslovo.

Realizacijom ovog postrojenja poboljšaće se ekološki standardi, zaštita vodotokova i kvaliteta životne sredine u Somboru i okolini. Takođe, uspostavljanje efikasnog sistema za preradu otpadnih voda doprineće očuvanju prirodnih resursa i unapređenju kvaliteta života građana, što je jedan od glavnih ciljeva ovog strateškog projekta.

foto: preuzeto/Grad Sombor

 

Kineski ambasador: Projekat „Čista Srbija“ unapređuje tretman voda

Ambasador Kine u Srbiji Li Ming izjavio je u intervjuu za Tanjug da dve zemlje imaju odlične potencijale i snažnu saradnju, posebno u oblasti infrastrukture, visoke tehnologije i zaštite životne sredine.

„Kineske kompanije grade mostove na Dunavu u Novom Sadu, a pojedine kineske firme su preuzele realizaciju projekta ’Čista Srbija’, koji ima za cilj poboljšanje tretmana voda širom zemlje“, rekao je ambasador Li.

On je istakao da se saradnja između Srbije i Kine proširuje i na obnovljive izvore energije, biotehnologiju i druge oblasti visokih tehnologija.

„Imamo veliki potencijal za dalje unapređenje odnosa, a naš zadatak je da blisko sarađujemo i omogućimo da ti potencijali postanu stvarnost“, zaključio je ambasador Kine.

„Čista Srbija“ rešenje za kanalizacionu mrežu Aleksinca

Opština Aleksinac uskoro bi mogla da dobije savremenu kanalizacionu mrežu i postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, u okviru  programa „Čista Srbija“. Procena je da će radovi koštati oko 40 miliona evra, što znatno premašuje godišnji budžet opštine, pa će biti finansirani iz državnih sredstava.

Predsednik opštine Dalibor Radičević za Alpress ističe da se na projektu radi već dve godine i da su obavljene ključne pripreme:

„Stvoreni su uslovi za izgradnju 70 kilometara kanalizacione mreže u Žitkovcu i okolnim naseljima. Pribavljene su građevinske dozvole i obavljena eksproprijacija zemljišta, što je bio naš deo posla. Sada očekujemo da projektant, koga imenuje program ‘Čista Srbija’, završi dokumentaciju za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.“

Dodaje da opština Aleksinac sama ne bi mogla da realizuje ovako obiman projekat:

„Da smo koristili samo lokalni budžet, ne bismo mogli da finansiramo ni trećinu planiranih radova. Tačna vrednost biće poznata nakon završetka projektovanja i pribavljanja svih dozvola za deo Aleksinca sa desne strane Južne Morave.“

Očekuje se da radovi počnu ove godine, ali ostaje određena doza opreza, imajući u vidu prethodna iskustva s projektima koji su ostali nerealizovani.

U toku radovi na kanalizaciji u Pojatu, slede Stalać i Ćićevac

U okviru realizacije projekta „Čista Srbija“ u opštini Ćićevac, trenutno su u toku iskopi i postavljanje cevi u nekoliko ulica u Pojatu, a predsednica opštine, dr Mirjana Krkić, najavila je da će se nakon Pojata radovi premestiti u Grad Stalać, dok će poslednja faza obuhvatiti sam Ćićevac.

„Planirano je da ove godine bude izgrađeno 30 kilometara kanalizacione mreže. Apelujem na građane da budu strpljivi tokom trajanja radova jer je projekat ‘Čista Srbija’ od velikog značaja i zahteva vreme i saradnju svih. Sa dolaskom proleća, osim poljoprivrednih radova, moguća su i privremena oštećenja infrastrukture, poput isečenog asfalta. Međutim, sve ulice biće vraćene u prvobitno stanje nakon završetka radova“, izjavila je dr Mirjana Krkić.

Projekat „Čista Srbija“ obuhvata izgradnju 61 kilometra kanalizacione mreže na teritoriji opštine Ćićevac.

Šta bacamo u kanalizaciju i kako to ugrožava vodene ekosisteme?

Ponekad ne razmišljamo o tome šta bacamo u kanalizaciju. Mnoge od tih stvari mogu negativno uticati na biljni i životinjski svet naših vodenih sistema.

Jedna od najčešćih grešaka koju ljudi prave jeste bacanje vlažnih maramica u kanalizaciju, koje, iako se često označavaju kao biorazgradive, zapravo se ne razgrađuju u kanalizacionim cevima. Umesto toga, one uzrokuju blokade i završavaju u rekama i okeanima, gde predstavljaju ozbiljnu pretnju za vodene organizme.

Česta pojava koju ljudi obično veruju da „nije ništa“ i da je toliko mala da je nebitna, jesu farmaceutski proizvodi. Antibiotici, analgetici pa čak i hormonske pilule, često završe u vodi, iako postoji uputstvo o njihovom odlaganju. Ne treba zaboraviti da navedene supstance mogu izazvati ozbiljne promene u ekosistemima, uticati na zdravlje vodenih organizama i dovesti do razvoja otpornosti na antibiotike.

Kao jedan od uzročnika prekomernog rasta algi u rekama jesu ostaci hrane koji dospevaju u vodene površine. Ovaj fenomen često se naziva „cvetanjem algi“. Suština problema je da se na ovaj način smanjuje količina kiseonika potrebna fauni i flori vode.

Sjedinjene Američke Države nedavno su zabranile upotrebu plastičnih slamčica i uvele obavezu upotrebe papirnih ili onih koje su biorazgradive. Iako se čini da slamčice ne mogu biti preveliki problem, one su samo deo plastičnog otpada koji završava u našim rekama i jezerima. Plastika se ne razgrađuje. Jedan od većih problema su plastične flaše i kese, pa s vremena na vreme možemo na većim vodenim površinama uočiti plutajuće površine ove plastike.

Hemikalije i sredstva za čišćenje koja se često ispiraju u kanalizaciju, kao što su pesticidi i razni otrovi, još su jedan ozbiljan izvor zagađenja. Ove supstance ne samo da narušavaju kvalitet vode, već mogu uništiti čitave ekosisteme, smanjiti biodiverzitet i napraviti nepovratnu štetu životnom okruženju. Slično tome, higijenski proizvodi poput tampona, uložaka i pamučnih brisova, koji se često ne razgrađuju u vodi, stvaraju dodatne ekološke probleme, jer završavaju u rekama i jezerima, gde postaju pretnja za vodenu faunu.

Kada ovi predmeti završe u rekama i okeanima, oni imaju širok spektar negativnih posledica. Mikroplastika, hemikalije i farmaceutski otpad mogu uzrokovati trovanje vodenih organizama, ometati njihov rast i reprodukciju, a često izazivaju i smanjenje broja vrsta. Mnoge vodene životinje mogu progutati plastiku ili druge predmete, što dovodi do fizičkih povreda, smanjenja hranjivih tvari i, na kraju, smrti. Takođe, višak hranljivih tvari u vodi može uzrokovati „bloom“ algi, što smanjuje nivo kiseonika u vodi, stavljajući mnoge vrste u smrtonosne uslove. Na kraju, hemikalije koje završe u vodama mogu se akumulirati u vodenim organizmima, a zatim dospeti u ljudsku ishranu, što može imati dugoročne posledice po zdravlje.

Edukacija o odgovornom odlaganju otpada i korišćenju ekološki prihvatljivih proizvoda može značajno smanjiti negativan uticaj na vodene ekosisteme. Odgovornost svakog pojedinca je da bude svestan posledica svog ponašanja i da ne doprinosi zagađenju voda. Na kraju, samo tako možemo sačuvati čistoću reka, jezera i okeana, kao i zdravlje životnog sveta koji ih nastanjuje.

Realizacijom projekta „Čista Srbija“ značajno se doprinosi očuvanju životne sredine kroz izgradnju kanalizacionih mreža i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Ovaj projekat ima ključnu ulogu u smanjenju zagađenja voda, poboljšanju kvaliteta životne sredine i zaštiti vodenih ekosistema, čime se doprinosi zdravlju zajednice i održivom razvoju.