„Čista Srbija“ rešenje za 38% domaćinstava u Srbiji

Po podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS) čak 38% domaćinstava povezano je na septičke jame ili svoje otpadne vode izliva u najbližu reku.

Poslednji podaci koje je objavio RZS, a koji se oslanjaju na poslednji popis stanovništva pokazuju da u  Srbiji svega 57 odsto stanova ima priključak na javnu kanalizaciju, a da oko 33 hiljade domaćinstava uopšte nema instalaciju kanalizacije.

Isti podaci navode da  u Srbiji instalaciju kanalizacije ima 3.416.381 stan ili 94,6 odsto od ukupnog broja stanova.

Govoreči procentualno situacija je sledeća: Od svih popisanih stanova, na javnu kanalizaciju povezana su 2 052 994 stana, što predstavlja procenat od 57 odsto, dok su kod 38 odsto stanova instalacije kanalizacije povezane na septičku jame, reke, manje vodotokove ili kanale .

Korak dalje, zabrinjavajući su podaci da čak 133 792 popisana stana nema uopšte kanalizacionu instalaciju niti priključak . U skoro 33 000 nastanjenih stanova nema priključka.

Metodologija kojom se vodio RZS prilikom obavljanja popisa predvidja da stan ima instalacije kanalizacije ako u bilo kojoj prostoriji u stanu postoje kanalizacione instalacije, bez obzira na to da li su priključene na javnu kanalizaciju, septičku jamu, reku, otvoreni kanal i slično.

Ovakvi podaci na žalost ne odnose se samo na naselja u ruralnim sredinama već 4 253 naseljena stana u gradskoj sredini nema pomenuti priključak . Preostali broj pripada drugim oblicima naselja.

Podaci koje je izneo RZS upućuju i na poraznu činjenicu vezanu za grad Beograd u kom kao glavnom gradu Srbije i dalje postoje domaćinstva koja su priključena na septičke jame.

Zato – Čista Srbija!

Kurir: 3 miliona gradjana Srbije dobija kanalizaciju

U izgradnju 7.000 kilometara kanalizacione mreže u narednih pet godina biće uloženo više od četiri milijarde evra, a do kraja ove godine biće završena još četiri postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Do kraja godine biće završena izgradnja četiri postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) na teritorijama opština Knić, Mionica i Lajkovac, dok će u narednih pet godina u našoj zemlji biti izgrađeno 7.000 kilometara kanalizacione mreže, u šta će biti uloženo više od četiri milijarde evra, potvrđeno je Kuriru u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Nezapamćena suša koja je pogodila srpske reke, a zatim obilne padavine koje zapušuju kanalizacione otvore poslednjih dana otvaraju i pitanje kvaliteta vodotokova kao i kapaciteta kanalizacione mreže u Srbiji, posebno imajući u vidu da na kanalizacioni sistem još nije priključeno čak tri miliona građana, što je skoro pola stanovništva Srbije.

Takođe, činjenica je da veliki broj gradova u našoj zemlji nema sisteme za prečišćavanje otpadnih voda, pa se u reke i jezera direktno izlivaju kompletna kanalizacija i industrijske otpadne vode, dok komunalne vode iz domaćinstva do reka dolaze putem kanalizacije. Takođe, i poljoprivreda doprinosi zagađenju zemlje i vode kroz upotrebu veštačkog đubriva i ostalih hemijskih supstanci koje se koriste.

Upravo zbog toga pitali smo nadležne sa li će i kada Srbija konačno stati na put izlivanju fekalija direktno u reke i time rešiti jedan od većih ekoloških problema.

Iz Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture odgovaraju da je samo u toku ove godine planirano da po dva postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda budu izgrađena na teritorijama Opština Knić, Mionica i Lajkovac.

– Cilj je da preko 80 odsto Srbije ima modernu kanalizacionu mrežu i da se izgradi preko 250 prečišćivača. Reč je o najvažnijem ekološkom projektu od koga bukvalno zavisi budućnost naše zemlje, obezbeđivanja redovnog vodosnabdevanja i pristupa najvažnijem resursu budućnosti – čistoj vodi. Izgradnjom nove komunalne infrastrukture iz temelja se menja ekološka slika Srbije.

Teški otrovi

U vodu se izlivaju tone cinka, olova, arsena…

Kroz otpadne vode u Srbiji se u reke godišnje izlije 109 tona cinka, 55 tona bakra, 17 tona hroma, 13 tona arsena, 12 tona olova, 11 tona nikla, podaci su iz Agencije za zaštitu životne sredine, iz koje poručuju da količina ovih otpada ima tendenciju povećanja.

Cilj je da u sledećih pet godina u Srbiji izgradimo 7.000 kilometara kanalizacione mreže i ovo je apsolutno projekat koji pokazuje istinsku brigu za dobrobit građana i budućnost naše dece – navode iz ministarstva.

Preciziraju da se novih 300 kilometara kanalizacione mreže od planiranih 600 koji se grade na prvih 16 lokacija u okviru projekta „Čista Srbija“ nalazi u: Mionici, Banji Vrujci, Lajkovcu, Obrenovcu, Lazarevcu, Velikom Crljenu, Krupnju, Kragujevcu, Kniću, Novom Sadu, Novom Bečeju, Varvarinu, Svrljigu, Vranju, Kladovu, Kučevu.

BROJKE

250 prečišćivača vode dobiće Srbija

7.000 kilometara nove kanalizacione mreže dobiće građani Srbije

– Samo u okviru projekta „Čista Srbija“ planirano je da se ulože ogromne četiri milijarde evra i na taj način izgradi najsavremenija infrastruktura u domenu otpadnih voda i samim tim da stanemo uz rame s najrazvijenijim evropskim zemljama. Na ovaj način će biti rešen problem s kojim se suočava oko tri miliona stanovnika u Srbiji, čija domaćinstva nisu priključena na kanalizacioni sistem i koji danas u 21. veku i dalje koriste septičke jame – poručuju nadležni.

Podsećaju da se projekat „Čista Srbija“ sprovodi na 89 lokacija i da podrazumeva izgradnju 5.000 kilometara kanalizacione mreže i 165 postrojenja za preradu otpadnih voda.

Dobar primer

PPOV u Kruševcu i Vranju

Ministar infrastrukture Tomislav Momirović podseća za Kurir da je pre nekoliko meseci pušteno u rad jedno od najmodernijih postrojenja te vrste u Evropi – postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Kruševcu i Vranju.

– Tu smo obezbedili da se otpad ne izliva u reke i da sačuvamo biljni i životinjski svet i bukvalno budućnost tih regiona. Nećemo sad da gledamo ko je kriv što to ranije nije urađeno, već moramo da insistiramo da se ovi projekti koje je pokrenuo lično predsednik Vučić završe, jer će oni promeniti ekološku sliku širom naše lepe Srbije, i u slivu reke Kolubare i na teritoriji Zapadne Morave, i pored Tise i kraj Dunava. Kao što smo uspeli da revitalizujemo i sačuvamo reku Pek, tako ćemo da uradimo i sa ostalim našim rekama. To je zadatak naše generacije i neizmerno sam ponosan što sam deo njegove realizacije.

– Kroz ostale projekte u Ministarstvu građevinarstva takođe gradimo PPOV. Kroz program nemačke KFW banke gradimo devet PPOV i 163 kilometara kanalizacione mreže, kroz program sa vladom Mađarske gradimo 10 PPOV i 351 kilometar kanalizacione mreže, a i Ministarstvo za zaštitu životne sredine kroz svoje programe gradi još 27 PPOV, kroz saradnju sa IPA fondovima se gradi još nekoliko PPOV, a takođe nekoliko se gradi i kroz privatno-javno partnerstvo – navode iz Ministarstva infrastrukture.

Izvor/tekst I foto: Kurir.rs/ Aleksandra Kocić