UN SDG -Napredak u tretmanu domaćinskih otpadnih voda

Prema najnovijim podacima Ujedinjenih nacija o Ciljevima održivog razvoja (UN SDG), globalno je u 2024. godini oko 56% domaćinskih otpadnih voda bezbedno tretirano, što znači da je prošlo najmanje sekundarni tretman u skladu sa nacionalnim ili lokalnim standardima. Ovi podaci pokrivaju oko 92% svetskog protoka domaćinskih otpadnih voda i obuhvataju više od 140 zemalja i teritorija.

U 2022. godini zabeleženo je da je od ukupno 268 milijardi kubnih metara generisanih domaćinskih otpadnih voda, oko 155 milijardi kubnih metara bilo bezbedno tretirano pre ispuštanja u životnu sredinu. Ipak, značajan deo, oko 44%, još uvek nije prolazio kroz adekvatan tretman, što predstavlja ozbiljan izazov za očuvanje kvaliteta voda i zaštitu životne sredine.

Ovi podaci ukazuju na važnost daljeg ulaganja i ubrzavanja aktivnosti u oblasti izgradnje i modernizacije sistema za prikupljanje i tretman otpadnih voda, posebno u zemljama sa nedovoljno razvijenom infrastrukturom. Projekti poput „Čista Srbija“ doprinose ovom globalnom cilju, modernizujući lokalne komunalne mreže i podižući standarde zaštite životne sredine.

Dalji napredak u tretmanu otpadnih voda je ključan za ostvarenje cilja 6.3 UN SDG-a, koji predviđa do 2030. godine značajno smanjenje zagađenja, eliminaciju odlaganja otpadnih voda bez tretmana i povećanje reciklaže i bezbedne ponovne upotrebe voda na globalnom nivou.

„Čista Srbija“ rešenje za 38% domaćinstava u Srbiji

Po podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS) čak 38% domaćinstava povezano je na septičke jame ili svoje otpadne vode izliva u najbližu reku.

Poslednji podaci koje je objavio RZS, a koji se oslanjaju na poslednji popis stanovništva pokazuju da u  Srbiji svega 57 odsto stanova ima priključak na javnu kanalizaciju, a da oko 33 hiljade domaćinstava uopšte nema instalaciju kanalizacije.

Isti podaci navode da  u Srbiji instalaciju kanalizacije ima 3.416.381 stan ili 94,6 odsto od ukupnog broja stanova.

Govoreči procentualno situacija je sledeća: Od svih popisanih stanova, na javnu kanalizaciju povezana su 2 052 994 stana, što predstavlja procenat od 57 odsto, dok su kod 38 odsto stanova instalacije kanalizacije povezane na septičku jame, reke, manje vodotokove ili kanale .

Korak dalje, zabrinjavajući su podaci da čak 133 792 popisana stana nema uopšte kanalizacionu instalaciju niti priključak . U skoro 33 000 nastanjenih stanova nema priključka.

Metodologija kojom se vodio RZS prilikom obavljanja popisa predvidja da stan ima instalacije kanalizacije ako u bilo kojoj prostoriji u stanu postoje kanalizacione instalacije, bez obzira na to da li su priključene na javnu kanalizaciju, septičku jamu, reku, otvoreni kanal i slično.

Ovakvi podaci na žalost ne odnose se samo na naselja u ruralnim sredinama već 4 253 naseljena stana u gradskoj sredini nema pomenuti priključak . Preostali broj pripada drugim oblicima naselja.

Podaci koje je izneo RZS upućuju i na poraznu činjenicu vezanu za grad Beograd u kom kao glavnom gradu Srbije i dalje postoje domaćinstva koja su priključena na septičke jame.

Zato – Čista Srbija!