Na sajmu ekologije i o prečišćavanju otpadnih voda

U Beogradu je otvoren 18. Међународни сајам енергетике и 19. Међународни сајам заштите животне средине и природних ресурса – EcoFair

Sajam ekologije Ecofair okuplja različite činioce iz sistema zaštite životne sredine – institucije, proizvođače opreme, distributere, reciklere, operatere, deponije, lokalne samouprave, komunalna preduzeća, generatore otpada, stručnu javnost. Cilj Ecofairaje podizanje svesti o važnosti zaštite životne sredine, promovisanje održivosti i pružanje platforme za razmenu ideja, informacija i inovacija u vezi s ekološkim pitanjima.

Ecofair se pokazao i kao odlična platforma za povezivanje različitih aktera u oblasti zaštite životne sredine, kao što su nevladine organizacije, institucije, preduzeća, aktivisti i stručnjaci. Ovo je prilika da se javnost upozna s radom i inicijativama organizacija koje se bave ekologijom i da se podstakne angažovanje građana u zaštiti životne sredine.

Konačno, akcenat ove manifestacije je na finansiranju i upravljanju projektima u sektoru zaštite prirodne sredine, investicionim projektima i upravljanju otpadom, prečišćavanju i upravljanju otpadnim vodama, industrijskoj bezbednosti te domaćem zakonodavstvu u vezi sa ovom problematikom. Suština kompletne agende ove sajamske manifestacije je ultimativno zahtevanje i promocija ekološki prihvatljivog ponašanja kao načina života.

Sajam traje do 30. novembra , a značajno mesto je  aspekt prečišćavanja otpadnih voda širom Srbije što je jedan od zadataka projekta „Čista Srbija“čija realizacija predvidja izgradnju 165 postrojenja za prečišćavanje .

 

Mediji pohvalno o projektu „Čista Srbija“

Nacionalni mediji (Tanjug, Kurir, Mondo) prenose da će realizacijom projekta „Čista Srbija“ biti rešeni višedeceenijski problemi tretiranja i odvodjenja otpadnih voda .

Mediji navode i podatak da  se u okviru ovog projekta  izvode i radovi u Novom Sadu .

„Novi Sad se nalazi među 14 lokalnih samouprava koje su obuhvaćene ovim programom koji je od velike važnosti u zaštiti životne sredine. Projektom su obezbeđena značajna finansijska sredstva, koja će osim za kontrolisano odvođenje otpadnih voda biti uložena i u izgradnju Centralnog gradskog prečistača otpadnih voda. Tako će najzad biti rešen višedecenijski problem tretiranja otpadnih voda i zagađenja rečnih tokova“, pišu nacionalni mediji.

U više novinskih tekstova se izmedju ostalog se navodi i da će kao jedan od najlepših simbola Novog Sada, zahvaljujući ovako značajnom projektu, reka Dunav  konačno u svoje korito primati samo prerađene i čiste otpadne vode.

Na ovaj način obezbediće se zdravije okruženje za nove generacije, a obale Dunava postaće još lepše i prijatnije mesto za posetioce, koji uživaju provodeći vreme pored svoje omiljene reke.

 

Pored saobraćajnice i kanalizaciona mreža

Obilazeći radove na rekonstrukciji puta ka manastiru Mileševa, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić istakao je da će država, iznaći način da se kuće koje se nalaze na desnoj obali Mileševke, u Tomovom naselju, priključe na kanalizacionu mrežu i da dobiju gradsku vodu.

„Kroz projekat rekonstrukcije saobraćajnice ka manastiru Mileševa, za koji smo obezbedili sko 600 miliona dinara, u drugoj fazi uradićemo i deo fekalnog kolektora, zatim vodovodne cevi i iskoristićemo priliku kad već radimo put da uradimo sve, tako da će građani ovog dela Prijepolja nakon pedeset godina, kroz ovaj projekat i projekat “Čista Srbija”, rešiti taj problem“, rekao je  Vesić.

Ministar Vesić: Vranje primer dobre prakse

U okviru projekta “Čista Srbija” na teritoriji Vranja biće izgrađeno ukupno 141 kilometar kanalizacije, rekao je ministar građevinarstva saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić i naveo da je postrojenje za preradu otpadnih voda u Vranju, primer kako će izgledati sva takva postrojenja u Srbiji.

Vesić je u Vranju obišao radove na kanalizaciji u selu Donje Trebešinje i postrojenje za preradu otpadnih voda u naselju Ćukovac i tom prilikom rekao da je Vranje jedan od retkih gradova u Srbiji sa fabrikom za preradu otpadnih voda koja je potpuno u funkciji.

“Ne samo da je u funkciji, već ovde postoji potpuno zaokružen sistem koji se završava proizvodnjom električne energije i potpunom preradom otadnih voda koje u čistom obliku odlaze u Južnu Moravu. Električnu energiju koju proizvedu iz biogasa, oni 50 odsto svoje potrošnje električne energije na taj način pokrivaju, a sada ćemo im pomoći da postave solarne panele kako bi mogli da budu potpuno samoodrživi”, rekao je Vesić.

Naveo je da je ovo postrojenje primer kako će izgledati sva postrojenja za preradu otpadnih voda u Srbiji.

Vesić je rekao da će u Vranju najkasnije za dve godine biti završena kompletna kanalizacija, 141 kilometar kanalizacije, a da će u međuvremenu početi da se i Vranjska Banja, te da će kada to bude završeno Vranje biti grad u kojem će sva otpadna voda potpuno biti prerađivana i u čistom obliku vraćena u prirodu.

Istakao je da je Vranje primer kako država i grad mogu zajedno da rade i kako će u narednih desetak godina izgledati sve opštine i gradovi u Srbiji jer će, dodao je, svi morati da prerađuju otpadne vode na isti način.

foto: mgsi.rs

 

Ministar Vesić: Od maja treća faza projekta u Vlasotincu

Ministar  građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture  Goran Vesić  govoreći o brojnim projektima u Opštini Vlasotince izrazio je očekivanje  da od maja ili juna 2024. godine počne treća faza projekta “Čista Srbija” u  ovoj Opštini.

Po rečima ministra Vesića pomenuta opština ima spremnu projektnu dokumentaciju što je preduslov za realizaciju bilo kog projekta.

Kada je u pitanju kanalizacija, podsetio je da je počela druga faza projekta “Čista Srbija” u okviru koga je obezbeđeno ukupno 3,5 milijardi evra kako bi 2,2 miliona ljudi u Srbiji dobilo kanalizaciju.

“Očekujem da ćemo od maja ili juna početi treću fazu tog projekta u koju Vlasotince ima dobre šanse da uđe, s obzirom na to da ima projekte. Oni će posle toga imati postrojenje za preradu otpadnih voda i oko 80 kilometara kanalizacije što znači da bi ovde maltene oko 95 odsto opštine bilo pokriveno kanalizacijom”, rekao je  ministar Vesić.

Prеdsеdnik opštinе Vlasotincе Bratislav Pеtrović zahvalio jе Vеsiću na podršci i dodao da sе nada da ćе, uz pomoć rеsornog ministarstva, uspеti da rеalizuju brojnе infrastrukturnе projеktе.

foto: mgsi

Izmena ražima saobraćaja u Novom Sadu

Zbog radova na izgradnji kanalizacione mreže na Limanu 2 doneta je odluka o  privremenoj zabrani  saobraćaja u Ulici Dragiše Brašovana u Novom Sadu, kao i u raskrsnici ulica Dragiše Brašovana i Resavske.

Odluka Skupštine grada Novog Sada stupila je na snagu danas , a izmena režima saobraćaja trajaće do 15. decembra tekuće godine.

Radovi na izgradnji kanalizacione mreže izvode se u okviru projekta „Čista Srbija.

Brnabić: Završetak projekta „Čista Srbija“ u Ljuboviji do 2027

Ana Brnabić, predsednica Vlade Srbije je najavila da će do 2027. godine u opštini Ljubovija biti završen projekat “Čista Srbija”, kao i rekonstrukcija vodovodne i niskonaponske mreže.

„Usvojili smo strategiju razvoja do 2030. godine, koja je urađena maksimalno transparentno i rezultat tog rada je da mi treba da budemo opština koja se bazira na poljoprivredi i na razvoju turizma. Izborili smo se i da Ljuboviju maksimalno promovišemo, da se za nas ne čuje samo po nekim lošim vestima. Sada ste svi svedoci da je Ljubovija bar jednom nedeljno na nekoj od televizija sa nacionalnom frekvencijom, sa lepim i pozitivnim temama. Sada svi u Srbiji znaju gde je Ljubovija, znaju da je to jedno lepo mesto i žele da je posete“, rekla je Brnabić.

Ona je dodala da će u budžetu biti dovoljno novca za sve projekte, te da građani Ljubovije s optimizmom mogu da očekuju završetak 85 kilometara kanalizacione mreže, kao i predviđenih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Srbija među prvima testirala sistem za prikupljanje ambalažnog otpada

Dok se u Srbiji i dalje odlučuje o načinu unapređenja prikupljanja ambalažnog otpada, u Zrenjaninu je završeno testiranje prve inovativne tehnologije, koja prihvata sve vrste materijala istovremeno – od PET plastike i limenki, preko stakla do Tetra Pak ambalaže. Ceo proces reciklaže je efikasniji i pouzdaniji nego kod običnih reciklomata, zbog naprednog digitalnog sistema i presovanja ambalaže unutar aparata, što donosi velike uštede u vremenu i novcu.

Mnoge razvijene zemlje, poput Belgije i Velike Britanije, u procesu su razmatranja istih ili sličnih rešenja, a naša zemlja imala je priliku među prvima da ga testira, zahvaljujući projektu „Pametno recikliraj“, koji je realizovan kroz program develoPPP nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), koji su zajednički sproveli GIZ, Ball Packaging, Sekopak, Solagro Smart Recycling, Mercator-S i Reverse Logistics Group (RLG), u saradnji sa NALED-om i programom „Svaka limenka se računa“.

Tokom pilotiranja projekta, potrošači u Zrenjaninu su mogli na 12 lokacija u gradu da vrate iskorišćenu ambalažu, a putem specijalne aplikacije na mobilnom telefonu sakupljali su bodove za popuste pri narednim kupovinama i druge nagrade koje su dodeljivane svakog meseca.

– Zahvaljujući partnerstvu sa privatnim sektorom, uspeli smo da testiramo i upoznamo se sa primenom tehnologije o kojoj već mnoge zemlje govore i vidimo šta one mogu da donesu. Verujem da će naučene lekcije biti iskorišćena za dalji razvoj sistema na nacionalnom i međunarodnom nivou – naveo je Zoran Jakovljev, savetnik u GIZ-u, na završnoj konferenciji projekta, gde su predstavljeni ključni rezultati.

Direktor za održivi razvoj u NALED-u Slobodan Krstović istakao je da Srbija sada ima priliku da bude pionir u modernom upravljanju ambalažom, a primeri razvijenih evropskih zemalja, govore da svi idu u tom pravcu.

– Veoma je važno podizanje svesti građana o značaju primarne selekcije i reciklaže otpada. Unazad šest godina se priča o pokretanju novog sistema, nekoliko studija i pilot projekata je sprovedeno, od kojih je ovaj ubedljivo najvažniji, jer povezuje digitalizaciju i održivi razvoj. Digitalni sistemi su transparentniji, što se pokazalo kod svih rešenja koja je NALED zagovarao kao što su elektronske građevinske dozvole, sistem za prijavu sezonskih radnika u poljoprivredi, eFakture i mnogi drugi, a to je i poruka koju ćemo preneti donosiocima odluka – izjavio je Krstović.

Prema rečima Jelene Petljanski, menadžerke za održivost i regulatorne poslove u kompaniji Ball Packaging Europe, ono što ovaj sistem čini jedinstvenim jeste njegovo napredno IT rešenje, koje se oslanja na serijalizaciju odnosno na unikatni kod za svaku jedinicu ambalaže, što obezbeđuje veću efikasnost i transparentnost u procesu reciklaže.

– Za potrebe projekta odštampano je milion kodova i ručno dodavano kao nalepnica, a inače bi mogao da bude originalan deo ambalaže, na čemu je potrebno još raditi, kako bismo unapredili mehanizme za označavanje i istražili metode za automatizaciju ovog procesa  – rekla je Petljanski.

Ovaj kod pruža veliki broj podataka – koliki je životni vek ambalaže, koji se materijali više ili manje recikliraju, gde završavaju i mogu biti od velike koristi za izgradnju efikasnijeg sistema upravljanja otpadom.

Tokom pilotiranja projekta „Pametno recikliraj“, direktorka Sekopaka Violeta Belanović rekla je da su sarađivali sa velikim brojem privatnih partnera, kao što su kompanije Coca-Cola HBC, Carlsberg, Tetra Pak, Red Bull i Knjaz Miloš. Više od 40 brendova ovih kompanija bilo je uključeno u sistem pametnog prikupljanja, a građani koji su želeli da recikliraju i drugi ambalažni otpad mogli su da ga odlože u kante za prikupljanje koje su se nalazile pored mašina.

– Sekopaku kao operateru ambalažnog otpada ključno je da ispita kako građani reaguju na različite načine odvajanja ambalažnog otpada. Saradnja sa lokalnom samoupravom se pokazala kao jako važna za sakupljanje većih količina, a promotivna kampanja i edukacija građana neophodne – zaključila je Belanović.

Ministar Vesić: Kanalizacija za 85% teritorije Sombora

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić obišao je radove na izgradnji kanalizacione mreže u naselju Stanišić u Somboru. „Više od 85% teritorije Sombora biće obuhvaćeno kanalizacionom mrežom u okviru projekta „Čista Srbija“, izjavio je ministar Vesić.

U Somboru je počela druga faza projekta „Čista Srbija“, a ministar Goran Vesić je najavio da će u ovom gradu biti izgrađeno više od 290 km kanalizacione mreže.

„Ovom izgradnjom biće pokriveno više od 85% teritorije grada , što znači da će od 11 naselja samo 4 za sada ostati bez nove kanalizacione mreže. Mislim da ćemo uraditi veliku stvar za Sombor i njegove građanke i građane. U početnoj fazi radimo nešto više od 80 kilometara kanalizacije, a onda ćemo nastaviti da radimo po drugim fazama i nećemo stati dok sve ne završimo“, rekao je  ministar Vesić.

Vesić je pored izgradnje kanalizacione mreže najavio i izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda .

„Projekat „Čista Srbija“ je vredan 3,5 milijardi evra i njegovom realizacijom obezbedićemo kanalizaciju za 2,2 miliona ljudi na teritoriji cle Srbije“, podsetio je Vesić.

Po rečima ministra uporedo sa izgradnjom kanalizacionih sistema , Srbija će rešavati i problem vodosnabdevanja , naročito u malim mestima koja sama nemaju kapacitete za takva ulaganja.

Foto:mgsi/Predrag Mitić

Krkić: Projektom „Čista Srbija“ čuvamo životnu sredinu

Medju značajnim infrastrukturnim projektima u Opštini Ćićevac je projekat „Čista Srbija“. Predsednica Opštine Ćićevac dr Mirjana Krkić istakla je da ovaj projekat značajan i sa aspekta očuvanja životne sredine.

„ Ovim projektima želeli smo da unapredimo životnu sredinu i obezbedimo što bolje uslove za naše građane“, izjavila je dr Krkić.

Opština Ćićevac potpisala je aneks ugovora sa direktorom kineske kompanije „CRBC“; i Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture kojim počinje druga faza projekta „Čista Srbija“, a obuhvata izgradnju kanalizacione mreže i postrojenja za preradu otpadnih voda.