Čista Srbija: Asfaltni radovi u opštini Varvarin

Radovi na obnovi i uređenju infrastrukture u okviru nacionalnog projekta “Čista Srbija” u opštini Varvarin ulaze u završnu fazu. U Selu Varvarin, asfaltirano je 510 metara ulice Nikole Tesle i 370 metara ulice Aleksandra Rankovića, čime je napravljen značajan korak ka poboljšanju lokalne putne mreže

Ovaj projekat obuhvata izgradnju 45 kilometara kanalizacione mreže, što će značajno unaprediti komunalnu infrastrukturu i uslove života u varvarinskoj opštini. U toku su i radovi na izgradnji separatora za prečišćavanje otpadnih voda, što će doprineti boljoj zaštiti životne sredine i ekološkoj održivosti.

Iz lokalne samouprave upućuju zahvalnost stanovnicima na razumevanju i strpljenju tokom realizacije radova, naglašavajući da je projekat “Čista Srbija” od velikog značaja za budući razvoj opštine i podizanje kvaliteta komunalne infrastrukture.

Upotreba i tretman industrijskih voda u Srbiji u 2024. godini

U 2024. godini prečišćeno je ukupno 30 miliona m³ vode iz oblsti industrije , od čega primarnim tretmanom 56,2%, sekundarnim tretmanom 22,5% i tercijarnim tretmanom 21,3%, pokazuju zvanični podaci Zavoda za statistiku.

Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je u 2024. godini u sektorima industrije korišćeno je 4 026  mil. m3 vode, što je za 0,2% više u odnosu na 2023. godinu.

U 2024. godini u sektorima industrije korišćeno je 4 026 mil. m3 vode, što je za 0,2% više u odnosu na 2023. godinu.

Od ukupno 4 026 mil. m3 zahvaćenih voda u sektorima industrije, 99,6% čine vode iz sopstvenog vodozahvata (98,7% površinske vode i 0,9% podzemne), a 0,4% iz javnog vodovoda.

Vode korišćene za potrebe industrije u 2024, posmatrano po sektorima i u odnosu na prethodnu godinu, zabeležile su sledeća kretanja: Rudarstvo – rast od 39,4%, Prerađivačka industrija – pad od 4,4%, i Snabdevanje električnom energijom, gasom i parom – rast od 0,1%.

Od ukupno korišćenih voda u industriji, 97,4% čine vode korišćene u snabdevanju električnom energijom, gasom i parom, 1,9% u prerađivačkoj industriji, a 0,7% u rudarstvu.

Od ukupno 112 mil. m3 otpadnih voda u industriji, 41,0% čine vode ispuštene iz sektora Snabdevanje električnom energijom, gasom i parom, 36,6% iz sektora Prerađivačka industrija, a 22,4% iz sektora Rudarstvo.

U 2024. godini prečišćeno je ukupno 30 mil. m3 vode, od čega primarnim tretmanom 56,2%, sekundarnim tretmanom 22,5% i tercijarnim tretmanom 21,3%. Najveći udeo u prečišćenim vodama sektora industrije ima oblast Proizvodnja osnovnih metala – 16,8%, a potom slede Proizvodnja prehrambenih proizvoda – 16,2%, Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda – 15,0%, i Proizvodnja papira i proizvoda od papira – 11,0%. Sve ostale oblasti sektora industrije imaju udeo prečišćenih voda od 41,0%, navodi se u izveštaju Zavoda .

Projekat „Čista Srbija“ u izveštaju gradonačelnika Vranja

U godišnjem izveštaju o radu gradonačelnik grada Vranja, Slobodan Milenković, naveo je brojne infrastrukturne projekte, među kojima je i „Čista Srbija“.
Na 13. sednici Skupštine grada, kojom je predsedavala Zorica Jović, između ostalog razmatrani su i usvojeni izveštaji o radu gradonačelnika i Gradskog veća za 2024. godinu, koje je prezentovao gradonačelnik Vranja, dr Slobodan Milenković.
„Nastavilo se sa izgradnjom i rekonstrukcijom vodovodne i kanalizacione mreže, a u okviru projekta ‘Čista Srbija’, u saradnji sa Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, nastavljena je realizacija i izgrađena komunalna kanalizaciona infrastruktura u mnogim ulicama kako na teritoriji grada, tako i u seoskim sredinama“, rekao je, između ostalog, u izveštaju Milenković.
U izveštaju je istaknuto da su radovi obuhvatili kako gradsko, tako i seosko područje.

foto: Grad Vranje

Svetski dan zaštite životne sredine usmeren na plastiku

Svetski dan zaštite životne sredine obeležava se svake godine širom sveta kako bi se podigla svest o ekološkim problemima i podstakla odgovornija zaštita životne sredine. Za 2025. godinu, tema je „Rešenje za zagađenje plastikom“, a domaćin događaja biće Obala Slonovače, konkretno grad Abidžan.

Zagađenje reka i jezera predstavlja ozbiljan ekološki problem i u Srbiji. Veliki broj vodotokova zagađen je plastičnim otpadom – od ambalaže, kese i flaša, do mikroplastike koja narušava ekosisteme i ugrožava biljni i životinjski svet. Plastika iz voda ulazi i u lanac ishrane, što dugoročno ima posledice i po zdravlje ljudi.

Upravo zato, jedan od ciljeva nacionalnog projekta „Čista Srbija“ jeste ne samo izgradnja moderne komunalne infrastrukture – kanalizacione mreže i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – već i podizanje svesti građana o važnosti zaštite prirode i odgovornog upravljanja otpadom.

Projekat podseća da očuvanje reka, jezera i podzemnih voda nije zadatak koji se završava izgradnjom cevi i postrojenja, već i promenom ponašanja – od pravilnog odlaganja otpada, do izbegavanja jednokratne plastike. Učešće lokalnih zajednica, obrazovnih ustanova i pojedinaca ključno je za uspeh ovih napora.

U kontekstu ovogodišnje globalne teme – „Rešenje za zagađenje plastikom“ – važno je istaći da Srbija kroz projekte poput „Čiste Srbije“ pravi konkretne korake ka zdravijem i održivijem okruženju.

 

Čista Srbija:Radovi u selu Varvarin u završnoj fazi

U selu Varvarin trenutno su u toku važni infrastrukturni radovi koji za cilj imaju poboljšanje uslova života i unapređenje komunalne infrastrukture. Asfaltirano je ukupno 880 metara puta – 510 metara ulice Nikole Tesle i 370 metara ulice Aleksandra Rankovića, prenosi kruševacgrad.rs.

Pored radova na putnoj infrastrukturi, u opštini Varvarin realizuje se i izgradnja kanalizacione mreže dužine 45 kilometara, kao i postavljanje separatora za prečišćavanje otpadnih voda. Ovi projekti deo su šire inicijative usmerene ka zaštiti životne sredine i unapređenju sanitarnih uslova.

Radove su obišli predsednica opštine dr Violeta Lutovac Đurđević, njen zamenik Aleksandar Pavić i pomoćnik Nemanja Čolić, koji su poručili da će po završetku kanalizacione mreže biti rekonstruisane sve ulice koje su tokom radova bile oštećene, a biće obuhvaćeni i regionalni putevi.

Lokalna samouprava uputila je zahvalnost građanima na strpljenju, ističući da je projekat „Čista Srbija“ strateški važan za dugoročni razvoj opštine.

Radovi u okviru projekta „Čista Srbija“ u punom jeku u Bajmoku

Radovi u okviru projekta „Čista Srbija“ uveliko traju u Bajmoku, gde su započeti u februaru. Trenutno se izvode na lokaciji Rata, kao i na putu ka Pačiru, prenosi portal vojvodjanski.com.

Radoslav Vukelić, sekretar Sekretarijata za komunalne poslove, energetiku i saobraćaj, navodi da su radovi započeti na uglu Trumbićeve i Omladinske ulice.

– U skladu s planom, radovi su potom nastavljeni trasom puta ka Pačiru. Istovremeno, deo ekipe je započeo radove i na drugoj lokaciji, na Rati. Realizacija teče prema dinamičkom planu koji su utvrdili izvođači i nadzorni organi. Do sada je izgrađeno oko 4 kilometra kanalizacione mreže od planiranih 26 kilometara – objašnjava Vukelić za vojvodjanski.com.

Krajem prošle godine radovi su počeli i u Aleksandrovu. Gradonačelnik Subotice Stevan Bakić istakao je da je projektna dokumentacija za izgradnju kanalizacione mreže završena za grad Suboticu i naselja Palić, Bajmok i Čantavir, dok je izrada dokumentacije za postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Bajmoku i Čantaviru još u toku.

Gašić: Kanalizacija u Beški uskoro, radovi teku po planu

Predsednik Opštine Inđija, Marko Gašić, najavio je nastavak radova u okviru projekta „Čista Srbija“. Kako je naveo, u narednom periodu sledi izgradnja kanalizacione mreže u Beški.

Nakon sastanka Sistema 48 u Opštini Inđija, Gašić je konstatovao da radovi u okviru projekta „Čista Srbija“ napreduju planiranom dinamikom.

„Radovi se odvijaju u skladu s planom – trenutno se izvode u Novosadskoj ulici u Inđiji, a uskoro će početi i izgradnja kanalizacije u Beški“, rekao je Gašić.

Podsećamo da je u ranijim izjavama Gašić u više navrata naveo da projekat „Čista Srbija“  pre svega doprinosi očuvanju životne sredine u ovoj Opštini.

Zagađenje reka: Ekološki izazov svakog leta

Pred nama su sve topliji dani i za mnoge leto znači vreme provedeno pored reka i jezera. Ipak, vrlo često smo svedoci zagađenja reka i obala kroz nepravilno odlaganje smeća, korišćenje hemikalija u vodi, te povećanu ljudsku aktivnost koja ugrožava prirodne ekosisteme.

Ljudi koji hladovinu i zaštitu od letnjih žega traže pored reka neretko na obale sa sobom donose stvari koje koriste tokom boravka, ali ih potom ne uklanjaju prilikom odlaska. Ove stvari, uključujući ambalažu, plastične boce, papirne kese i druge predmete, često završe u rekama, zagađujući vodu i ugrožavajući ekosisteme. Ovaj otpad, uključujući plastiku, staklo i metal, ne samo da čini vodene resurse manje čistima, već može biti i smrtonosan za vodene organizme. Štaviše, plastični otpad se razlaže veoma sporo, a tokom toga može se raspadati u mikroskopske čestice koje zagađuju vodu i ulaze u lanac ishrane, čime direktno utiču na ljudsko zdravlje.

Nije retkost da se  koriste šamponi, kupke i druge higijenski proizvodi tokom boravka pored reka, ali posetioci neretko zaboravljaju da ih pravilno očiste i uklone, čime hemikalije iz ovih proizvoda dospevaju u vodu.

Ove hemikalije mogu se akumulirati u vodi, ugrožavajući kvalitet vode i zdravlje svih organizama koji zavise od nje, uključujući ljude. Dugoročno, to može dovesti do smanjenja bioraznovrsnosti, smanjenja broja riba i drugih vodenih organizama, a takođe može imati negativne posledice i po kvalitet vode koju pijemo.

Zagađenje reka i obala postaje ozbiljan ekološki problem koji traži hitnu pažnju i odgovornost svih nas, kako bismo sačuvali prirodne resurse za buduće generacije.

Reke i jezera jesu prirodni saveznik čoveka u vrelim letnjim danima, zato što pružaju osveženje, hladovinu i utočište od visokih temperatura. Ipak, kako bi ovi vodeni resursi ostali izvor koristi i uživanja, važno je da ih čuvamo od zagađenja i neodgovornog ponašanja.

 

Zeleni inženjering u cilju zaštite reka i jezera

U svetu je sve prisutniji i prepoznatljiviji pristup tzv. zelenog inženjeringa kada je u pitanju zaštita reka i jezera.

Zeleni inženjering koristi prirodne resurse, pre svega biljke, za filtriranje zagađivača. Ovakav pristup ne samo da doprinosi održavanju čistoće voda, već i podstiče obnovu ekosistema i očuvanje biodiverziteta.

Za ovu namenu najčešće se koriste trska, indijska gorušica i kineska paprat (Pteris vittata). Dok se trska najviše primenjuje u močvarnim predelima, indijska gorušica i kineska paprat pokazale su izuzetne rezultate u uklanjanju teških metala, poput nikla i arsena, iz vode i zemljišta.

Postavljanjem tzv. zelenih pojaseva od ovih biljaka sprečava se prodor zagađenja u vodotokove, čime se direktno utiče na poboljšanje kvaliteta vode i stabilnost obalnih ekosistema. Za razliku od betonskih obaloutvrda koje imaju isključivo funkciju sprečavanja erozije, zeleni pojasevi su prirodni, dugoročno održivi i ekološki prihvatljiviji.

Primena zelenog inženjeringa je ekonomski isplativija, jer koristi postojeće prirodne resurse, čija je vrednost znatno niža u poređenju sa hemijskim sredstvima ili infrastrukturnim rešenjima. Vegetacija se prirodno obnavlja, a formirani sistemi postaju otporniji na spoljne uticaje.

Najdalje su u primeni zelenog inženjeringa otišle Nemačka, Holandija i Sjedinjene Američke Države, dok sve veći broj zemalja širom sveta prepoznaje ovaj pristup kao održivo rešenje za zaštitu reka i jezera.

 

U Kragujevcu radovi i planovi u okviru „Čiste Srbije“

Uporedo sa razvojem ostale infrastrukture, Grad Kragujevac intenzivno sprovodi aktivnosti u okviru projekta „Čista Srbija“.

Kako je objavljeno na zvaničnom sajtu grada, u narednim danima biće izvođeni radovi u Ulici Užičke republike, koji podrazumevaju vraćanje ulice u prvobitno, tehnički ispravno stanje.

Paralelno s tim, u okviru projekta trenutno se radi na rešavanju imovinsko-pravnih pitanja, što predstavlja pripremnu fazu za postavljanje novih šahtova i cevovoda. Ove aktivnosti doprineće dodatnom unapređenju sistema vodosnabdevanja i kanalizacije u gradu.