Prva faza projekta „Čista Srbija“ u Kragujevcu pri kraju

Radovima u naselju Koroman, u Brezovačkoj i Cerskoj ulici privodi se kraju prva faza projekta „Čista Srbija“ u okviru koje će biti izgrađeno 42 kilometara kanalizacione mreže u Kragujevcu. Zamenik gradonačelnika Kragujevca Dejan Ružić i predsednik Skupštine grada Ivica Momčilović, prilikom obilaska radova izrazili su zadovoljstvo stanjem zatečenim na terenu i dinamikom radova, a pre svega činjenicom da se ovim rešava višedecenijski problem meštana ovog grada.

„„Čista Srbija“ je projekat od nacionalnog značaja koji se realizuje istovremeno u mnogim gradovima, a Kragujevac je jedan od gradova u kome je izgrađeno najviše kilometara kanalizacione mreže. Kada budemo završili prvu fazu, a pri kraju smo, to će biti 42 km, što je više nego što je ukupno urađeno u prethodnih deset godina“,  konstatovao je Ružić i dodao da bi uskoro trebalo da bude potpisan ugovor za drugu fazu projekta koja podrazumeva rekonstrukciju centralnih gradskih linija.

U naselju Koroma, u Brezovičkoj i Cerskoj ulici će biti izgrađena kanalizaciona mreža u dužini od 2,1 km, a kako najavljuje Ivica Momčilović u Ulici Užičke republike gradiće se 3,2 km kanalizacione mreže, što će po njegovim rečima biti jedna od najdužih linija. On je najavio radove u delu oko trafostanice u Beloševcu, oko Ulice Nikole Maratovića, u dužini od oko 2,5 km, što će biti poslednja lokacija kojom će biti završena prva faza projekta „Čista Srbija“.

Foto: Grad Kragujevac

Realizacija projekta „Čista Srbija“ započeta i u Valjevu

Projektom „Čista Srbija“ predvidjeno je da u Valjevu bude izgradjena kanalizaciona mreža u dve Mesne zajednice Popučke i Lelić, a radovi su počeli na levoj obali reke Kolubare u MZ Popučke.

„Popučke se rade iz dva dela , jedan na levoj obali Kolubare što je zapravo privredna zona i tu je predvidjena dužina kanalizacione mreže  9.766m. Popučke-desna obala Kolubare je u fazi projektovanja, dužina kanalizacione mreže je oko 15km“, potvrdio je gradonačelnik Valjeva Lazar Gojković.

Gojković je rekao i da Valjevo ne bi moglo da samostalno pristupi jednom ovako zahtevnom projektu za koji će biti izdvojeno 11,8 miliona evra.

„U Leliću je dužina kanalizacione mreže 1.766m,  Grad Valjevo trenutno radi  prijavu radova. Ključni cilj ovog projekta i radova jeste upravo očuvanje životne sredine, to je na prvom mestu . Potom naravno i jedan viši standard života gradjana . Zaista smo zahvalni Vladi Srbije i resornom ministarstvu naročito, što su predvijena postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Mi sada u Valjevu imamo samo jedno i ovo je realna prilika da dobijemo još dva“, izjavio je gradonačelnik  Gojković.

U cilju očuvanja reke Kolubare i sliva reka koji formiraju akumulaciono jezero Rovni sa druge strane u Valjevu će biti izgradjena dva postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda , a kako je saopštio Gojković radovi na izgradnji postrojenja u Popučkama kod industrijske zone u kojoj posluju dve velike kompanije Hansgrohe i Bicerba počinju u prvoj polovini maja .

foto:Grad Valjevo

 

Most, saobraćajnica i kanalizacija za Sombor

Ministar građevinarstva ,saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić u toku obilaska brojnih infrastrukturnih radova u Somboru podsetio da se u ovom gradu gradi kanalizaciona mreža u dužini od 82km.

„U okviru projekta „Čista Srbija“ u Somboru se gradi 82 kilometra kanalizacione mreže u Stanišiću, Bačkom Bregu, Bezdanu Kolutu i dva prečistača otpadnih voda u Stanišiću i Bezdanu“, rekao je ministar Vesić.

Ministar je naglasio da je izuzetno važno da se ravnomerno razvija svaki deo Srbije.

„Položaj ovog grada biće idelan za dolazak investitora. A uz velike projekte idu i ovi, naizgled mali, koji mnogo znače ljudima koji žive u Somboru, Apatinu. Podižu kvalitet njihovog života. A, to je politika koju vodimo, da se svaki deo Srbije razvija, i da u svakom delu radimo ovakve brojekte, kako bi građanima bilo bolje nego što im je bilo juče“, rekao je ministar Vesić.

„Čista Srbija“ ključna za očuvanje vodoizvorišta

„Zagadjenje vodoizvorišta ugrožava pijaću vodu“ izjavili su za EURACTIV Žaklina Živković i Strahinja Macić, aktivisti inicijative“Pravo na vodu“. Prema podacima koje su izneli može se zaključiti da je projekat „Čista Srbija“ od krucijalnog značaja za Republiku Srbiju.

U Srbiji je samo 55% stanovništva priključeno na kanalizacione sisteme. Postrojenja za preradu otpadnih voda (tamo gde postoje) uglavnom su izgrađena pre više od 30 godina i najčešće primenjuju zastarele tehnologije. Prema izgrađenosti kanalizacione infrastrukture, Srbija spada u grupu srednje razvijenih zemalja, dok je u pogledu tretmana otpadnih voda na samom začelju. Takođe, ukupno 47 gradova i opština imaju postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, od kojih je 26 u funkciji (uz dva u rekonstrukciji i pet u probnom radu), prenosi Mondo.

„Ključni problemi vodosnabdevanja u Srbiji su ugrožavanje vodoizvorišta zagađenjem, obezbeđivanje dovoljne količine zdravstveno ispravne vode za piće, veliki gubici na vodovodnoj mreži i nadolazeća privatizacija komunalnih preduzeća. Srbija nema dovoljno vode, pa milion građana ima stalno ili povremeno onemogućen pristup zdravoj pijaćoj vodi. U Vojvodini je situacija možda i najgora, jer se odavno otišlo u nadeksploataciju rezervi podzemnih voda, pa sa povećanjem dubine i njihov kvalitet znatno opada; ne ostavlja se mogućnost da se one obnove. Rezerve podzemnih voda u dolinama velikih reka značajno ugrožava velika i gotovo nekontrolisana eksploatacija peska i šljunka“, objašnjava Macić.

Govoreći o postojećim akumulacijama Žaklina Živković navodi da su ugrožene različitim činiocima.

„Postojeće akumulacije su ugrožene zbog klimatskih promena (velikih suša i poplava), ali i usled zagađenja, divlje gradnje, nepreduzimanja antierozionih mera u dovoljnom obimu, otpadnih voda iz poljoprivrede, upuštanja otpadnih voda u pritoke bez tretmana, neadekvatno upravljanje komunalnim otpadom… Ali najveći problem svakako predstavlja uzurpacija obala ovih akumulacija i ono što ta uzurpacija sa sobom nosi“, kaže Živković.

Za EURACTIV Micić kaže da nema vodovoda u Srbiji koji se ne suočava sa enormnim gubicima na mreži – u Beogradu oko 30%, Kragujevcu 42%, Užicu 54%, a ima i gorih primera.“ Zabrinjava neodgovarajući odnos prema vodoizvorištima podzemnih voda koje su sada u dobrom stanju, poput Makiša u Beogradu. Posebno je loša situacija u centralnoj Srbiji sa seoskim vodovodima u pogledu upravljanja, kvaliteta i dostupnosti vode i stanja infrastrukture. Elaborati o zonoma sanitarne zaštite se nedosledno ili uopšte ne sprovode. A lokalne samouprave nemaju dovoljno ekonomske snage da saniraju mrežu i svedu gubitke na tehnički i ekonomski prihvatljiv nivo. Da bi se ovi problemi prevazišli potrebna je odlučna, koordinisana i posvećena akcija svih nivoa vlasti“, objašnja Micić.

Navedeni podaci ukazuju da je realizacija projekta Čista Srbija od ključne važnosti za očuvanje vodoizvorišta. Podsećamo, da je broj stanovnika koji je obuhvaćen ovim programom  oko dva i po miliona u 69 jedinica lokalne samouprave. Predvidjena je izgradnja  preko 5.206.679,31 m kanalizacione mreže, a broj postrojenja je skoro polovina od potrebnih za celu Srbiju (165 PPOV).

foto: pixabay

 

 

Vesić: Put i kanalizacija za građane Kljajićeva

“Vlada Srbije vodi računa o svakom delu naše zemlje”, rekao je ministar građevine saobraćaja I infrastrukture Goran Vesić obilazeći radove u Kljajićevu, a kao dokaz naveo izgradnju kanalizacione mreže u okviru projekta “Čista Srbija” i rekonstrukciju puta Kljajićevo-Bački Sokolac.

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić obišao je radove na rekonstrukciji lokalnog puta Kljajićevo-Bački Sokolac, kod Sombora, i poručio žiteljima Kljajićeva da će njihovo mesto, uz obnovu lokalnog puta i izgradnju brze saobraćajnice, kao i kanalizacije, posle decenija čekanja doživeti veliki napredak.

Vesić je istakao i da u Kljajićevu ove godine počinju radovi na izgradnji kanalizacije, u okviru projekta “Čista Srbija”, kao deo kanalizacione mreže koja se uvodi u opštini Sombor. Tako će Kljajićevo, sa više od 4.000 žitelja, konačno dobiti kanalizaciju, koju su dugo priželjkivali, a nisu verovali da će to ikada biti završeno, napomenuo je ministar.

“Razvijamo svaki deo Srbije. Gradimo puteve, i to ne samo auto-puteve i brze saobraćajnice, već sve više pažnje usmeravamo na magistralne i regionalne, lokalne puteve”, rekao je Vesić i podsetio da je i predsednik Vučić govorio o potrebi da se svi lokalni putevi obnove.

“Ovo je dokaz šta znači kada se vodi računa o svkom delu Srbije i, ovde, u razgovoru sa ljudima, vidi se koliko sve to znači za sve njih”, rekao je Vesić.

Foto:mgsi.gov.rs

Kanalizaciona mreža u Opštini Svilajnac za 70% stanovništva

U Opštini Svilajnac u oviru projekta “Čista Srbija” kroz dve faze radova predvidjena je izgradnja više od 100 km kanalizacione mreže.

Ministar građevine saobraćaja I infrastrukture Goran Vesić potpisao je Ugovor sa kineskom kompanijom China Road and Bridge Corporation(CRBC) I predsednikom Opštine Svilajnac Predragom Milanovićem ugovor o prvoj fazi izgradnje komunalne infrastrukture u ovoj Opštini.

Potpisujući ugovor predsednik opštine Svilajnac Predrag Milanović  je naglasio da će  u okviru prve faze radova biti izgrađena  kanalizaciona mreža u Kušiljevu, Sedlaru, Subotici i Troponju. Milanović kaže da Svilajnac očekuju dve faze radova.

„U ovoj prvoj fazi izgradiće se skoro 72 km kanalizacione mreže u ova četiri sela, a vrednost radova je oko 30 miliona evra. Do kraja godine potpisaće se Aneks i za drugu fazu čija je vrednost oko 40 miliona evra, što je ministar Vesić najavio, čime ovo postaje najveći infrastrukturni projekat u istoriji Opštine Svilajnac“ , rekao je  Milanović.

U okviru projekta “Čista Srbija” predvidjena je I izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. “Svilajnac je jedna od opština koja će dobiti najviše kilometara novoizgrađene kanalizacione mreže kada se završe obe faze”, rekao je na potpisivanju ugovora ministar Goran Vesić.

Kako je istakao predsednik Opštine MIlanović realizacijom projekta “Čista Srbija preko 70% stanovništva ove Opštine dobiće kanalizacionu mrežu.

Obustava saobraćaja u Sodercu zbog izgradnje kanalizacione mreže

JP „Urbanizam i izgradnja Grada Vranja“ izdalo je saopštenje za javnost u kom navodi da aće u narednih 60 dana zbog izgradnja primarnog kolektora 8 u Sodercu doći do obustave saobraćaja.

Izvođaču radova, kompaniji „Milenijum tim“, izdata je saglasnost za privremenu obustavu saobraćaja, za vreme izgradnje fekalne kanalizacije u dužini od 3.905 metara.

„Ovaj infrastrukturni objekat sastojaće se iz pet sekundarnih i jednog glavnog kolektora. Na trasi će biti izgrađeno 127 revizionih šahtova i 25 slivnika, sa prosečnom dubinom ukopavanja cevi od 2,4 metra“, navodi se u saopštenju JP „Urbanizam i izgradnja Grada Vranja“.

Završni radovi u Baba Zlatinoj ulici u Vranju

Nakon završetka radova na rekonstrukciji Baba Zlatine ulice u Vranju, trenutno je u toku postavljanje kaldrme čime će ulica biti vraćena u prvobitno stanje. U ovoj ulici u okviru projekta “Čista Srbija”, uradjena je I kanalizaciona mreža.

Vranjancima dobro poznata Baba Zlatina ulica inače je zaštićeno kuturno istorijsko dobro, a široj srpskoj javnosti poznata je kao ulica u kojoj je rodjen pisac Bora Stanković. U prošloj godini započeti su radovi na rekonstrukciji pomenute ulice koji su se odvijali u nekoliko faza.

Prvu fazu radova  u ovoj ulici,  započela je “Čista Srbija” . Radovi su podrazumevali  rekonstrukciju fekalne kanalizacione mreže . Ulica je duga 297 metara , a široka od tri do četiri metra. Radovi su finansirani sredstvima Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Druga faza podrazumevala je izgradnju atmosferske mreže, rekonstrukciju vodovodne mreže i saobraćajnice, odnosno postavljanje nove kaldrme. Ova faza realizovana je sredstvima Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija i Grada Vranja.

Foto: Telegraf/S.Tasić

Posle Kusovca novo gradilište u Opštini Knić(VIDEO)

Nakon završene izgradnje ispusta u Kusovcu  u dužini od 1.045m u Opštini Knić, započeti su radovi na izgradnji kanalizacione mreže Kusovac –Toponica.

U Opštini Knić započeta je izgradnja još jedne kanalizacione trase na relaciji Kusovac –Toponica čija je predvidjena dužina 5,6 kilometara . Na pomenutoj deonici projektom „Čista Srbija“ predvidjena je ugradnja cevi fi200 u dužini od 2.572m, fi250 u dužini od 1.418m, fi 300 u dužini od 1.633m. Na celoj deonici biće postavljeno i 185 šahti , a predvidjena je i izgradnja potisnog cevovoda fi110 u dužini od 630m.

U pomenutoj Opštini u toku je izgradnja kanalizacione mreže Celina 3 u dužini od 5.808 metara pri čemu se postavljaju cevi fi 200 u dužini od 205m i fi250 u dužini od 3.663m. Projektom je predvidjeno postavljanje 117 šahti.

Vrednost radova na izgradnji kanalizacione infrastrukture u Opštini Knić je 16, 3 miliona evra. Ukupna dužina kanalizacione mreže koja će biti izgrađena je 34.360,80 metara, a predvidjena je i izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Kanalizaciona mreža za više od 3000 domaćinstava u Kisaču i Čeneju

Radovi na lokacijama Kisač i Čenej u Novom Sadu napreduju predvidjenom dinamikom. Gradilište u Čeneju praktično je i završeno.

Realizacija projekta u naselju Čenej omogućiće priključak na kanalizacionu mrežu za 715 domaćinstava . Na ovom gradilištu   već je  izvedeno 14.487,54 metara i  gotovo je u potpunosti urađena gravitaciona kanalizaciona mreža.  Kako se navodi u regionalnom centru „Čiste Srbije“ u Novom  Sadu, preostalo je da investitor odgovori na upit koji mu je poslat početkom godine oko izvođenja sekundarne mreže.

U Čeneju se trenutno izvode radovi  na crpnim stanicama, koji su otpočeli nakon izmeštanja elektro instalacija koji su onemogućavali bezbedan proces izvođenja radova.

Od ugovorenih 66.800,00m kanalizacione mreže u opštini Novi sad, u Kisaču je izvedeno 12.077,98. Nakon dobijanja odobrenja za asfaltiranje od strane putarskog nadzora, gotovo sve deonice na kojima su izdvojeni radovi  su vraćene u prvobitno stanje, po ugovorom propisanim uslovima. Pripremni radovi na crpnim stanicama su završeni, i nakon dobijanja odobrenja od Nadzornog organa, počeće se i sa njihovim izvođenjem.

Projekat „Čista Srbija“ predvidja izgradnju  2 crpne stanice, a na kanalizacioni sitem biće priključeno čak  2371 individualno domaćinstavo.

Radovi koji se izvode u Kisaču I Čeneju u vrednosti su od 2 milijarde dinara.