Urađeno 2000 km komunalne infrastrukture

Ministar gradjevinarstva , saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić izneo je podatak da je do sada u okviru projekta „Čista Srbija“ izgrađeno 2 000 km kanalizacione mreže.

„U okviru ovog projekta radimo ukupno 160 postrojenja u celoj Srbiji i da se radi oko 5.200 kilometara kanalizacije. Do sada smo uradili 2.000 kilometara pomenute kanalizacije. Verujem da ćemo veoma brzo doći u situaciju da nastavimo dalje sa realizacijom“, rekao je ministar Vesić navodeći da veliki deo sredstava odlazi na izgradnju kanalizacione infrastrukture u Vojvodini.

Vesić je ranije najavio oštriju reakciju države prema problemu zagađenja rečnih  vodotokova rekavši  da od  31. decembra 2025. godine više neće biti  tolerisano  ispuštanje neprerađenih otpadnih voda u reke već će sve otpadne vode  morati da budu prerađene.

Projekat „Čista Srbija“ kao primarni cilj ima rešavanje  problema gradova i opština koji do sada nisu bili u fokusu iz razloga nedovoljne aktivnosti samih lokalnih samouprava ili zbog nedostataka finansijskih sredstava po pitanju izgradnje komunalne infrastrukture . Očuvanjem zdrave životne sredine direktno se utiče na podizanje standarda kvaliteta samih gradjana.

“Čista Srbija” menja odnos Srbije prema svojim vodama

Ujedinjene nacije su svojevremeno upozorile da bi do 2050. godine, čak 5,7 milijardi ljudi moglo da živi u oblastima u kojima nema dovoljno vode . Reke u Srbiji uglavnom zagadjuju komunalne vode i industrijska postrojenja.

Imati čistu, zdravu pijaću vodu u eri industrijalizacije I napretka tehhnologija , interes je svake nacije. Srbija ima značajn interes da sačuva svoje rečne tokove. Na žalost česta slika jeste njihovo zagadjenje bilo da se radi o direktno bačenom otpadu, najčešće plastika kojoj su neophodne stotine godina da bi se razgradila , ali i komunalne vode iz naselja. Svemu tome treba dodati o činjenicu da brojna industrijska postrojenja u Srbiji nemaju svoja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda pa zagadjena voda iz njihovih postrojenja neprečišćena stiže u naše reke.

Zbog svega navedenog ne čude podaci koji govore da većina reka u Srbiji pripada drugoj i trećoj klasi, dok prvoj pripadaju manji planinski vodotoci i gornji tokovi pojedinih reka sa čistom vodom, a četvrtoj „veoma zagađene vode“.

Kao primere najzagađenijih voda u Srbiji, često se  izdvaja kanal Dunav-Tisa-Dunav u Vojvodini, posebno Veliki bački kanal i Borska reka koja se uliva u Timok. Borska reka navodi se kao jedna od najzagađenijih srpskih i evropskih reka, koju mnogi nazivaju „mrtvom rekom“. “U njoj više nema tragova života, a zbog velike zagađenosti ne pripada nijednoj klasi”, govore dostupni podaci.

Nekontrolisano izlivanje zagadjene vode u naše reke remeti i sistem podzemnih voda za čiji je oporavak neophodno značajno više vremena. Zagadjenje voda utiče i na kvalitet zemljišta samim tim i na kvalitet poljoprivredne proizvodnje , svih onih proizvoda koji su značajni za ljudski život.

Komunalne vode iz domaćinstava u Srbiji često neprečišćene dospevaju u reke , najpre komunalne vode izlivaju se u neposredno okuženje zemljišta koje okružuje naselje pa potom dospevaju i u reke gde utiču na promenu biodiverziteta rečnog toka.

Dostupni podaci govore da u Srbiji postoji 36 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ali je realno za očuvanje prirodne sredine i zdravog života ljudi neophodno mnogo više.

Voda je ključni resurs za održanje života na Zemlji, a  recimo, prema istraživanju Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, rađenom 2018. godine, od 42 kontrolisana javna vodovoda u Vojvodini, samo devet je bilo ispravno.

Srbija zato nastoji da promeni ovu sliku .

Projekat “Čista Srbija” ima za cilj očuvanje prirodne sredine , očuvanje naših reka . Stotine kilometara  već izgradjene komunalne mreže, novi ugovori sa gradovima i opštinama omogućiće Srbiji da sačuva svoje vodno bogatstvo, a gradjanima Srbije život dostojan razvijene zajednice.

“Čista Srbija” čuva ekosistem i nastoji da sačuva zdravom ključni životni resurs-voda za piće. Svaki gradjanin sa svoje strane može dati  doprinos tako što će promeniti  odnos prema rekama , smeće odlagati na mesta koja su za to odredjena, a ne u reke, izbeći zagadjenje vode hemikalijama koje se teško mogu preraditi, koristiti biorazgradive proizvode.

Zajedno sa “Čistom Srbijom” moguće je učiniti korak napred ka kvalitetu naših voda.

foto:pixabay.com

 

Za komunalnu infrastrukturu 16 opština na jugu 400 miliona evra

Opština Doljevac I još 15 opština u narednoj godini proširiće kapacitete komunalne infrastrukture u narednoj godini u okviru projekta “Čista Srbija”.  U ovoj Opštini održan je sastanak predstavnika ministarstva gradjevine  saobraćaja i infrastrukture sa predstavnicima lokalnih samouprava iz Doljevca, Svrljiga, Vlasotinca, Bojnika i Grada Prokuplja.

Na sastanku u Doljevcu predstavnici ministarstva su istakli da će za projekte  komunalne infrastrukture u 16 opština juga zemlje, biti  izdvojeno ukupno oko 400 miliona evra za preko 800 kilometara mreže, što će obuhvatiti oko 200 000 ljudi.

Kako je rečeno na sastanku , na teritoriji Opštine Doljevac, radiće se ukupno 45,6 kilometara kanalizacione mreže u nekoliko sela. Projektom je predvidjena izgradnja fekalne kanalizacije u Malošištu u dužini od 7,2 kilometra,  primarna i sekundarna mreža za naselja Belotinac i Čaljinac u dužini od 16,3 kilometra, mreža u istočnom delu Pukovca, sekundarna kanalizaciona mreža za Doljevac, kao i sabirni kolektori. Vrednost radova bez PDV-a iznosi 961 milion dinara. U planu je takodje i izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Čapljincu i Doljevcu.

Medju opštim podacima je navedeno da se u  Opštini Svrljig, radi oko 6 kilometara mreže, Vlasotince, gde je projektom predvidjen obuhvat skoro 80 kilometara i Grada Prokuplja, gde će se raditi 26 kilometara kanalizacione mreže, kao i Bojnika.

“Radovi se trenutno, kada govorimo o jugu Srbije, izvode u Svrljigu, a u planu je da ostale pomenute opštine u ovom delu zemlje u proces realizacije projekta udju početkom naredne godine. Ovo je bio prvi sastanak na jugu Srbije, i mogu reći da je bio vrlo koristan za sve učesnike projekta. Nakon realizacije predvidjenih projektnih aktivnosti kvalitet života ljudi i u gradskim i u seoskim sredinama značajno će se poboljšati, a poboljšaće se i ekološki aspekt cele ove priče, kroz očuvanje vodnih resursa”, rekla je Isidora Burić državni sekretar ministarstva.

Burićeva je podsetila da je projekat “Čista Srbija” najveći projekat izgradnje I rekonstrukcije komunalne infrastrukture predvidja izgradnju 5,2 hiljade kilometara kanalizacione mreže i ukupno 157 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, čime će biti obuhvaćeno ukupno 2,5 miliona stanovnika naše zemlje.

Preduslov za početak realizacije projekta u opštinama I gradovima je potpuna tehnička dokumentacija koju Opština Doljevac ima pa je očekivano da realizacija projekta “Čista Srbija u Doljevcu započne sredinom marta naredne godine.

“Realizacija projekata komunalne infrastrukture sprovodi se preko ukupno tri projekta, od kojih je “Čista Srbija”, koji se radi sa kineskim partnerom CRBC-om, najveći, u cilju unapredjenja standarda i kvaliteta života gradjana juga Srbije. Pri Ministarstvu gradjevinarstva i infrastrukture biće formiran i tim, posebno Komunalno odeljenje, koje će se baviti isključivo “Čistom Srbijom”, rekao je državni sekretar Dragan Stevanović.