U Mionici u toku radovi na sedam lokacija

U Opštini MIonica u okviru projekta “Čista Srbija” trenutno je aktuelno čak sedam gradilišta.

Radovi u Opštini Mionica napreduju planiranom dinamikom pa su  do sada već završene deonice Rankovića sokak u dužini od 262,30m , Antonijevića sokak 272,30m.

Radovi su u toku na više lokacija  i to : Divčibarski put 4, Breždjanska 1, Kevića sokak, Kneza Grbovića, Aleksandra Obradovića, Milana Stanišića, Pajića sokak.

U okviru projekta „Čista Srbija“ u narednom periodu radovi na izgradnji kanalizacione infrastrukture predvidjeni su na lokacijama: Divčibarski put 1, Dragojevića strana, Mlin I Breždjanska 2.

Do sada su u  novembru radovi  obuhvatili postavljanje  100 sahti, a  ugradjeno je  2.489m kanalizacionih cevi.

Od kolikog su značaja radovi koji su u toku svedoči I izjava predsednika Opštine Bobana Jankovića koji je o radovima rekao: “Ovo je Naš odgovor na ekološke probleme. To  su projekti vredni 1.2 milijarde dinara koje investira Vlada Republike Srbije, a koji će daleko poboljšati zdravstvenu i ekološku sliku naše opštine”.

 

 

NALED:Divlje deponije u Srbiji moraju postati prošlost

Čak 85% komunalnog otpada završava na deponijama, kojih ima više od 3.000 u Srbiji. Međutim, kako se ne bi stvarala nova smetlišta, prvi prioritet NALED-ovog Saveza za zaštitu životne sredine biće da u potpunosti razvije sistem primarne selekcije, tj. kulturu razdvajanja otpada u domovima. To će postići kroz bolju saradnju sa lokalnim samoupravama i postavljanje više reciklažnih kontejnera, kako bi građanima ponudili izbor za zdravije okruženje, najavila je Bojana Perić, nova predsednica Saveza i direktorka Ekostar Paka, na današnjoj sednici ovog radnog tela.

Masovnija reciklaža, kroz širenje sakupljačke mreže i izgradnju infrastrukture, uvođenje depozitnog sistema za ambalažni otpad i usvajanje Programa razvoja cirkularne ekonomije, kao osnove za rešavanje ekoloških problema, glavni su prioriteti koje će Savez zagovarati pred Vladom, u cilju sprovođenja zelene agende.

Savez će predložiti i unapređenje politike naplate eko taksi i naknada u cilju smanjenja zagađenja vazduha, jer trenutni iznosi ne podstiču velike zagađivače da smanje štetne emisije gasova i nisu srazmerni količini zagađenja. Takođe, članovima NALED-a biće u fokusu i čistije reke, a rešenje vide u strožim nadzorima preduzeća koja otpadne vode ispuštaju direktno u reke i jezera, bez prethodne obrade.

Kako bi Srbija dostigla razvijene evropske zemlje i ispunila zahteve EU, neophodno je da uloži više od 10 milijardi evra u očuvanje životne sredine, od čega oko tri milijarde samo u infrastrukturu za reciklažu otpada.

Tim povodom, državna sekretarka Ministarstva za zaštitu životne sredine Sandra Dokić najavila je da će krajem ove ili početkom sledeće godine biti usvojene izmene Zakona o upravljanju otpadom i početi izgradnja novih regionalnih centara. „Uvođenje depozitnog sistema, takođe, će naći mesto na našoj agendi, ali ovoj temi moramo pristupiti jako ozbiljno da se ne bi desilo da narušimo sistem koji smo počeli da gradimo i koji ima perspektivu“, izjavila je Dokić.

Agencija za zaštitu životne sredine, ove nedelje, objavila je Izveštaj o upravljanju otpadom u 2021, prema kojem je količina otpada koji se prikuplja na pravilan načina, porasla od 2016. do prošle godine sa 14% na 42%. Međutim, prema njihovoj analizi od 1.170 očišćenih divljih deponija, u toku praćenja, na 987 lokacija ponovo vratilo odlaganje otpada. Pomoćnica direktora agencije Tamara Perunović Ćulić rekla je da zbog toga SEPA podržava prioritete NALED-a u ovoj oblasti i naglašava da se glavni izazovi upravljanja otpadom u Srbiji još uvek odnose na obezbeđivanje dobre pokrivenosti i kapaciteta za pružanje usluga, kao što su sakupljanje, transport i sanitarno odlaganje otpada.

Podjednako važnu oblast u sprovođenju zelene agende, predstavljaju i javne nabavke, u kojima će NALED raditi na uvođenju ekoloških kriterijuma, sa ciljem da barem 50% nabavki bude zeleno. Uz podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju, izrađeni su vodiči i kriterijumi za nabavke javne rasvete, izgradnje puteva, zgrada, kancelarijskog materijala i električnih vozila u javnom prevozu, a NALED je stava, da po ugledu na Sloveniju, ovi kriterijum i u Srbiji vremenom treba da postanu obavezni.

Neophodna postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Republički zavod za statistiku u godišnjem biltenu navodi da je samo 15,9% stanovništva obuhvaćeno tretmanom za prečišćavanje otpadnih voda.

Očuvanje pijaće vode jedan je od ključnih zadataka svake države na svetu.

Ovaj značajan resurs bez koga je život na zemlji nezamisliv ugrožen je ubrzanim tehničko tehnološkim razvojem.

U 2021. godini u sektorima industrije korišćeno je 3 723 mil. m3 vode što što je, u odnosu na 2020. godinu, manje za 6,4%.

Od ukupno 3 723 mil. m3 zahvaćenih voda u sektorima industrije 99,6% čine vode iz sopstvenog vodozahvata (98,6% površinske vode i 1,0% podzemne), a 0,4% iz javnog vodovoda.

Vode korišćene za potrebe industrije u 2021, posmatrano po sektorima i u odnosu na prethodnu godinu, zabeležile su sledeća kretanja: Rudarstvo – rast od 11,3%, Prerađivačka industrija – pad od 5,8%, i Snabdevanje električnom energijom, gasom i parom – pad od 6,5%.

U 2021. godini prečišćeno je ukupno 29 mil. m3 vode, od čega primarnim tretmanom 61,2%, sekundarnim tretmanom 19,0% i tercijarnim tretmanom 19,7%.

Zvanična svetska statistika pokazuje da nisu samo fabrička postrojenja zagadjivači naših reka već su to I individualna domaćinstva.

Podaci koje iznosi Republički zavod za statistiku govore da je dužina mreže javne kanalizacije, 18113 km, broj domaćinstava priključenih na kanalizacionu mrežu 1 594 484, procenat stanovništva priključenog na kanalizacionu mrežu 67,2% . Ipak procenat stanovništva obuhvaćenog tretmanom za prečišćavanje otpadnih voda  je samo 15,9%.

Postrojenja za prelišćavanje otpadnih voda nisu jeftine investicije za brojne lokalne samouprave naše zemlje, ali su neophodna kao rešenje za očuvanje zdrave životne sredine, naših reka, vode za piće.

Projekat “Čista Srbija” predvidja da realizacijom bude  obuhvaćeno oko dva i po miliona stanovnika u 69 jedinica lokalne samouprave. Ključni segment odnosi se na izgradnju kanalizacione mreže I postrojenja za preradu otpadnih voda pri čemu projekat predvidja izgradnju preko 5.206.679,31 m kanalizacione mreže a broj postrojenja je skoro polovina od potrebnih za celu Srbiju (165 PPOV).

foto:pixabay

Novembarski radovi u Kragujevcu (VIDEO)

Mesec novembar u Kragujevcu obeležili su brojni radovi n izgradnji kamunalne infrastrukture. Projekat „Čista Srbija“ siguran korak ka zdravijoj prirodnoj sredini.

Nova gradilišta u Kragujevcu za nove kilometre kanalizacione mreže

Radovi u okviru projekta „Čista Srbija“ u Kragujevcu trenutno se izvode na lokacijama Petrovac i Veliko polje –Grošnica. Radovi su završeni u Ulicama Dimitrija Katića i Svete Pavlovića.

U naselju Petrovac u Kragujevcu u toku su radovi na izgradnji kanalizacione mreže u dužini od 3.920m pri čemu će biti postavljeno čak 125 šahti i ceci fi 250.Do sada su izvedeni radovi u Ulici Djurdja Brankovića u dužini od 100 metara i otpočeli radovi u Kikindskoj ulici.

U naselju Grošnica projektom „Čista Srbija“ predvidjena je izgradnja 3.139 metara. Započeli su radovi  na postavljanju kanalizacione mreže  u Kučajskoj ulici gde je uradjeno već 90 metara ,a projektom je predvidjeno postavljanje 115 šahti i cevi profila fi250.

Da realizacija projekta u Kragujevcu napreduje svedoči i podatak da su nakon završetka radova  na postavljanju cevi u Ulici Bogoljuba Djurdjevića u gornjem delu u toku tehnička ispitivanja  dok su radovi u istoj ulici u njenom donjem delu već započeti.

Posle Kusovca novo gradilište u Opštini Knić(VIDEO)

Nakon završene izgradnje ispusta u Kusovcu  u dužini od 1.045m u Opštini Knić, započeti su radovi na izgradnji kanalizacione mreže Kusovac –Toponica.

U Opštini Knić započeta je izgradnja još jedne kanalizacione trase na relaciji Kusovac –Toponica čija je predvidjena dužina 5,6 kilometara . Na pomenutoj deonici projektom „Čista Srbija“ predvidjena je ugradnja cevi fi200 u dužini od 2.572m, fi250 u dužini od 1.418m, fi 300 u dužini od 1.633m. Na celoj deonici biće postavljeno i 185 šahti , a predvidjena je i izgradnja potisnog cevovoda fi110 u dužini od 630m.

U pomenutoj Opštini u toku je izgradnja kanalizacione mreže Celina 3 u dužini od 5.808 metara pri čemu se postavljaju cevi fi 200 u dužini od 205m i fi250 u dužini od 3.663m. Projektom je predvidjeno postavljanje 117 šahti.

Vrednost radova na izgradnji kanalizacione infrastrukture u Opštini Knić je 16, 3 miliona evra. Ukupna dužina kanalizacione mreže koja će biti izgrađena je 34.360,80 metara, a predvidjena je i izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Suva jesen pogoduje radovima – Novi kilometri mreže

Dobre vremenske prilike ove jeseni omogučile su da se radovi na realizaciji projekta “Čista Srbija” odvijaju nesmetano. U proteklih mesec dana uradjeni su novi kilometri kanalizacione mreže :

RB. Gradilište Dužina sad koja se radi metri Ukupna dužina metri Napomena

(ako treba)

1. Lajkovac 0,00 8.622,16
2. Knić 4027.09 34,390.80
3. Kragujevac 10375.40 41,745.42
4. Krupanj 0,00 1.611,60
5. Kladovo Brza Palanka L= 102m

 

Rit L= 395m

Brza Palanka L= 2.185m od 2.287m po ugovoru.

 

Rit L= 1.777m od 2.984m po ugovoru.

 

6. Lazarevac 953,00 12.450,52
7. Mionica 369,00 2.198,47
8. Obrenovac 677,97 12.645,41
9. Svrljig Ukupna dužina deonica koje se trenutno izvode:

953,5

Ukupna duzina otvorenih deonica: 2409,20 dužina po aneksu:

6040m

10. Varvarin 12900,25 35768,14 44739m
11. Vranje 2286 8708,07 141675m
12. Kučevo Faza I L= 466m

 

Faza II L= 568m

Faza I L= 5.185m od 7.115m po ugovoru.

 

Faza II L= 3.352,50m od 10.313,50m po ugovoru.

 

13. Novi Sad 1.895,33 26.683,56
14. Novi Bečej 1.204,06 38.280,12
15. Banja Vrujci 0,00 3.522,67
16. Veliki Crljeni 862,00 7.098,90

Regionalni centar Valjevo-Radovi u šest Opština(VIDEO)

Regionalni centar Valjevo projekta “Čista Srbija” prati izvodjenje radova u čak šest Opština : Lajkovac, Lazarevac, Obrenovac, Krupanj, Mionica , Veliki Crljeni.

Radove u Krupnju usporavaju nerešeni imovinski odnosi

U Opštini Krupanj radove na izgradnji kanalizacione mreže u okviru projekta „Čista Srbija“ trenutno koče nerešeni imovinsko pravni odnosi.

U Opštini Krupaj radovi se inače izvode na  deonicama fekalna kanalizacije:  Privredne štale i Lipenović polje, glavni kolektor i fekalna kanalizacija u Ul. Žiće Markovića.

Na lokaciji  Privredene štale i Lipenović polje, izvedeno je 1.213,90 m od projektom predvidjenih  2.715,83m dok kada je u pitanju  fekalna kanalizacija Glavni kolektor, izvedeno je 292,4 m od  ukupne projektovane dužine 884,3m.

Radovi su izvodjeni i u Ul. Žiće Markovića gde je  izvedeno  101,94 m od  ukupne projektovane dužine 99,0m.

Radovi na izgradnji kanalizacione mreže trenutno se  ne izvode radovi dok ne budu rešeni imovinsko pravni odnosi.

Upravo nerešeni imovinsko pravni odnosi kad je u pitanju izgradnja i neodgovarajuće tehnički izvedena ranija  kanalizaciona mreža kada je u pitanju rekonstrukcija mreže, dva su problema sa kojima se izvodjači radova susreću u  realiaciji projekta, a koji nisu u neposrednoj nadležnosti.

Za rešavanje imovinsko pravnih odnosa zadužene su Opštine u kojima se radovi izvode pa se tenutno u Opštini Krupanj ovi problemi rešavaju. Očekivanja su da će pomenuti poslovi biti brzo završeni.

Mionica: Sledi asfaltiranje, počeli pripremni radovi

Projektom “Čista Srbija” u Opštini Mionica predvidjena je izgradnja  fekalne kanalizacije u dužini od 19 kilometara i obuhvatiće sva naselja u opštini Mionica koja do sada nisu imala kanalizaciju.

Trenutno se u Mionici izvode radovi na izgradnji kanalizacione meže u naselju  Jasenje gde je izvedeno  850,47 m. Radovi su na ovoj lokaciji privedeni kraju pa se   trenutno  izvode i pripremni radovi na vraćanju kolovoza u prvobitno stanje i asfalterski radovi.

Od projektovane dužine kanaliacione mreže u naselju Mionica dužine 11.341,9m do sada je uradjeno 1.375,50 m

Trenutno se izvode instalaterski radovi i radovi na pripremi terena na vraćanju u prvobitno stanje.

Projektom “Čista Srbija” predvidjeno je da kanalizacionu mrežu dobiju stanovnici sledećih naselja: Jasenje, Divčibarski put, Brežđanska, Kovačevića put, Tešanovića put, Kneza Grbovića krak, Kevića sokače, deo Aleksandra Obrenovića, Dragojevića strana, Milana Stanišića, Obilaznica, Đurđevića sokak, Novakovići sokak, Pajići sokak, Rankovići sokak, Jevtovića sokak, Antonijevići sokak, Valjevski put.