Đurić: Nastavljamo realizaciju projekta “Čiste Srbije”

Novi gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić u intervju za novosadski Dnevnik istakao da Novi Sad ne odustaje od realizacije projekta “Čista Srbija” u ovom gradu.

Đurić I u svom ekspozeu istakao važnost projekata izgradnje Centralnog prečistača I kanalizacione mreže za ona naselja u kojima je do sada nije bilo.

“Izgradnja Centralnog prečistača otpadnih voda jedan je od strateških prioriteta u narednom periodu, on je deo projekta „Čista Srbija“ koji se finansira iz republičkog budžeta. U toku je realizacija prve faze koja obuhvata izgradnju i rekonstrukciju kanalizacione mreže u Kisaču, Čeneju, na Podbari, Limanima jedan i dva. Sada je u postupku otkup zemljišta na lokaciji u Rokovom potoku gde će biti izgrađen prečistač po najsavremenijim tehničkim i tehnološkim rešenjima, koji će moći da „prate“ potrebe daljeg razvoja grada, rekao je Đurić.

Novi gradonačelnik Novog Sada istovremeno kaže I da je upravljanje otpadom ključno za grad.

“Izgradnjom regionalnog sistema za upravljanje otpadom obezbedićemo sve što je Gradu neophodno za upravljanje otpadom u narednih 50 godina. Ukupna vrednost projekta iznosi oko 114 miliona evra, i realizovaće se u tri faze, stim što je važno istaći da je Grad od IPA fonda obezbedio 41 milion evra bespovratnih sredstava za realizaciju prve faze. Plan je da se do proleća naredne godine raspiše javni poziv za realizaciju prve faze kako bi sami radovi mogli da počnu 2024. Godine”, rekao je Đurić za Dnevnik.

Dobrobit realizacije oba projekta osetiće pre svega gradjani Novog Sada I okolnih mesta I oba projekta su strateška za Novosadjane.

“Oba projekta su od strateškog značaja za Novi Sad, i prethodnih nekoliko gradskih vlasti ih je obećavalo i najavljivalo. Od kada je SNS na vlasti, uspeli smo da stvorimo sve uslove i ambijent za početak realizacije, i očekujem da će ona dalje teći dinamikom koja je utvrđena. Bitno je da Novosađani konačno dobiju i prečistač i deponiju, a ne to koji će političar na kraju presecati crvenu vrpcu”, konstatovao je Đurić za Dnevnik.

foto: Grad Novi Sad

U toku izgradnja sekundarne mreže u Velikim Crljenima

U okviru projekta „Čista Srbija“, u naselju Veliki Crljeni biće izgrađeno 52.597,59 metara kanalizacione mreže.

Radovi na izgradnji fekalne sekundarne  kanalizacija u  Velikim Crljenima teku predvidjenom dinamikom  pa je do sada izvedeno  4.600,0 m

Trenutno se izvode instalaterski radovi i radovi na pripremi terena na vraćanju u prvobitno stanje.

Pored kanalizacione mreže projektom “Čista Srbija u Velikim Crljenima predvidjena je I izgradnja  postrojenja za preradu otpadnih voda koje će obuhvatiti 20.000 stanovnika.

 

 

Kanalizaciona mreža za četiri naselja u Lazarevcu

Radovi na izgradnji fekalne kanalizacije u Opštini Lazarevac na čak četiri lokacije polako se prrivode kraju.

U okviru prorjekta „Čista Srbija“ u Opšttini Lazarevac izgradjene su deonice kanalizacione mreže u  naseljima Momčila Pavlovića i Branka Radičevića, Beli potok i Miletića kraj .

Od ukupne projektovane dužine 16.884,0m fekalne kanalizacije u naselju Momčila Pavlovića i Branka Radičevića, izvedeno je 10.729,0 m.

Uporedo sa pomenutim radovima izgradnja  fekalne kanalizacije radjena je i u Belom Potoku, gde je  izvedeno  1.100,0 m od  ukupne projektovane dužine 1.897,0m.

Od ukupne projektovane dužine 1074,0m, u okviru izgradnje kanalizacione mreže u  naselju Miletića Kraj, izvedeno je 556,0 m .

Trenutno se izvode instalaterski radovi i radovi na pripremi terena na vraćanju u prvobitno stanje.

Vrednost radova u Opštinama Lazarevac I Veliki Crljeni je 48 miliona evra.

 

 

Grandiozni kineski projekat odoleo koroni i Zapadu

Preuzeto: SPUTNIK Srbija /autor Mira Kankaraš Trklja

Uprkos pandemiji kovida, antikineskim protekcionističkim merama SAD, ukrajinskoj krizi i podozrenju Zapada, kineska inicijativa „Pojasa i puta“ koja okuplja 149 država, odoleva izazovima. Posebno u Srbiji gde ove godine nije zakočen nijedan infrastrukturni projekat u saradnji sa Kinom iz koje nam je došao najveći priliv stranih direktnih investicija.

Inicijativa „Jedan pojas, jedan put“, koju je Kina pokrenula 2013. godine sa ciljem izgradnje trgovinske, investicione i infrastrukturne mreže koja povezuje Aziju sa drugim delovima sveta do sada je premrežila najveći deo zemaljske kugle. Od tada, uključujući podatke za prvih šest meseci ove godine, u „Pojas i put“ je investirano 932 milijarde dolara.

Na upravo završenom drugom skupu o saradnji Srbije sa Kinom u Beogradu, koji je organizovao Institut „Pojas i put“ konstatovano je da će saradnja ubuduće biti nastavljena u istom pravcu.

„Pojas i put“ odoleva izazovima

Srbija se među prvima uključila u taj projekat koji je videla kao noseći model saradnje dve zemlje, što je rezultiralo značajnim projektima, pre svega, na putnoj i železničkoj infrastukturi. Ove godine je dogovren i nastavak saradnje. Ekološki projekat „Čista Srbija“, vredan 3,2 milijarde evra, podrazumeva da sa kineskim partnerima u narednih pet godina u Srbiji bude izgrađeno 7.000 kilometara kanalizacione mreže i više od 250 postrojenja za preradu otpadnih voda.

Uprkos pandemiji, kako je to konstatovano sredinom februara na prvom skupu u organizaciji beogradskog Instituta „Pojas i put“, Kina je u tom trenutku bila drugi najveći trgovinski partner Srbije zahvaljujući rastu od 52,5 odsto u odnosu na isti period 2021. godine.

Najviše investicija u Srbiji iz Kine

U prvoj polovini ove godine, najveći priliv stranih investicija u Srbiju zabeležen je iz Kine i to u iznosu od 491,5 miliona evra. Na drugom mestu je EU koja je uložila 90 miliona evra manje.

Na globalnom nivou, kriza potpomognuta situacijom u Ukrajini učinila je da finansiranje i investicije u okviru inicijative „Pojas i put” u svetu u prvih šest meseci budu 28,4 milijarde dolara, što je za 10 milijardi manje u odnosu na isto vreme prošle godine.

Nekadašnji dopisnik iz Kine, potom i ekonomski savetnik ambasade Srbije u Pekingu, Zoran Đorđević podseća da je Kina bila zatvorena dugo zbog korone, a sada je i ukrajinska kriza uticala na usporavanje razvoja „Pojasa i puta“.

I ukrajinska kriza usporila inicijativu

„I sam oružani sukob u Ukrajini i otežan transport ipak utiču i na „Pojas i put“ i na ukupan obim razmene koji bi bio mnogo veći da nije toga. Sa druge strane, Kina bez obzira na sve to i na zategnute odnose sa SAD nastoji da proširi i diversifikuje svoj krug prijatelja i da pojača prijateljsrvo sa nekim zemljama ili makar ekonomsku saradnju“, kaže on za Sputnjik.

Ipak, to što se sedam država priključilo kineskoj inicijativi u prošloj godini, a u ovoj još četiri govori da uticaj Kine u svetu, uprkos naporima Zapada da ga suzbije, ne jenjava.

Sa kineskom inicijativom aktivno sarađuju i 32 međunarodne organizacije, što je čini značajnom platformom za međunarodnu saradnju.

Đorđević kaže da koliko može da se vidi iz kineske štampe i izjava tamošnjih funkcionera, „Pojas i put“ će biti nastavljen svojim tokom i donosiće neke pozitivne promene ne samo zemljama u razvoju na tom putu nego će se odnosi i na Zapadnu Evropu.

I Zapadna Evropa na kineskoj mapi

„Kina kroz tu inicijativu koju je Evropa dočekala na nož, želi da razvija saradnju i sa Zapadom, sa Nemačkom, Francuskom… Sad su te železničke kompozicije malo u zastoju , ali je dobra strana što se pomorski transport oporavio. U jednom momentu u vreme kovida jedan kontejner sa robom koštao je i 15-16 hiljada dolara. Sada se to vraća na dve, tri hiljade dolara od Kine do Evrope, tako da ima šanse da se ta trgovina unapredi“, kaže naš sagovornik.

Da uprkos opiranju političara koji upozoravaju na moguću ekonomsku zavisnost od Kine, privrednici ipak zagovaraju saradnju sa njom pokazala je i najnovija kineska akvizicija na koju je nemačka vlada na kraju ipak dala saglasnot. Tako je kineska brodarska kompanija Kosko preuzela 25 odsto udela u jednom od terminala u Hamburgu, najvećoj nemačkoj i jednoj od najvećih evropskih luka.

Nemački kancelar Olaf Šolc je podržao ulaganje Kine, druge svetske ekonomije, koju će posetiti 4. novembra, što će biti prva poseta nekog lidera iz EU Pekingu od početka pandemije korone.

Amerikanci i dalje podrivaju

Kina je, inače, najveći trgovinski partner Nemačke u proteklih šest godina, a vrednost te saradnje u 2021. godini premašila je 245 milijardi evra.

Đorđević napominje da je inicijativu Pojasa i puta posebno pokušavala da opstruiše Amerika koja je, zabrinuta da gubi ekonomsku prevlast u svetu, uvela takse na kinesku robu, na šta je Peking uzvratio istom merom. Za sve vreme trajanja taksi SAD ne samo nisu uspele da smanje svoj veliki trgovinski deficit sa Kinom nego su ga još povećale. Sada, kako je ovih dana javio Blumberg, razmatraju mogućnost uvođenja sankcija protiv Kine, koristeći iskustva prilikom uvođenja sankcija na izvoz robe u Rusiju.

Početkom oktobra američko ministarstvo trgovine je, inače, stavilo na spisak 31 kompaniju iz Kine kojoj se zabranjuje isporuka tehnoloških proizvoda.

Zaslepljeni ideologijom

Đorđević podseća da je kineski minsitar spoljnih poslova Van Ji nedavno u telefonskom razgovoru sa državnim sekretarom SAD Entonijem Blinkenom, izjavio, da je Vašington narušio pravila slobodne trgovine uvođenjem novih pravila za Peking u vezi sa kontrolom izvoza.

„Očigledno je da su američko-kineski odnosi sada na niskom nivou i Kini najviše smeta to što Amerikanci sada kao oružje koriste u ekonomskim i trgovinskim pitanjima i političke odnose i ideologiju. Zamislite, ranije su Amerikanci optuživali Kineze da šire idologiju, a sada je obrnuto – Kinezi optužuju Amerikance da su zaslepljeni ideologijom i ne vide gde je korist obeju država“, napominje naš sgaovornik.

On najnoviji slučaj gde je Kosko preuzeo udeo u hamburškoj luci smatra dovoljno ilustrativnim, jer je reč o kompaniji koja upravljala sa 367 vezova u 37 luka širom sveta. To je samo još jedna kockica u globalnoj slagalici Pojasa i puta kojoj se, uprkos pokušajima Zapada, teško može stati na put.

 

Priprema za asfaltiranje na tri lokacije u Lajkovcu

U okviru projekta „Čista Srbija“ radovi se polako privode kraju na čak tri lokacije.

U MZ Rubribreza do sada je  izvedeno je 2.869,91 m kanalizacione mreže. izvedeni su radovi na vraćanju kolovoza u prvobitno stanje, a predstoje radovi na primopredaji objekta.

Radovi se bliže kraju i u Jabučju gde je od  ukupne projektovane dužine 4.041,93m. do sada uradjeno 4.014,13 м kanalizacione mreže.

Na trećem gradilištu u Opštini Lajkovac privode se kraju i radovi na izgradnji fekalne kanalizacije  u naselju Bogovađa gde je  izvedeno  1.738,14 m od  ukupne projektovane dužine 1.745,0m.

Dok traju završni radovi priprema se i teren za vraćanje u prvobitno stanje i asfalterski radovi.

Koliko je realizacija projekta „Čista Srbija“ značajna za Opštinu Lajkovac svedoči i podatak da će samo u Jabučju novu kanalizacionu mrežu dobiti oko 2000 domaćinstava.

 

Još 8,6km kanalizacione mreže u Obrenovcu

U Opštini Obrenovac pri kraju su radovi na tri gradilišta u naseljima Zvečka, Urovci i Krtinskoj ulici.

Od  ukupne projektovane dužine 5,988.64   metra u naselju Zvečka do sada su već izvedeni radovi u dužini od   4375,89 m  . Istovremeno radovi na izgradnji kanalizacione mreže u Urovcima i Krtnskoj ulici izvedeni su u dužini od  4375,89 m od  ukupne projektovane dužine 5988,64  metara.

U Regionalnom centru „Čiste Srbije“ navode da se tenutno  izvode radovi na izgradnji izvoda za kućne priključke kao i na izgradnji niskopritisne kanalizacije.

Pomenutim radovima prethodila je gradnja 40km kanalizacione mreže u naseljima: Šljivica, Belo Polje, naselje Braće Jugović, pravci prema Valjevu i Ubu.

Realizacija projekta “Čista Srbija” predvidja u Obrenovcu i izgradnju dva postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.