“Čista Srbija” počinje radove na Limanu 1 u Novom Sadu

Danas će u naselju Liman 1 u Novom Sadu početi radovi na izgradnji kanalizacione mreže u okviru projekta “Čista Srbija”.

Radovi koji se realizuju u okviru projekta”Čista Srbija” odnose se na rekonstrukciju kanalizacione mreže, a ovim radovima biće obuhvaćen prostor ograničen ulicama Fruškogorska, Bulevar cara Lazara (od ugla sa Fruškogorskom ulicom do Keja žrtava racije) i Sunčani kej,a rekonstruisaće se dotrajala primarna i sekundarna kanalizaciona mreže, kao i postojeći kanalizacioni kućni priključci, ukupne dužine 11,2 kilometra.

Danas započeti radovi trajaće do kraja 2023. godine, a u realizaciju radova je uključeno  I JKP “Vodovod I knalizacija” u Nom Sadu.

Finansijer Projekta „Čista Srbija“ je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Republike Srbije, koje je izvršilo izbor izvođača za predmetne radove kao i izbor Nadzornog organa nad izvođenjem radova.

Izvođač radova je „China Road and Bridge Corporation“ ili skraćeno CRBC Serbia ogranak Beograd, sa svojim podizvođačima, u skladu sa Projektom „Čista Srbija“. Nadzor nad izvođenjem radova u ime Investitora i Finansijera je „EPTISA“ Beograd.

Radovi u Novom Sadu predvidjeni su u fazama: Novi Sad 66,8 km mreže – Faza 1, 24,9 km mreže + 1 PPOV – Faze 2 i 3 .

Momčilović: Za godinu dana u Kragujevcu 13 km mreže

Zamenik gradonačelnika Kragujevca Ivica Momčilović za lokalnu televiziju potvrdio da je u Kragujevcu u proteklih godinu dana izgradjeno 13 kilometara kanalizacione mreže u okviru projekta “Čista Srbija”.

Realizacija projekta “Čista Srbija” u Kragujevcu počela je krajem novembra prople godine , a kanalizaciona mreža već je izgradjena po rečima Momčilovića u delovima Opornice, Maršića, Malih Pčelica, Deninog brda, Beloševca, Ilićeva, Velikog polja i Petrovca.  Pojedine ulice već su vraćene u prvobitno stanje , a radovi se trenutno u Kragujevcu izvode na 8 lokacija.

“Od početka realizacije projekta „Čista Srbija“, urađeno je više kilometara fekalne kanalizacione mreže nego u prethodnih 10 godina u gradu Kragujevcu. Presek radova vrši se na svake dve nedelje. Kako su radovi u toku u pet gradskih mesnih zajednica na 8 gradilišta, realno je stanje izvedenih radova iznosi oko 13.000 metara”, izjavio je  zamenik gradonačelnika Ivica Momčilović za InfoKG.

Trenutno se radovi obavljaju u Brđanskoj ulici u Beloševcu, Kikindskoj u Petrovcu, Adama Gvozdenovića u Grošnici, Bogoljuba Đorđevića u Ilićevu i Milutina Milankovića i Koruškoj u Malim Pčelicama.

“U prvobitno stanje je vraćena ulica Milivoja Bankovića Sićka, pripremni radovi za vraćanje u prvobitno stanje, a vezano za ispitivanje dinamičkog modula se završavaju u ulicama: Dragiše Mišovića, Mladena Milovanovića, Bogoljuba Đorđevića, Vladimira Pejovića, Brđanskoj, Braće Petrovića i Koruška, Travnička i Mirjane Jakoviljević. Uskoro se očekuje njihovo vraćanje u stanje pre izvođenja radova”, najavio je  Momčilović.

Po njegovim rečima  u narednoj fazi projekta “Čista Srbija” sledi rekonstrukcija mreže fekalne kanalizacije u centralnom gradskom jezgru i na kolektorskoj mreži.

“Završava se parcelacija i eksproprijacija parcela za buduću deponiju na lokaciji Vitlište”, rekao je  zamenik gradonačelnika.

U okviru projekta “Čista Srbija” deponija u Jovanovcu biće izmeštena na novu lokaciju – Vitlište, koje se nalazi na tromeđi Kormana, Maršića i Gornjih Komarica.

Momčilović je naveo i da projekat “Čista Srbija” traje oko pet godina.

Vesić: Novi zakon o izgradnji će podstaći zelenu gradnju

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić izjavio je na panelu „Zelena gradnja kao sastavni deo održive budućnosti“ na  „Regionalnoj look up eko konferenciji“ na Kopaoniku da će Ministarstvo predložiti novi Zakon o izgradnji koji će sadržati niz mera za podsticanje zelene gradnje.

On je rekao da je sa premijerkom Anom Brnabić razgovarao o novom zakonu koji treba da donese veću transparentnost u tu oblast, da ubrza procedure u građevinarstvu i podstakne zelenu gradnju.

„Ubrzavanjem procedura ideja je da se reši problem sa informacijom o lokaciji, da se obaveže investitor da prilikom dobijanja upotrebne dozvole priloži plan za zbrinjavanje građevinskog otpada, da investitori imaju polisu osiguranja od štete trećim licima, čija vrednost će zavisiti od lokacije, kako bi mogli da se naplate građani koji imaju štetu zbog nesavesne gradnje“, rekao je Vesić.

Ministar je naveo da će u predlogu novog zakona o izgradnji pisati da svi invsetitori pre prijave radova moraju da podnesu elaborat o stanju puteva oko gradilišta i finansijsku garanciju, kako bi lokalna samouprava mogla da se naplati, ako investitor ostavi ulice u lošem stanju, kako se njihovo popravljanje ne bi finansiralo iz budžeta, odnosno novcem građana.

Vesić je izneo podatke da je prva zgrada u Srbiji sa zelenim sertifikatom izgrađena 2013. godine, a da ih je u septembru ove godine bilo  110, što znači da postoji tržište za takve objekte.

„Predložićemo da ubuduće svi novoizgrađeni državni objekti imaju zelenu sertifikaciju. Razmišljamo o tome da objekti preko 10.000 kvadratnih metara takođe moraju da imaju zelenu sertifikaciju, zatim da uvedemo podsticaje za one čiji su objekti sertifikovani. Mislim da predložimo da im lokalne samouprave smanje doprinose za gradnju, što bi moglo da podstakne investitore da ulažu, kao i da se smanji porez na imovinu na takve objekte“, rekao je Vesić.

On je dodao kako se planira da se uvede zakonska obaveza da svako treće parking mesto u novim zgradama ima elektro punjač.

Vesić je otkrio da je u toku tender koji sprovode „Putevi Srbije“ za 10 novih elektropunjača i da bi u narednih godinu i po dana trebalo da ih bude još stotinak na putevima u Republici.

„Mislimo da napravimo takozvane zelene oaze na auto-putevima i tu postavimo 10 ili 12 punjača, da ih pretvorimo u neku vrstu zelenih pumpi, kako bi vozači i putnici imali gde da se odmaraju dok pune baterije svojih vozila“, naveo je Vesić.

On je rekao da se razmišlja o mogućnosti da se vlasnicima električnih, a možda i hibridnih vozila smanji iznos putarine.

Vesić je izneo i ideju da se formiranjem posebnog fonda pomogne vlasnicima stanova u zgradama izgrađenim od druge polovine prošlog veka da ih renoviraju, kako bi mogle da dobiju zeleni sertifikat i ocenio da za to nisu potrebna velika ulaganja.

Naveo je da je to bitno i zbog štednje energije i smanjenja emisije gasova staklene bašte, jer zgrade troše 36 procenata energije i emituju 39 odsto ugljendioksida.

Vesić je dodao da će u dogovoru sa Ministarstvom zaštite životne sredine predložiti da se propiše obeveza da se prilikom izgradnje novih i rekonstrukcije starih puteva upotrebljava reciklirani materijal, što će između ostalog reciklerima obezbediti tržište za njihove proizvode.

Ministar je najavio da će ovi predlozi proći široku javnu raspravu u koju će biti uključeni svi relevantni i zainteresovani faktori i ostavio mogućnost da nakon toga neki od ovih predloga, koje je danas prvi put izneo u javnost, možda budu izmenjeni ili popravljeni.

tekst i foto: mgsi.gov.rs

Vojvodić: U planu izgradnja 4 centra za upravljanje otpadom

Aleksandar Vojvodić , glavni inženjer CRBC, izjavio da je u planu i izgradnja  4 centra za upravljanje otpadom u Srbiji.

U okviru trećeg panela na regionalnom stručnom skupu na temu energetike I ekologije “Look up” održanom na Kopaoniku,  „Zelena gradnja kao sastavni deo održive budućnosti“ o projektu “Čista Srbija” koji realizuje Vlada Srbije sa komanijom CRBC govorio je glavni inženjer CBRC, Aleksandar Vojvodić.

“CRBC u okviru svog projekta, i ugovora koji je sklopila sa Vladom Srbije, ima u planu izgradnju 4 centra za upravljanje čvrstim otpadom, jedna će se  nalaziti u Pančevu, druga u Kraljevu. Na te dve deponije se otpad selektira i priprema za dalju upotrebu. Što se tiče sledeće dve deponije one su u Kragujevcu i Nišu to su deponije većih kapaciteta, na kraju izgradnje one će ili biti regionalne deponije, predviđena je izgradnja i spalionica”, rekao je Vojvodić.

Efekat osim uklanjanja otpada i smanjenja zagadjenja  jeste u samoj izgradnji spalionica jer se  spaljivanjem tog otpada, dobijaju  struja i toplotna energija.

“Takođe omogućuje da se smanji trošak uzimanja ili zahvatanja resursa države jer je omogućeno da deo potreba za energijom pokriti iz svojih kapaciteta,”pojasnio je Vojvodić.

Projekat “Čista Srbija”  i kompanija CRBC bave se i izgradnjom komunalane infrastrukture kako bi se zaštitile reke , a gradjnima omogućio bolji životni standard.

“Drugi deo kojim se kompanija bavi odnosi se na kanalizaciju i preradu otpadnih voda. Otpad mora da se učini neopasnim i onada je pitanje šta sa njim. Taj mulj koliko god je neopasan vremenom omekša i upije se u zemljište i na neki način postaje zagađivač . CBRC ima 157 postrojenja na teritoriji Srbije, na 77 opština, i taj projekat pokriva 40 odsto teritorije i stanovništva”, rekao je Vojvodić.

foto: preuzeto Blic/Snežana Krstić/Ringier

Janković: Rešavamo decenijski problem otpadnih voda

Predsednik Opštine Mionica Boban Janković zajedno sa predstavnicima “Čiste Srbije”, kompanije CRBC i Isidorom Burić iz ministarstva građevinarstva, saobraćaja, infrastrukture, obišao je radove na izgradnji kanalizacione mreže u ovoj Opštini , a koji se izvode u okviru projekta “Čista Srbija”.

“Cilj nam je da radovi teku po planu i da rešimo decenijski problem sa kojima se građani suočavaju” rekao je tokom razgovora Janković.

Delegacija je obišla radove u Mionici , ali u Banji Vrujci gde je takodje u toku realizacija pomenutog projekta.

“Ovo je veliki projekat i iziskuje mnogo resursa, ali sve je lakše kada znamo da će ogroman problem biti rešen”, navodi Janković.

Projektom “Čista Srbija” u Opštini Mionica predvidjena je izgradnja  fekalne kanalizacije u dužini od 19 kilometara i obuhvatiće sva naselja u opštini Mionica koja do sada nisu imala kanalizaciju.

 

Bakić: “Čista Srbija” najveći infrastrukturni projekat ikada

Ambasador EU Emanuele Žiofre  u okviru kampanje obilaska Srbije kako bi predstavio i promovisao značajne i velike projekte  koje je pomogla EU, obišao je Suboticu . Gradonačelnik Subotice Stevan Bakić govoreći o brojnim projektima koji se realizuju u ovom gradu posebno je istakao radove koji se očekuju u okviru projekta “Čista Srbija”.

Govoreći o projektima infrastrukture u Subotici, Bakić je rekao: “ Ambasadoru sam govorio i o predstojećoj realizaciji projekta ’Čista Srbija’ u okviru koga tokom naredne godine treba da započnu radovi na izgradnji 110 kilometara kanalizacione mreže i dva prečistača otpadnih voda na teritoriji našeg grada”.

Bakić je naglasio  i da  će  u okviru tog projekta u Suboticu, Palić, Bajmok i Čantavir biti uloženo 20 miliona evra, što je najveća investicija u oblasti komunalne infrastrukture u Subotici  ikada.

Realizacijom projekta “Čista Sbija” i izgradnjom kanalizacione mreže  i prečistača otpadnih voda biće rešen problem odvodjenja otpadnih voda za 15 000 stanovnika .

foto: Grad Subotica

Do zdrave životne sredine kroz radove „Čiste Srbije“

Izgradnja kanalizacionih mreža i nova gradilišta u 16 Gradova i Opština  kroz projekat “Čista Srbija” nastavljeno je i u novembru mesecu. Novim kilometrima kanalizacione mreže omogućeno je normalno funkcionisanje i viši životni standard za brojne stanovnike Srbije. Opsežnim radovima “Čista Srbija” čuva naše reke i štiti našu prirodu.

RB. Gradilište Šta se radi Dužina sad koja se radi metri Ukupna dužina metri Napomena

(ako treba)

1. Lajkovac Kanalizacija Bogovađa-1745m 32.227,13 m  8.621 m izgrađenih kanalizacionih kolektora
2. Knić Kanalizacija           4,359.09 34.390,80  
3. Kragujevac Kanalizacija         12,191.60 41.745,42  
4. Krupanj Kanalizacija 3.664 m 7.344,83 m 1.752 m izgrađenih kanalizacionih kolektora.
5. Kladovo Kanalizacija Brza Palanka- 268m

Rit-664m

Velika Vrbica-156m

Brza Palanka-2.287m

Rit-2.984m

Velika Vrbica-7.788,48m

Rtkovo-6.471,66m

 

.

6. Lazarevac Kanalizacija 19.050 m 24.753.75 m 12.868 m izgrađenih  kanalizacionih kolektora.
7. Mionica Kanalizacija 11.347 m 1.2180 m 3.640m izgrađenih  kanalizacionih kolektora
8. Obrenovac Kanalizacija 17.895,33 m 98.389,73 m 14715 m izgrađenih kanalizacionih kolektora
9. Svrljig Kanalizacija 1.331 2.408 6.040
10. Varvarin Kanalizacija 14.813 35.768 44.738,63
11. Vranje Kanalizacija 7.350 10.940 141.675
12. Kučevo Kanalizacija Kučevo faza I- 623m

Kučevo faza II- 1.035,50m

Kučevo faza I- 7.115m

Kučevo faza II-10.313,50m

 
13. Novi Sad Kanalizacija 29.861,19 44.362,21 3 aktivna gradilišta
14. Novi Bečej Kanalizacija 41.796,25 46.535,25 2 aktivna gradilišta.
15. Banja Vrujci Kanalizacija 4.225 m 8.498,0 m Banja Vrujci-4.755,86 m izgrađenih kanalizacionih kolektora

 

16. Veliki Crljeni Kanalizacija 11.500 52.597,59 5.872 m izgrađenih kanalizacionih  kolektora.

 

Brnabić: “Čista Srbija” jedan od najvažnijih projekata

Premijerka Srbije Ana Brnabić na skupštinskom zasedanju najavila izdvajanje od 3,4 milijarde evra u narednih nekoliko godina kroz projekat “Čista Srbija”.

“Mnogo drugih stvari smo pokrenuli i uradili u prethodne dve godine – i u oblasti zaštite životne sredine kroz čišćenje divljih deponija, izgradnju kanalizacionih mreža i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, pošumljavanje, odsumporavanje na našim termoelektranama, itd,” rekla je premijerka Srbije Ana Brnabić.

Ona je navela da su obezbeđena  sredstva od 31,5 milijardi dinara za životnu sredinu.

” Ovde je jedan od najvažnijih projekata, projekat Čista Srbije, tu je i budžet za zbrinjavanje opasnog otpada, nastavljamo i subvencije za kupovinu električnih vozila, pošumljavanje…U prethodne dve godine očistili smo 750 nesanitarnih deponija, što je četvrtina ukupnog broja. Čistimo konačno našu Srbiju, divlje deponije koje su nastale pre 65-70 godina. Radimo u interesu Srbije, ne busamo se da smo zeleni, već nam je to deo posla, guramo dalje sami kao parlamentarna većina. Dakle veća ulaganja u zdravstvo, kulturu, odbranu, prosvetu… Ovim budžetom, napornim radom, projektima omogućićemo bolji standard građana”, zaključila je premijerka.

foto:srbija.gov.rs

Crnobarac: Kroz “Čistu Srbiju” štitimo naš Dunav

Zamenik gradonačelnika Novog Sada Ivan Crnobarac posebno je istakao važnost projekta “Čista Srbija” kroz koji će se finansirati izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV).

“Jedan od strateški najvažnijijh projekata u oblasti hidrotehnike, ali i zaštite životne sredine, jeste izgradnja centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda”, rekao je  zamenik gradonačelnika Novog Sada, Igor Crnobarac.

Zamenik gradonačelnika Novog Sada je istakao da se radi o skupom ali podjednako važnom projektu.

“Realizacijom ovog projekta doprinećemo zaštiti životne sredine u našem gradu u smislu da ćemo zaštiti kvalitet naših površinskih I podzemnih voda . Veoma skup projekat I stoga je veoma značajno što će se i on finansirati kroz program „Čista Srbija“, odnosno iz budžeta Republike Srbije.”, rekao je Crnobarac.

Izgradnjom PPOV štitimo reku Dunav I čuvamo prirodno okruženje.

“Na taj način uspećemo da ostvarimo nešto što mislim da je civilizacijska tekovina da naše otpadne vode kako industrijske tako I fekalne ne ispuštamo direktno u naš Dunav , već da se one sakupljaju , odvode do centralnog sistema za prečišćavanje otpadnih voda , prečišćavaju do nivoa kvaliteta samog recipijenta, odnosno Dunava i kao takve ispuštaju u njega”, konstatovao je Crnobarac.

foto:printscreen/Novosadska tv

“Čista Srbija” najveći projekat u Varvarinu

Pomoćnica predsednice opštine Varvarin, Marija Brajović za RTKruševac izjavla da je Projekat “Čista Srbija” najveći projekat u poslednjih 100 godina u ovoj Opštini.

Nakon  radova na izgradnji kanalizacione mreže u Obrežu  radovi su u okviru projekta “Čista Srbija”  počeli i u Gorjem Katunu.

“To je veliki možda i najveći projekat u poslednjih 100 godina i vrednost tog projekta je 22 miliona evra , ne dinara”, rekla je Brajović ističući važnost realizacije samog projekta.

 U Opštini Varvarin je projektom “Čista Srbija” predvidjena ukupna dužina kanalizacione mreže od 44.738,63 metra.