Zagadjenje voda ima i ekonomski uticaj na svaku zemlju

Zagadjenje naših reka utiče ne samo na zdravlje stanovništva i prirodnu sredinu već ima i ekonomski uticaj .

Svojevremeno je predsednik Svetske banke Dejvid Malpas upozorio upravo na  ekonomski uticaj zagadjenja  voda. „Pogoršanje kvaliteta vode koči ekonomski rast i pogoršava siromaštvo u mnogim zemljama”. Kako je objasnio , kada biološka potražnja za kiseonikom — indikator koji meri organsko zagađenje pronađeno u vodi — pređe određeni prag, rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) regiona u okviru povezanih vodnih basena opada za trećinu.

Washington D.C.-World Resources Institute’s donosi podatak da skoro 1,8 milijardi ljudi u sedamnaest zemalja, ili četvrtina svetske populacije, kreće prema krizi sa vodom – sa potencijalom ozbiljne nestašice u narednih nekoliko godina.

Ova dva podatka ozbiljno su upozorenje da više pažnje bude usmereno upravo na zaštitu voda.

Samo jedan od očitih primera kako zagadjenje voda utiče na ekonomsku situaciju bilo koje zemlje je poljoprivreda. Korišćenje kontaminiranih voda za zalivanje ili plavljenje oranica zagadjenom vodom utiču na smanjenje prinosa. Smanjenje prinosa se reflektuje na potrebu uvoza . Država će morati više novca da izdvaja za tu namenu,  a izvoz će biti redukovan.

Zagadjenja podzemnih voda utiču na kvalitet vode koja stiže do naših postrojenja u kojima se voda prečišćava za piće ipak pojedine materije koje se mogu naći u zagadjenoj vodi teško je prečistiti što utiče na kvalitet vode koju pijemo . Sve ovo zahteva veća ulaganja u pomenuta postrojenja . Ukoliko jedna lokalna samouprava bude u situaciji da umesto u očuvanje svojih voda ulaže velika sredstva kako bi istu vodu dovelo do statusa da je voda za piće , izostaće izdvajanje za druge oblike razvoja društvene zajednice, cena vode biće drastično veća što će uticati i na budžete gradjana tog područja. Smanjeni budžeti uticaće potom na izmirivanje poreskih i drugih obaveza plaćanja što neminovno ima svoj odjek u državnim budžetima.

SZO procenjuje da oko 2 milijarde ljudi nema drugog izbora osim da pije vodu kontaminiranu izmetom, što ih izlaže bolestima kao što su kolera, hepatitis A i dizenterija. Veći broj obolevanja iziskuje veća ulaganja u zdravstvenu zaštitu i suzbijanje epidemija ,  širenje bolesti, što takodje utiče na budžet i ekonomiju države.

Činjenice zato  nedvosmisleno pokazuju da sopstvenim odnosom prema vodama možemo uticati na BDP države. Smanjenjem zagadjenja reka omogućićemo, dakle, ne samo zdravlje stanovništva i nas samih , ne samo očuvati lanac ishrane već i ravnomerniji ekonomski razvoj.

Pored nastojanja države da ovaj proces zaštite drži pod kontrolom od nemerljivog je značaja uticaj samih gradjana . Više odgovornosti učiniće nas bogatijima u svakom smislu.

Karavan prijateljstva na putu svile-Kineska Nova godina

Vlada Republike Srbije, Ambasada NR Kine u Beogradu i Institut za pojas i put u saradnji sa gradovima – Beogradom, Novim Sadom, Nišom, Borom i Smederevom organizuju proslavu Kineske Nove godine u Republici Srbiji od 21. do 26. januara 2023. godine.Sva prikupljena sredstva biće usmerena u dobrotvorne svrhe.

Otvaranje manifestacije počinje danas se u 17 časova u Beogradu, na Kalemegdanu u prisustvu visokih zvaničnika Republike Srbije, Ambasade NR Kine i grada Beograda uz spektakularni vatromet. Zvaničnici će oživeti tradicionalnu ples Igra lava, koji će povesti okupljene kroz Knez Mihajlovu ulicu do Trga Republike gde će se održati Festival ukusa Pojasa i puta koji ima humanitarni karakter. Proslava u Beogradu nastaviće se i u nedelju, 22. januara od 12 do 18 časova.

Osim Beograda, Kineska Nova godina biće obeležena i u Boru (23. januara), Novom Sadu (24. januara), Smederevu (25. januara) i Nišu (26. januara), svuda sa početkom u 17 časova gde će do 21 čas građani moći da uzmu učešće u humanitarnoj akciji i probaju specijalitete nekoliko zemalja Pojasa i puta, ali i da uživaju u Igri lava, nastupu borilačkih veština i perfomansu Cuđua (Drevni kineski fudbal).

Svi sadržaji i pripremljeni program oslikavaju prijateljstvo naroda Narodne Republike Kine i Republike Srbije u tradicionalnom obeležavanju Kineske Nove godine, ali pored toga, svim posetiocima približiće ideju i sveobuhvatni pristup velikoj inicijativi Pojas i put, predstavljanjem podataka i činjenica o realizaciji inicijative.

Vlada Republike Srbije ovim putem poziva sve građane da u okviru svojih, ili njima najbližih lokalnih samouprava, dođu na obeležavanje lunarne nove godine i zabave se, nauče nešto novo i upoznaju se sa kineskom tradicijom. Pored toga, u prostorima zvanične proslave biće postavljen paviljon gde će umetnici koji se bave ručnim radovima pokazati svoje veštine i umeće. Ovaj humanitarni karavan ukusa i darova prijateljstva, poput malog trga iz bajke na kome se mogu pronaći hrana i drugi proizvodi, gostima će za dobrotvorni prilog od 200 dinara dati priliku da dobiju jedan obrok i bezalkoholno piće neke od kuhinja zemalja članica inicijative Pojas i put, a za isti minimalni iznos i da se oprobaju u humanitarnom kvizu znanja za koji su pripremljene i nagrade. Ujedno svi koji učestvuju u kvizu znanja moći će da učestvuju i u nagradnom konkursu koji će zajednički pripremiti Institut za pojas i put i Kineski kulturni centar, a gde će glavne nagrade biti dva puta po dve povratne avio karte na direktnim letovima za Kinu!

Sav prikupljeni prihod na Karavanu prijateljstva na Pojasu i putu predviđeno je da bude usmeren u humanitarne svrhe, i to u Beogradu – Centru za smeštaj i dnevni boravak dece i omladine ometene u razvoju, u Novom Sadu – Crvenom krstu, u Smederevu – Crvenom krstu – narodnoj kuhinji, u Nišu – Centar za pružanje usluga socijalne zaštite „Mara“ Niš i u Boru – Opštoj bolnici Bor, dečjem odeljenju, a hrana koja preostane će biti donirana Banci hrane, navodi se u saopštenju.

SREĆNA NOVA GODINA

Ulaganja u Vrbasu i kroz projekat “Čista Srbija”

Ministar gradjevine I saobraćaja Goran Vesić na sastanku u Vrbasu najavio ulaganja u ovu opštinu I kroz projekat “Čista Srbija”.

“Pokušaću da u programu ‘Čista Srbija’ do kraja ove godine pronađem mesta i za ovaj projekat. To je važno zbog povećanja efikasnosti centralnog postrojenja za preradu otpadnih voda”, rekao je minitar Goran Vesić na sastanku sa rukovodsvom Opštine Vrbas..

“Na molbu rukovodstva opštine, Ministarstvo građevine, saobraćaja i infrastrukture će  pomoći u izgradnji kanalizacije u nekoliko mesta u Vrbasu, a kroz projekat “Čista Srbija“, jer ne zahtevaju veliki novac, dodao je Vesić.

Ministar je nagasio I da  se kroz „Čistu Srbiju“ u Vojvodini, u drugoj i trećoj fazi, radi na dosta projekata, u Somboru, Subotici Novom Sadu, Staroj Pazovi, Inđiji, Sremskoj Mitrovici, Adi…

Foto: Opština Vrbas

“Čista Srbija” menja odnos Srbije prema svojim vodama

Ujedinjene nacije su svojevremeno upozorile da bi do 2050. godine, čak 5,7 milijardi ljudi moglo da živi u oblastima u kojima nema dovoljno vode . Reke u Srbiji uglavnom zagadjuju komunalne vode i industrijska postrojenja.

Imati čistu, zdravu pijaću vodu u eri industrijalizacije I napretka tehhnologija , interes je svake nacije. Srbija ima značajn interes da sačuva svoje rečne tokove. Na žalost česta slika jeste njihovo zagadjenje bilo da se radi o direktno bačenom otpadu, najčešće plastika kojoj su neophodne stotine godina da bi se razgradila , ali i komunalne vode iz naselja. Svemu tome treba dodati o činjenicu da brojna industrijska postrojenja u Srbiji nemaju svoja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda pa zagadjena voda iz njihovih postrojenja neprečišćena stiže u naše reke.

Zbog svega navedenog ne čude podaci koji govore da većina reka u Srbiji pripada drugoj i trećoj klasi, dok prvoj pripadaju manji planinski vodotoci i gornji tokovi pojedinih reka sa čistom vodom, a četvrtoj „veoma zagađene vode“.

Kao primere najzagađenijih voda u Srbiji, često se  izdvaja kanal Dunav-Tisa-Dunav u Vojvodini, posebno Veliki bački kanal i Borska reka koja se uliva u Timok. Borska reka navodi se kao jedna od najzagađenijih srpskih i evropskih reka, koju mnogi nazivaju „mrtvom rekom“. “U njoj više nema tragova života, a zbog velike zagađenosti ne pripada nijednoj klasi”, govore dostupni podaci.

Nekontrolisano izlivanje zagadjene vode u naše reke remeti i sistem podzemnih voda za čiji je oporavak neophodno značajno više vremena. Zagadjenje voda utiče i na kvalitet zemljišta samim tim i na kvalitet poljoprivredne proizvodnje , svih onih proizvoda koji su značajni za ljudski život.

Komunalne vode iz domaćinstava u Srbiji često neprečišćene dospevaju u reke , najpre komunalne vode izlivaju se u neposredno okuženje zemljišta koje okružuje naselje pa potom dospevaju i u reke gde utiču na promenu biodiverziteta rečnog toka.

Dostupni podaci govore da u Srbiji postoji 36 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ali je realno za očuvanje prirodne sredine i zdravog života ljudi neophodno mnogo više.

Voda je ključni resurs za održanje života na Zemlji, a  recimo, prema istraživanju Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, rađenom 2018. godine, od 42 kontrolisana javna vodovoda u Vojvodini, samo devet je bilo ispravno.

Srbija zato nastoji da promeni ovu sliku .

Projekat “Čista Srbija” ima za cilj očuvanje prirodne sredine , očuvanje naših reka . Stotine kilometara  već izgradjene komunalne mreže, novi ugovori sa gradovima i opštinama omogućiće Srbiji da sačuva svoje vodno bogatstvo, a gradjanima Srbije život dostojan razvijene zajednice.

“Čista Srbija” čuva ekosistem i nastoji da sačuva zdravom ključni životni resurs-voda za piće. Svaki gradjanin sa svoje strane može dati  doprinos tako što će promeniti  odnos prema rekama , smeće odlagati na mesta koja su za to odredjena, a ne u reke, izbeći zagadjenje vode hemikalijama koje se teško mogu preraditi, koristiti biorazgradive proizvode.

Zajedno sa “Čistom Srbijom” moguće je učiniti korak napred ka kvalitetu naših voda.

foto:pixabay.com

 

Ničić: Na proleće nastavak radova u Zaječaru

Gradonačelnik Zaječara Boško Ničić najavio je na proleće nastavak radova na izgradnji kanalizacione mreže u okviru projekta “Čista Srbija”.

“Uspeli smo, u razgovoru sa ministrom građevinarstva Goranom Vesićem, da Zaječar vratimo u drugu grupu projekata u okviru “Čiste Srbije” i da već na proleće nastavimo sa radovima na 68 kilometara nove kanalizacione mreže” izjavio je Ničić, gradonačelnik Zaječara.

On je naveo da će radovi biti najpre započeti  u Grljanu, naselju Višnjar, čime će biti povezana naselja koja ranije nisu imala kanalizacionu mrežu. “Potom krećemo iz pravca Zvezdana, a to je jako značajno jer nam otvara prostor da asfaltiramo ulice u svim tim naseljima. Zaječar je u projektu “Čista Srbija” u okviru kog će se, pored kanalizacione mreže, uraditi i dva kolektora za prečišćavanje otpadnih voda. Za sve ovo je već urađena projektna dokumentacija i pribavljene su neophodne dozvole – spremni smo,” izjavio je  Ničić.

Vesić: U 2023.godini izgradnja prve fabrike za preradu otpadnih voda

“U 2023. počeće izgradnja prve fabrike za preradu otpadnih voda , od ukupno pet predvidjenih  u Beogradu”, najavio je ministar gradjevinarstva , saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić. U okviru projekta “Čista Srbija”biće obezbedjeno još 500 miliona evra za projekte kanalizacije i postrojenja za preradu otpadnih voda.

Ministar gradjevinarstva , saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić izrazio je zadovoljstvo što se upravo ovo ministarstvo bavi projektom “Čista Srbija”. ““Veoma sam srećan što se minitarstvo bavi projektom ‘Čista Srbija’, 3,5 milijardi evra za izgradnju oko pet miliona metara kanalizacije u više od 70 opština, kao i za postrojenja za otpadne vode“, rekao je Vesić i dodao da će ti projekti obezbediti kanalizaciju za oko 2,5 miliona ljudi u zemlji,.

Ministar je naveo da će  u okviru projekta „Čista Srbija“ biti obezbeđeno još 500 milliona evra za projekte kanalizacije i postrojenja za preradu otpadnih voda u dodatnih više od 20 opština, a da će ove godine konačno biti pokrenuta prva faza projekta izgradnje fabrike za preradu otpadnih voda u Velikom Selu. „To je prva fabrika za preradu otpadnih voda u Beobradu, koji nema nijednu takvu fabriku, a potrebno nam je pet fabrika, imamo pet nezavisniih kanlizacionog sistema i u Velokm Selu će biti najveća, pokriva oko 1,3 miliona ljudi“, rekao je Vesić.

Ministar je objasnio da će veliki broj izliva u Savu i Dunav biti ukinuto izgradnjom pomenutog postrojenja. Po procenama koje je ministar izneo,  godišnje se izlije fekalija zapremine 60.000 olimpijskih bazena.

„To je istorijska investicija za Beograd i verujem da će se pokrenuti i izgradnja i druge po veličini fabrike za preradu otpadnih voda u Batajnici koja podrazumeva izgradnju kanalizacije za Batajnicu i okolna nasilja, Altinu, Surčin i druga, u vrednosti oko 200 miliona evra. Te dve fabrike rešiće više od 90 odsto svih problema sa kanalizacijom u Beogradu. Neophodno je uraditi I dodatno postrojenje u Vinči , a ostaje da se urade i fabrike za preradu otpadnih voda u Ostružnici, Lazarevcu i Obrenovcu”, naveo je Vesić.

Za prvu fazu izgradnje fabrike biti potrebno oko 280 miliona evra, dok za drugu fazu, za koju se pregovara sa partnerima iz Francuske i EU, treba između 400 i 650 miliiona evra.

“Veoma je značajna podrška koju u izgradnji tih projekata pružaju Nemačka razvojna banka, Savet Evrope i EU. U okviru projekta „Čista Srbija“ biće obezbeđeno još 500 milliona evra za projekte kanalizacije i postrojenja za preradu otpadnih voda u dodatnih više od 20 opština”, konstatovao je ministar Goran Vesić .

U Kragujevcu do sada 13 km kanalizacione mreže

U okviru projekta „Čista Srbija“ u kragujevačkim prigradskim naseljima do sada je uradjeno 13 km kanalizacione mreže, podatak je koji je izneo zamenik gradonačelnika Ivica Momčilović za tamošnju televiziju.

Po rečima Momčilovića , radovi na projektu „Čista Srbija“ u Kragujevcu izvode se predviđenom dinamikom na nekoliko lokacija u prigradskim naseljima i takav tempo će biti nastavljen i u narednom periodu. “Ako pokušamo da predočimo razmere svega što je uradjeno , moram reći da je to više nego u pethodnih 10 godina”, rekao je Momčilović i dodao :“Uporedo se rešavaju i imovinsko pravni problemi kako ne bi bilo zastoja u realizaciji ovog izuzetno značajnog projekta za grad. Druga faza projekta predviđa rekonstrukciju kišne i kanalizacione mreže u užem gradskom jezgru. Reč je o poduhvatu koji zahteva veoma ozbiljan pristup i logiostiku.”

Realizacija projekta “Čista Srbija” u Kragujevcu predvidja izgradnju kanalizacione mreže u dužini 360 kilometara, tri postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i nova deponija u Vitlištu.
Vrednost radova je oko 300 miliona evra.

Saradnja Srbije i Kine i kroz projekat “Čista Srbija”

„Bilateralni odnosi pod strateškim vođstvom šefova naše dve zemlje ostvariće još kvalitetniji razvoj u odnosu na ostvareno. Intenziviraće se izgradnje deonice Novi Sad-Subotica u okviru projekta brze pruge na relaciji Beograd-Budimpešta, više deonica autoputa Miloš Veliki, Beogradskog metroa, kao i projekta “Čista Srbija”, najavila je Čen Bo, amasadorka Kine u Srbiji.

Ambasadorka je podsetila da je bilateralna saradnja Beograda i Pekinga tokom 2022. godine dala rezultate i najavila da će saradnja Kine i Srbije doneti nove opipljivije koristi za naše narode. Ona je ponovila da je Kina u prva tri kvartala postala najveći izvor stranih investicija u Srbiji i nastavila da održava poziciju njenog drugog najvećeg trgovinskog partnera.

„Naučne i tehnološke inovacije, obnovljiva energija, biotehnologija, zaštita životne sredine i druge oblasti postaće nova tačka razvoja naše bilateralne saradnje,“ rekla je Čen Bo.