Radinović: Bliži nam se projekat „Čista Srbija“

U opštini Stara Pazova u toku je rešavanje dve decenije starog problema sa izlivanjem kanalizacije – saniran je deo kanalizacione mreže duž aerodroma u pravcu Batajnice iz Nove Pazove, a trenutno su u toku radovi na sanaciji dela kolektora u industrijskoj zoni u Novoj Pazovi.

Nakon toga, ostaje da se sanira još oko dva kilometra mreže kroz projekat “Čista Srbija”, a za koji se iz lokalne samouprave nadaju da će otpočeti 2025. godine.

„Bliži nam se i početak radova na daljoj izgradnji kanalizacione mreže u urbanim naseljama naše Opštine i tu smo takođe zahvalni Vladi Republike Srbije, predsedniku Aleksandru Vučiću, koji je lično doprineo da oko 130km mreže koja će se graditi bude uvrštena u veliki nacionalni projekat „Čista Srbija“. Sa ovim velikim građevinskim radovima, koji nam predstoje u narednih nekoliko godina, postižemo visok ekološki standard i to je nešto što zaslužuju građani naše Opštine“, naglasio je predsednik Opštine Djordje  Radinović.

Očekuje se da će završetkom ovih radova biti rešen dugogodišnji problem izlivanja kanalizacije, pružajući stanovnicima staropazovačke opštine sigurnije i zdravije okruženje za život.

 

Čista Srbija: Da zaštitimo reku Dunav od zagađenja

Od 100 posto pokrivenosti Zemlje vodom, po procenama stručnjaka, samo oko jedan odsto vode dostupno je  za ljudske  potrebe, prenosi Dnevnik.rs. Novom Sadu neophodno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.

Iako svet naizgled shvata ozbiljnost situacije , realnost je često drugačija. Najveći neprijatelj pijaće i ljudima dostupne vode jesu otpadne vode koje u reke ispuštaju različiti zagađivači počev od domaćinstava do teške industrije.

Dnevnik.rs prenosi da je još osamdesetih godina Prirodno matematički fakultet započeo istraživanja u vezi otpadnih voda u Novom Sadu. Cilj je bio da se napravi katastar zagađivača. Izrađeni katastar pokazao je još neke podatke koji su alarmantni, a to je da  se u reku Dunav izlije otpadnih voda preko 100.000 m3/dan, i da one predstavljaju značajan problem za sam Dunav, kao recipijent i životnu sredinu.

Sagovornici Dnevnika ističu da je Novom Sadu neophodna izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda .

Srbija se ne razlikuje od mnogih drugih zemalja, istog stepena razvijenosti, po pitanju očuvanja voda i ekosistema . Ipak značajni pomaci na tom polju su napravljeni upravo kroz realizaciju projekta „Čista Srbija“.

U oktobru prošle godine održan je sastanak ministara Gorana Vesića i Irene Vujović i predstavnika kompanije CRBC sa gradskim rukovodstvom Novog Sada  na kome su upravo definisani osnovni koraci u izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u ovom gradu. Postrojenje će biti izgrađeno kroz realizaciju projekta „Čista Srbija“.

Sa „Čistom Srbijom“ u korak sa Evropom

Po podacima  koje je preneo Evrostat, procena je da su 2023. godine zemlje Evropske unije uložile oko 67 milijardi evra u sredstva koja su neophodna za pružanje usluga zaštite životne sredine. Srbija kroz projekat „Čista Srbija“ ulaže u izgradnju kanalizacionih mreža i postrojenja za preradu otpadnih voda .

Po istim podacima usluge u koje su ulagale zemlje EU su podrazumevale ulaganja u postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, vozila za transport otpada, kupovinu zemljišta za stvaranje prirodnog rezervata ili čistiju opremu za proizvodnju.

Ulaganja u zaštitu životne sredine u ukupnim investicijama 2023. u zemljama EU iznosila su oko 1,8 odsto, a najveći iznos investicija odnosio se na otpadne vode (41,6 odsto) i usluge upravljanja otpadom (26,6). Zaštita vazduha činila je 10,4 odsto ulaganja u zaštitu životne sredine, a opšta uprava za životnu sredinu, istraživanje i razvoj, kao i zaštita od zračenja oko 8,4 odsto. Slede zaštita biodiverziteta i predela (6,4), zaštita zemljišta i podzemnih voda za (5,6) i smanjenje buke (1,1), prenosi  Evrostat.

Projekat „Čista Srbija“ u našoj zemlji jedno je od najvećih investicionih ulaganja u uslugu zaštite životne sredine  i uključen je  u program „Srbija 2020-2025“.

Broj stanovnika koji je obuhvaćen ovim programom je oko dva i po miliona u 69 jedinica lokalne samouprave, a predvidja izgradnju  preko 5.206.679,31 m kanalizacione mreže a broj postrojenja je skoro polovina od potrebnih za celu Srbiju (165 PPOV).

 

Danas je Svetski dan zaštite životne sredine

Datum 5. juni je odredila Generalna skupština UN jer se tog dana održala Konferencija o zaštiti životne sredine u Stokholmu 1972. godine. Na konferenciji se okupilo 113 država, koje su priredile zajedničku izjavu o potrebi međunarodne saradnje u cilju zaštite životne sredine. Program zaštite je nazvan UNEP.Predlog da se proslavlja 5. juni je dala delegacija Jugoslavije i prema nekim izvorima, ovo je postao centralni događaj Ujedinjenih nacija. Svake godine druga zemlja je domaćin.

Ove godine, domaćin je  Saudijska Arabija  sa temom usmerenom na borbu protiv degradacije zemljišta, dezertifikacije i suše.

Ciljevi brojnih inicijativa ove države  koje će danas biti promovisane jesu da transformišu 30 odsto zemlje u rezervate prirode, zasade 10 milijardi stabala i obnove 40 miliona hektara degradiranog zemljišta do 2030. godine. Ovi napori su ključni za region u kome je 75 odsto obradivog zemljišta već degradirano, a 60 odsto stanovništva se suočava sa nestašicom vode —očekuje se da će se situacija pogoršati do 2050. godine.

U brojnim inicijativama posebno se ističe potreba za razvojem sveobuhvatnih strategija za upravljanje vodnim resursima.

Država Srbija upravo realizacijom projekta „Čista Srbija“ nastoji da zaštiti vodne resurse zemlje . Projekat je koncipiran  na osnovu iskazane potrebe za povećanom ekološkom zaštitom , a izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i kanalizacionih mreža kroz projekat stepen zaštite životne sredine podiže se na jedan značajno viši nivo.

U Obrenovcu počeli radovi u još dve MZ

U okviru projekta “Čista Srbija” na teritoriji opštine Obrenovac započeti su radovi na postavljanju kanalizacione mreže u mesnim zajednicama Ratari i Brgulice.

Na teritoriji ovih mesnih zajednica biće urađeno oko 14 kilometara kanalizacione mreže, a radi se i na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda, izjavio je Branko Matić, direktor JKP “Vodovod”.

„ Na području mesnih zajednica Ratari i Brgulice biće izgrađeno 14 kilometara nove kanalizacione mreže, kao i postrojenje za prečišćavnje otpadnih voda. Ovi poslovi trebalo bi da budu završeni za 12 meseci, a vrednost investicije je preko 263 miliona dinara. Zahvalnost za ovaj projekat dugujemo predsedniku države, Vladi Republike Srbije, Gradu Beogradu i Gradskoj opštini Obrenovac, jer su učestvovali u realizaciji ideje da obezbedimo iste uslove za život u gradu i selu i na taj način zadržimo što je moguće veći broj ljudi u seoskim mesnim zajednicama – rekao je direktor Javnog komunalnog preduzeća ”Vodovod i kanalizacija”, rekao je Matić  .

Izgradnjom nove fekalne kanalizacije na teritoriji opštine Obrenovac, uz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, značajno će se poboljšati kvalitet života u ovoj opštini, ali i kvalitet reke Kolubare i njenih pritoka.

U sklopu projekta “Čista Srbija” Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, kineska kompanija CRBC i JKP Vodovod i kanalizacija izgradiće dva postrojenja za preradu otpadnih voda, jedno veće postrojenje za 50 000 ljudi i jedno manje u MZ Ratari za 2 000 ljudi i potpuno novu kanalizacionu infrastrukturu u dužini od preko 90 km mreže za naselja Zvečka, Barič, Mislođin, Ratari, Brgulice, Krtinska i Urovci.

Za ulazak u EU neophodna postrojenja za prečišćavanje

Pregovaračka grupa 27 dobila je Skrining izveštaj za poglavlje 27 i poziv da podnese pregovaračku poziciju bez početnih merila.

U narednih 25 godina potrebno izgraditi oko 350 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Srbiji. Trenutno se u Srbiji nalazi 55 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, od kojih je svega nekoliko u skladu sa standardima EU.

Pregovaračku grupu  27 za životnu sredinu i klimatske promene čine eksperti iz različitih oblasti koji imaju za cilj da pomognu pregovarački proces ulaska Srbije u EU.

Pravila pregovaranja podeljena su u 35 oblasti.  Jedno od pregovaračkih poglavlja je i poglavlje 27 koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promene. To je jedno od najkompleksnijih, najskupljih i najzahtevnijih pregovaračkih poglavlja, s obzirom da prožima i sva druga poglavlja.

Trenutno najveći projekat u Srbiji koji predvidja izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda je projekat „Čista Srbija“ čijom je realizacijom predvidjena izgradnja 165 postrojenja.

Trećinu ukupnih investicija u Srbiji uložila NR Kina

Samo u 2023. Kina je u Srbiju uložila 1,37 milijardi evra, što je skoro trećina ukupnih stranih investicija koje su prošle godine ušle na domaće tržište, prenosi magazin Biznis.rs.

U najnovijem biltenu Makroekonomske analize i trendovi (MAT) navodi se da je privreda Srbije u 2023. godini imala međugodišnji realni rast bruto dodate vrednosti (BDV) od 2,9 odsto i da je taj rezultat uglavnom posledica aktivnosti kineskih kompanija. U analizi MAT-a piše i da rezultati iz prvog kvartala 2024. godine još ubedljivije potvrđuju doprinos kineskih kompanija rastu privrede, s tim što je sada njihova nadmoć potpuna.

Medju brojnim projektima koje Srbija realizuje uz podršku Kine je i projekat „Čista Srbija“ kojim je predvidjena izgradnja knalizacionih mreža i postrojenja za preradu otpadnih voda .

Prilikom posete Beogradu kineski predsednik Si Dinping je naglasio nekoliko praktičnih koraka koji će biti podrška Srbiji, među kojima su organizaciona pomoć za svetsku izložbu Expo 2027. godine, zatim uvoz više kvalitetnih srpskih proizvoda, kao i saradnja u naučno-istraživačkoj oblasti koja podrazumeva i boravak 50 mladih naučnika iz Srbije u Kini. Oko 300 mladih ljudi iz Srbije imaće priliku da ode na studije u Kinu, a jedan od koraka će biti i dalje otvaranje direktnih letova iz Srbije ka kineskim gradovima.

Najveći deo razgovora dvojice predsedníka bio je posvećen Sporazumu o slobodnoj trgovini, koji je ratifikovala Narodna skupština Republike Srbije, a čeka se da to uradi i kineska strana. Dokument sporazuma napisan je na 850 strana, gde je uključen veliki broj proizvoda koji će biti obuhvaćeni ovom vrstom saradnje. U prvom planu su prehrambeni i poljoprivredni proizvodi. prenosi Biznis.rs.

 

Valjevo: Dva nova postrojenja neophodna gradu

Grad Valjevo trenutno ima  samo jedno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda . U okviru projekta „Čista Srbija“, predvidjeno je da Valjevo dobije još dva postrojenja.

Direktor valjevskog Vodovoda Ivan Filipović izjavio je da Valjevo namerava da rekonstruiše svoje postojeće postrojenje koje u punom kapacitetu radi od 2003. godine.

„U samo postrojenje stiže fekalna kanalizacija stanovništva , ali i kišna kanalizacija i otpadne vode industrije . Postrojenje preradjuje 400 l/s prljave vode. Kada govorimo o planiranoj rekonstrukciji ona se odnosi na hidro-mašinsku opremu , sam objekat i dogradnju još jednog objekta. Cilj nam je i proširenje kapaciteta biološke prerade vode . Grad se širi , kanalizaciona mreža je sve veća i nama je potrebno da nam i kapaciteti prerade budu veći“, rekao je Ivan Filipović direktor valjevskog Vodovoda.

Filipović podseća da je kroz projekat „Čista Srbija“, predvidjeno da grad dobije još dva postrojenja.

„Postrojenja za preradu otpadnih voda su pored izgradnje kanalizacione mreže jedini način očuvanja životne sredine i biodiverziteta naših reka . Mi planiramo da postojeće postrojenje proširimo i rekonstruišemo uporedo sa najavljenim aktivnostima države. Ključni momenat u celoj priči u vezi otpadnih voda je i sam odnos gradjana  i privrednih subjekata, njihovo odgovorno ponašanje . Odgovorno ponašanje svih nas  kako bismo sačuvali svoju životnu sredinu“, izjavio je  Ivan Filipović.

Jedna osoba dnevno u proseku proizvede 150l otpadnih voda

Da li ste znali da je  jedna osoba u toku dana iskoristi u proseku 150 litara vode? Sve ove količine završe kao otpadne vode . U različitim anketama građani zaključuju da su ključna postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Jedna osoba samo, proizvede dnevno oko 150 litara otpadnih voda . Iako na prvi pogled može zazvučati previše, u pitanju su zapravo svakodnevne aktivnosti:  pranje ruku, umivanje, tuširanje, korišćenje toaleta, pranje veša, posudja, zalivanje bašti.

Što je veći broj stanovnika veća je i količina otpadnih voda . Na žalost najveće količine završavaju u rekama i jezerima. Neke procene govore da  procenat prečišćavanja otpadnih voda varira od oko 20 do 4o odsto što praktično znači da najveći deo prljavih voda umnogome uništava ili negativno utiče na kvalitet voda u rekama , ali i na biljni i životinjski svet u njihovom priobalju.

Više dnevnih listova poslednjih godina radilo je ankete o tome kako gradjani vide rešenje za ovaj problem? Primera radi, najveći broj gradjana u anketi lista Telegraf , čak 90% , navelo je da je pre puštanja otpadnih voda potrebno prečistiti ih, što pokazuje da su svesni i potencijala ali i štetnosti ako se ispuštaju kao takve.

Trenutno najveći projekat koji realizuje država Srbija po pitanju otpadnih voda jeste „Čista Srbija“ . Uz podršku Vlade Republike Kine realizacija projekta podrazumeva ne samo izgradnju kanalizacionih mreža već upravo i zaštitu reka i samim tim i životne sredine, izgradnjom postrojenja za preradu otpadnih voda. Projektom je predvidjena izgradnja 165 postrojenja, a ona će preradjivati vodu koju hiljade domaćinstava i industrije potroše u toku dana.

Sombor će imati više od 400 kilometara kanalizacione mreže

Sombor će kroz projekat „Čista Srbija“ u narednom periodu dobiti još 260 km kanalizacione mreže. Ambasador Kine Li Ming izjavio da je ključni cilj projekata koje Kina podržava u Srbiji, narod.

Gradilišta u Bezdanu obišli su premijer Srbije Miloš Vučević i ministar građevine Goran Vesić . Premijer Srbije je naveo da se izgradnjom kanalizacione mreže na pomenutoj lokaciji rešava decenijski problem, a život gradjana Sombora kreće u dobrom pravcu .

„Dobiće infrastrukturu koju treba da imaju. Idemo u pravcu da život bude bolji. Dugo godina i decenija, Sombor je bio skrajnut što je nepravedno. Danas se menja kompletan ambijent ovog grada i ono što je bitno da radimo i što je i u fokusu ministra Vesića jeste rekonstrukcija pruga, a Sombor nam je tu čvorište i tačka spajanja i prema Subotici i prema Vrbasu“, rekao je prilikom obilaska radova premijer  Vučević.

Ministar infrastrukture , saobraćaja i građevine Goran Vesić kaže da će ovim radovima 90% teritorije grada biti pokriveno kanalizacionom mrežom.

„Sombor će imati više od 400 kilometara kanalizacione mreže što znači da će 90 odsto teritorije tog grada biti pokriveno kanalizacijom. Radovi dobro napreduju , a Sombor koji trenutno ima 140 kilometara kanalizacione mreže, kroz projekat „Čista Srbija dobiće još  260 kilometara mreže“, naveo je ministar Vesić.

Pored kanalizacione mreže za ovaj grad projektom „Čista Srbija“ Sombor će dobiti i tri postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

„Radili smo Stanišićevo, počeli smo da radimo sada kanalizaciju u Bezdanu, a  sve otpadne vode biti prerađivane i u čistom obliku vraćene u prirodu što je „civilizacijski iskorak“, naveo je Vesić.

Ambasador Kine u Srbiju Li Ming rekao je da je narod prioritet svakog razvoja.

„Moje prisustvo ovde pokazuje našu ideju. Srpska vlada je najavila ogroman plan Čiste Srbije i Kina je spremna da učestvuje u ovom planu. Poverenje koje smo dobili, za nas je i dužnost“, rekao je ambasador Li.