U Novom Bečeju urađeno blizu 10 km kanalizacione mreže

U okviru projekta „Čista Srbija“ u Novom Bečeju do sada je izgrađeno blizu 10 kilometara kanalizacione mreže. Izgradnja sistema za odvođenje i preradu otpadnih voda rešiće trajno problem kanalizacije  za 17 000 stanovnika ove Opštine.

U Opštini Novi Bečej se za potrebe realizacije projekta „Čsta Srbija“ koriste dva sistema odvodjenja otpadnih voda: vakumski i gravitacioni.

Ukupna ugovorena dužina u Novom Bečeju je 47.580,28.m. Najveći deo ugovorene dužine je predviđen građevinskom dozvolom vakuma II faze. Do sada je izvedeno 32.564,74 metara. Izvođenje i testiranje vakumske kanalizacione mreže teče neometano i po planom predviđenoj dinamici.

Faza vakuma I u Novom Bečeju je skoro završena, ostalo je još manje od jednog kilometra da se dok je do sada uradjeno  3.594,19m. Preostali deo će biti urađen po predviđenoj dinamici radova, te će i ova faza biti ponovo istestirana kao deo jednog povezanog sistema vakumske kanalizacije.

Sistem  vakumske kanalizacije se primenjuje u slučajevima kao što su:  potpuno ravan teren, naročito ako je visok nivo podzemnih voda,− nepovoljan uzdužni profil sa izraženim usponima i padovima,  nestabilno tlo, male gustine naseljenosti i veliki koeficijenti neravnomernosti potrošnje vode, odnosno neravnomerno tečenje u kanalizaciji, potreba zaštite terena od mogućeg zagedjenja kanalskim sadržajem, potreba za visokim stepenom ekološke zaštite

Kada je u pitanju gravitacioni sistem kanalizacije u Novom Bečeju do sada je ukupno urađeno 3.325,25 metara. Nakon odobrenja metodologije od strane putarskog nadzora asfaltiran je i preostali deo . Do ugovorenih 4.055 metara ostalo je nešto manje od jednog kilometra, pa se i ovoj deonici pokrivenoj građevinskom dozvolom bliži završetak.

Ukupna vrednost projekta  koji pored kanalizacione mreže podrazumeva i Postrojenje za preradu otpadnih voda (PPV) ,u ovoj Opštini je 24,5 miliona evra.

 

 

 

Uradjeno prvih 118 metara u novosadskoj Podbari

Prvih 118 metra kanalizacione mreže u Podbari u Novom Sadu je uradjeno.

Rekonstrukcija kanalizacione mreže  na Podbari u Novom Sadu je uspešno otpočela. Projektom „Čista Srbija“ predvidjeno je da se radovi izvode u nekoliko faza.

Prvih 118 metara zajedno sa slivnicima i priključcima je urađeno. Čeka se da investitor odobri nastavak izvođenja radova, kao i dopuna projekta za predstojeću fazu radova.

Uradjena deonica je nakon rekonstrukcije mreže  i vraćena u prvobitno stanje. „Podizvođači su preduzeli sve neophodne mere oko bezbednog izvođenja radova naročito imajući u obziru da se gradilište nalazi u strogom centru grada“, kažu u Regionalnom centru „Čiste Srbije“ u Novom Sadu.

U Novom Sadu jе prеdviđеna rеalizacija slеdеćih projеkata: izgradnja kanalizacionе mrеžе otpadnih voda u nasеljima Čеnеj i Kisač, rеkonstrukcija kanalizacijе na Limanu 1, Limanu 2, kao i kanalizacionе mrеžе na Podbari u čеtiri fazе.

Ukupno kada je u pitanju Novi Sad projektom je predvidjena izgradnja  66,8 km kanalizacione  mreže u okviru  Faze 1, 24,9 km mreže + 1 PPOV u okviru Faze 2 i 3.

Kanalizaciona mreža za više od 3000 domaćinstava u Kisaču i Čeneju

Radovi na lokacijama Kisač i Čenej u Novom Sadu napreduju predvidjenom dinamikom. Gradilište u Čeneju praktično je i završeno.

Realizacija projekta u naselju Čenej omogućiće priključak na kanalizacionu mrežu za 715 domaćinstava . Na ovom gradilištu   već je  izvedeno 14.487,54 metara i  gotovo je u potpunosti urađena gravitaciona kanalizaciona mreža.  Kako se navodi u regionalnom centru „Čiste Srbije“ u Novom  Sadu, preostalo je da investitor odgovori na upit koji mu je poslat početkom godine oko izvođenja sekundarne mreže.

U Čeneju se trenutno izvode radovi  na crpnim stanicama, koji su otpočeli nakon izmeštanja elektro instalacija koji su onemogućavali bezbedan proces izvođenja radova.

Od ugovorenih 66.800,00m kanalizacione mreže u opštini Novi sad, u Kisaču je izvedeno 12.077,98. Nakon dobijanja odobrenja za asfaltiranje od strane putarskog nadzora, gotovo sve deonice na kojima su izdvojeni radovi  su vraćene u prvobitno stanje, po ugovorom propisanim uslovima. Pripremni radovi na crpnim stanicama su završeni, i nakon dobijanja odobrenja od Nadzornog organa, počeće se i sa njihovim izvođenjem.

Projekat „Čista Srbija“ predvidja izgradnju  2 crpne stanice, a na kanalizacioni sitem biće priključeno čak  2371 individualno domaćinstavo.

Radovi koji se izvode u Kisaču I Čeneju u vrednosti su od 2 milijarde dinara.

Zrenjanin: Pametni sistem za reciklažu ambalažnog otpada

U svim IDEA prodavnicama, Roda mega marketima i na 6 javnih lokacija u Zrenjaninu, krenulo je postavljanje pametnih uređaja za reciklažu ambalažnog otpada. Odlaganjem proizvoda označenih nalepnicom „Recikliraj“ građani će sakupljati bodove, koje mogu iskoristiti za popuste pri kupovini ili druge robne nagrade, najavljeno je danas na lansiranju projekta, u Gradskoj kući u Zrenjaninu.

Pametni aparati primaće Tetra Pak, limenke, staklenu i PET ambalažu proizvoda kompanija Coca Cola HBC, Knjaz Miloš, Carlsberg, Imlek, Rauch, Nektar i Red Bull, koje su se priključile projektu „Sistem pametnog sakupljanja ambalažnog otpada“. Projekat se realizuje pod sloganom „Pametno recikliraj“, kroz program develoPPP nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a zajednički ga sprovode GIZ i Ball Packaging, Sekopak, Solagro Smart Recycling, Mercator-S i Reverse Logistics Group, u saradnji sa NALED-om i Recan Fondacijom.

– Zrenjanin stalno prati trendove u oblasti zelene energije i energetske efikasnosti jer brinemo o životnoj sredini. Zajedno s Nemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju GIZ, pre samo dvadesetak dana, najavili smo početak još jednog ekološkog projekta, gde je tema promocija korišćenja solarne energije. Takođe, u okolini grada podignute su i dve elektrane na biomasu i u planu je izgradnja vetroparka – rekao je gradonačelnik Simo Salapura.

Zrenjanin je povodom projekta pametnog sakupljanja otpada posetila ministarka za evropske poslove i klimatska pitanja Nemačke Ana Lirman koja je izrazila podršku te države Srbiji i zemljama Zapadnog Balkana u sprovođenju zelene agende. „Čistija životna sredina i bolje upravljanje otpadom u kontekstu klimatskih promena ključni su za sve zemlje regiona na njihovom putu ka EU, a naročito za njihove građane i građanke“, navela je Lirman.

– Uvođenje pametnog sistema ide u prilog apsolutno svima, jer je reč o izuzetno efikasnoj metodi koja, prema studiji renomirane britanske kuće Eunomia, može da pomogne da se već u prve tri godine prikupi više od 90% ambalažnog otpada. Naš cilj je da u Zrenjaninu za godinu dana sakupimo 30% od plasiranih proizvoda obeleženih nalepnicom „Recikliraj“, što bi pokazalo da je ovakav model održiv i da se može primeniti i u drugim gradovima i opštinama – izjavila je izvršna direktorka NALED-a Violeta Jovanović.

Pri ubacivanju svakog proizvoda u pametne uređaje, na ekranu će se pojaviti jedinstveni bar kod, koji je neophodno uneti u Solagro aplikaciju. Na svom ličnom nalogu građani će prikupljati bodove, koje zatim mogu zameniti za vaučere u IDEA i Roda maloprodajnim objektima.

– Ceo proces, od markiranja proizvoda do sakupljanja ambalažnog otpada, je potpuno nov u Srbiji i za nas je važno da vidimo kako će građani reagovati na ovakav vid reciklaže ambalažnog otpada. Sistem nam omogućava da imamo informaciju o popunjenosti pametnih mašina, što će olakšati sakupljanje otpada. Svi procesi u okviru projekta biće praćeni i optimizovani u skladu sa potrebama građana – rekla je direktorka Sekopaka Violeta Belanović Kokir.

Jelena Petljanski Kiš, menadžer za održivost i javne poslove u kompaniji Ball Packaging istakla je da je na početku projekat bio usmeren samo na reciklažu limenki putem pametnih presa u Beogradu, da bi danas u Zrenjaninu bio predstavljen prvi sistem koji obuhvata i preostali ambalažni otpad. „Ono što ovaj projekat čini drugačijim jeste napredno IT rešenje koje se zasniva na primeni koncepta jedinstvenog koda za svaku jedinicu ambalaže. Na ovaj način ostvaruju se veća efikasnost i transparentnost u procesu reciklaže „, navela je Petljanski Kiš.

NALED

Cilj Čiste Srbije: Čuvajmo naše reke, budimo odgovorni

Projekat Čista Srbija kao državni projekat podrazumeva izmedju ostalog  izgradnju kanalizacionih mreža i postrojenja za preradu otpadnih voda širom Srbije. Stanje naših reka, kada se govori o zagadjenosti, može biti značajno bolje I to je jedan od ciljeva projekta “Čista Srbija”. Ipak, postoje  brojne aktivnosti koje sami možemo da preduzmemo kako bismo kao gradjani uticali na kvalitet površinskih voda.

National geographic svojevremeno je objavio 11 pravila ponašanja kojima svaki pojedinac može poboljšati kvalitet voda u sopstvenom okruženju, a samim tim uticati na celokupnu zdraviju ekološku sredinu :

  1. Smanjiti upotrebu plastike

Poznato je da se plastika veoma teško razgrađuje. Najveći deo plastike koju koristimo nađe svoj put do reka ili jezera, odakle ju je još teže očistiti. Ako je moguće, preporučuje se da se smanji upotreba plastičnih predmeta i time u velikoj meri pomogne okolini.

  1. Recikliranje

Uvek birajte ambalaže koje se lakše recikliraju. Staklene flaše su, na primer, po tom pitanju zahvalnije od plastičnih boca.

  1. Ne prosipati ulja u sudoperu

Iako nema potrebe smanjiti upotrebu različitih vrsta ulja u svakodnevnom životu, važno je ne prosipati ista u odvode. Svaki višak ili neupotrebljenu količinu ulja bi sakupiti u bočice i baciti u kantu.

  1. Hemikalije za čišćenje

Slično ulju, kućna hemija je rizična kada nađe svoj put do izvora vode.

  1. Ne bacati lekove

Nikada ne bacajte lekove u kanalizaciju. Čak iako imate čitava pakovanja lekova koji vam više nisu potrebna, preporučuje se da ih se otarasite bacanjem u đubre.

  1. Ne koristiti pesticide

Pesticidi i herbicidi su u velikoj meri štetni za životnu okolinu. Preko zemljišta, spirane od strane kiša koje padaju, ove hemikalije nalaze svoj put do podzemnih voda i kasnije do reka ili jezera.

  1. Redovno održavati automobile

Kamioni, automobili ili druga prevozna sredstva jedni su od najvećih zagađivača vazduha. Redovnim održavanjem ovih mašina može se drastično smanjiti procenat zagađenja živone sredine. Zagađenje vazduha direktno je povezano sa zagađenjem vodenih površina.

  1. Podrumi i spetičke jame

Ako imate odvode koji su povezani sa vašim podrumom ili septičkom jamom, nikako ih ne smete direktno povezivati sa kanalizacijom. Oni mogu izazvati tešku štetu i zagađenost čitavog sistema.

  1. Ne bacati đubre

Pri boravku u oblastima u čijim se neposrednim blizinama nalaze reke, jezera, mora ili okeani, ne treba bacati bilo kakvu vrstu đubret. Čak i ambalaža bačena na plažu posle određenog vremena može da dospe do vode i zagadi izvor. Dobro bi bilo i organizovati akcije čišćenja priobalnih oblasti, i podići svesnost zajednice o važnosti nezagađivanja okoline.

  1. Zasađivati biljke u blizinama jezera i reka

Ako živite u blizini neke reke ili jezera, poželjno je obogatiti faunu u neposrednoj blizini. Drveće je, takođe, od velike pomoći očuvavanju ekosistema i smanjenja zagađenosti. Time se reguliše nivo ugljen-dioksida u vodi, što direktno utiče na odnos nivoa pH vrednosti.

  1. Zaustaviti isticanje hemiklija

Važno je zustaviti oticanje svih štetnih hemikalija u vode. Bilo da su u pitanju fabrike ili pojedinci koji ispuštaju hemikalije, šteta po vodeni sistem je enormna.

 

Neformalna grupa VIVA: Кo to tamo zagađuje naše reke?

Voda reke Кolubara ispod mesta gde se  izlivaju vode fabrike za prečišavanje otpadnih voda u Goriću je pete klase, potpuno nepodobna za ljudsku upotrebu, slabijeg kvaliteta  u odnosu na kvalitet pre ulivanja otpadnih voda. Reka Кamenica na Divčibarama je najslabije, pete klase zbog fizičkohemijske neispravnosti, slabog ekološkog statusa zbog prisustva fekalnih bakterija. Bukovska reka koja je pritoka reke Gradac je četvrte klase zbog fizičkohemijske neispravnosti. Reka Ljubostinja, koja protiče kroz Valjevo je zbog zagađenja, mrtva. To bi u najkraćem bili zaključci istraživanja kvaliteta površinskih voda u Valjevu koji su se čuli na konferenciji za medije neformalne grupe „VIVA“.

Novinari su imali priliku da prisustvuju uzimanju uzoraka vode iz reke Gradac koje je ova grupa organizovala ispod Berkove brane, kod prodavnice „Europrom“ i da čuju rezultate analize uzoraka vode koji su prethodnih nedelja uzeti iz reke Кolubare u blizini stanice za prečišćavanje otpadnih voda u Goriću, kao i uzoraka uzetih na Divčibarama iz reke Кamenice i Bukovske reke u selu Podbukovi. Кakav je kvalitet površinskih voda u Valjevu govorile su aktivistkinje „VIVE“, Slavica Pantić i Biljana Mladenović.

„Prema Uredbi o graničnim vrednostima zagađujućih materija u površinskim i podzemnim vodama i sedimentu  i rokovima za njihovo dostizanje prvi uzorak vode iz Кolubare koji smo uzeli, pre ulivanja otpadnih voda, pripada kategoriji četvrte klase. Radi se o vodi slabog ekološkog kvaliteta. Ona može da se koristi za snabdevanje vodom za piće, navodnjavanje i industrijsku upotrebu, ali samo uz primenu kombinacije metoda: koagulacije, flokulacije, filtracije i dezinfekcije. Ulivanje otpadnih voda iz fabrike za prečišćavanje voda menja kvalitet, klasu vode u Кolubari u petu klasu, što odgovara lošem ekološkom statusu. To znači da ova voda ne može da se koristi ni u kakve svrhe.“-rekla je Biljana Mladenović, po zanimanju fizikohemičar.

Govoreći o kvalitetu voda na Divčibarama ona je rekla da je prvi uzorak uzet na reci Кamenici, nedaleko od uliva Čalačkog potoka, te da prema rezultatima fizičko hemijske analize voda pripada petoj klasi kvaliteta, što znači da ne može da se koristi ni u kakve svrhe.  Ona je kazala da prema mikrobiološkim parametrima, zbog prisustva bakterija fekalnog porekla voda reke Кamenica na Divčibarama pripada četvrtoj kategoriji. Кada je reč o kvalitetu Bukovske reke, rekla je da je uzorak vode uzet nedaleko od ulivanja Crne Reke, te da prema fizičko hemijskim pokazateljima pripada četvrtoj klasi kvaliteta, što je voda sa slabim ekološkim statusom, prvenstveno zbog visoke koncentracije amonijaka. A prema mikrobiološkim pokazateljima pripada vodi druge klase kvaliteta. Na pitanje da li je voda pete klase štetna za zdravlje Biljana Mladenović je kazala: „U takvim vodama nema ni biljnog ni životinjskog sveta, niti se voda može koristiti za ljudsku upotrebu u bilo koje svrhe.“

Odgovarajući na pitanje zašto je neformalna grupa „VIVA“ uzimala uzorke iz reke Кamenice na Divčibarama, Slavica Pantić je kazala da su Divčibare bile u fokusu javnosti kad je bio u toku postupak izmena Plana generalne regulacije „Divčibare“.

Po njenim rečima, Divčibarci su isticali činjenicu da se kanalizacija izliva u Кamenicu, te da investitorski urbanizam urušava i prirodu i kvalitet voda. Кada je reč o rekama u Valjevu, rekla je da su se građani obraćali nadležnima jer su primetili da je reka Ljubostinja pre nekoliko meseci menjala boje, od roze, preko plave, do ljubičaste.  Pošto je od nadležnih stigao odgovor da je neko verovatno oprao kantu poludisperzije, posumnjalo se u ozbiljnost i kompetentnost nadležnih organa i inspekcija.

Slavica Pantić smatra da svi zajedno u Valjevu nemamo informacije o kvalitetu površinskih voda i ko ih zagađuje, te da se sumnja da nadležni ne sprovode kontrolu zagađivača koji se ne kažnjavaju. Ističe da je slaba javna svest i da je to stvar koju neformalna grupa „VIVA“ želi da promeni. Ona je najavila da će biti uzimani uzorci na više mesta i da će javnost biti obaveštena o rezultatima analize i kvalitetu površinskih voda. „Hoćemo da doprinesemo da se pokrene javna debata o kvalitetu površinskih voda, da ljudi za to znaju i da učestvuju u rešavanju problema.“, istakla je na kraju obraćanja Slavica Pantić, diplomirana pravnica, članica grupe „VIVA“.

Neformalnu grupu „VIVA“ (Vodene inspektorke Valjeva) čine pet žena, građanki, aktivistkinja, stručnjakinja u svojim oblastima iz Valjeva iz Valjeva koje pokušavaju da u fokus interesovanja javnosti stave temu zagađenja i zaštite kvaliteta površinskih voda. Prilikom uzimanja uzoraka pomoć pružaju učenice srednje Medicinske škole iz Valjeva.

Projekat „Кo to tamo zagađuje?“ se sprovodi u okviru projekta „Zeleni inkubator“, koji sprovode Mladi istraživači Srbije, Beogradska otvorena škola i Inženjeri zaštite životne sredine, uz finansijsku podršku Evropske unije.

 

U Lazarevcu radovi u tri Mesne zajednice

U tri Mesne zajednice u Lazarevcu u toku su radovi na izgradnji kanalizacione mreže, a koji se izvode u okviru projekta “Čista Srbija”. U MZ Šopić, Beli potok i Branka Radičevića do sada je uradjeno oko 3 kilometra kanalizacione mreže.

U MZ Šopić u Miletića kraju i Belom potoku kroz projekat „Čista Srbija” u toku su radovi na izgradnji nove kanalizacione mreže. Radove na izgradnji nedavno je obišao i predsednik Opštine Lazarevac Bojan Stević koji je tom prilikom konstatovao da je do sada  urađeno oko 1800 metara kanalizacije, a do završetka radova u ovoj Mesnoj zajednici predviđeno je postavljanje još 1600 metara kanalizacione mreže.

Pored pomenute dve Mesne zajednice radovi se izvode i u MZ Branko Radičević.

„Kroz projekat „Čista Srbija” radovi na izgradnji nove kanalizacione mreže se izvode i u MZ Branko Radičević gde je u Ulici Vuka Karadžića do sada urađeno 1200 metara kanalizacione mreže dok se trenutno izvode radovi na preostalih 500 metara” , rekao je  Stević.

Realizacija projekta „Čista Srbija“ u Opštini Lazarevac počela je 20. oktobra 2021.godine, a u okviru projekta „Čista Srbija“, u opštini Lazarevac će biti izgrađeno 25.052,88. metara kanalizacione mreže i jedno postrojenje za preradu otpadnih voda, koje će obuhvatiti 40.000 stanovnika.

Vrednost radova u Opštinama Lazarevac I Veliki Crljeni je 48 miliona evra.

 

 

Momirović: U narednih godinu dana obezbedićemo pijaću vodu u Kikindi

Uradićemo sve da ovaj projekat koji se tiče prečišćavanja, pa i proizvodnje vode bude zaokružen i doveden do kraja, kako bi sledeći oktobar građani Kikinde dobili kvalitetnu pijaću vodu, izjavio je ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović .

„U narednih godinu dana obezbedićemo pijaću i čistu vodu, koja je po najvišim standardima Evropske unije i Republike Srbije za sve naše građane u Kikindi. Mi moramo da rešimo višedecenijski problem grada Kikinde, jer ova sirova voda je kompleksna zbog velikog prisustva arsena i bora i ako ne obezbedimo našim građanima u Kikindi kvalitetnu vodu, možemo da izgubimo jedan zamajac koji svaka lokalna samouprava ima kada je reč o investicijama i razvoju“, istakao je Momirović.

Ministar Momirović je dodao da je iz tehnološkog ugla ovo jako složen projekat i da su iz tog razloga uključeni najrenomiraniji stručnjaci iz Savezne Republike Nemačke.

„Mi smo u Vladi doneli odluku da kada je ovaj projekat u pitanju maksimalno ubrzamo njegovu realizaciju, kako ni u jednom segmentu ovaj projekat ne bi bio doveden u pitanje“, zaključio je Momirović.

Obilasku radova na izgradnji fabrike za prečišćavanje vode za piće prisustvovao je i gradonačelnik Kikinde Nikola Lukač, koji je tom prilikom potvrdio da se radovi odvijaju dobrom dinamikom. Dodao je da je siguran da će zajedničkim radom pod budnom kontrolom resornog ministarstva i Vlade Republike Srbije, građani Kikinde dobiti kvalitetnu pijaću vodu u narednih godinu dana.

Izgradnja samog postrojenja i radovi većeg obima su počeli tokom marta 2022. godine. Ugovorena vrednost investicije iznosi 10, 2 miliona evra, od čega je 6 miliona evra subvencionisani zajam nemačke razvojne banke KFV, dok je ostatak od 4,2 miliona evra obezbedila Vlada Republike Srbije iz budžetskih sredstava.

Preuzeto tekst i foto:mgsi.gov.rs

Novo gradilište u Kragujevcu: Radovi započeti u Ilićevu

U Kragujevcu je u okviru projekta „Čista Srbija“ otvoreno još jedno gradilište.  Novu kanalizacionu mežu dobiće meštani naselja Ilićevo.

IIićevo 2 predvidja izgradnju kanalizacione mreže u dužini od 3.463 metara i postavljanje čak 168 šahti i cevi profila fi 250.  Prvi radovi trenutno se izvode u Ulici Dimitrija Katića, a uslediće radovi i u Ulicama Svete Pavkovića, Bogoljuba Djordjevića u celini stim da je sečenje postojećeg asfalta  već započeto u Ulici Bogoljuba Djordjevića (gornji deo).

U Kragujevcu su  pored Ilićeva trenutno aktivna još 4 gradilišta: Male pčelice, Maršić, Brdjanska ulica i Ulica Vladimira Pejovića . U prethodnoj nedelji asfaltirana je Ulica Milivoja Bankovića Sićka čime su radovi na pomenutoj lokaciji završeni.

Izvodjač radova je preduzeće Concord west .

U Kučevu već izgradjeno 6km kanalizacione mreže

Radovi na izgradnji kanalizacione infrastrukture u Opštini Kučevo stigli su  praktično do polovine. Ulice se pripremaju za asfaltiranje.

Ukupna projektovana dužina za dva gradilišta na teritoriji Opštine Kučevo predvidjena projektom  iznosi : FAZA 1 + FAZA 2 17.428,50m. Do sada je sveukupno izvedeno 6.295,50 metara.

U toku su pripreme za izvođenje izvoda za kućne priključke kao i pripreme asfaltiranje ulica čime će radovi na tim lokacijama  biti završeni.

Radovi koji se izvode u Kućevu vredni su 11 miliona evra, a praktično su najveća infratrukturna investicija ikada u ovoj Opštini. Kako je ranije najavljeno ove jeseni treba da počnu i radovi na lokaciji Rabrovo.