Projekat “Čista Srbija” značajan za Opštinu Tutin

Predsednik Opštine Tutin Salih Hot u razgovoru sa ministrom Edinom Djerlekom posebno istakao značaj projekta “Čista Srbija”.

Edin Đerlek, ministar zadužen za ravnomerni regionalni razvoj posetio je Tutin i sa predsednikom opštine Salihom Hotom razgovarao o mogućnostima podrške i sufinansiranju projekata od najveće važnosti za građane ove opštine.

Podsjetivši na završetak puta Novi Pazar-Tutin, koji je od izuzetnog značaja za lokalno stanovništvo, ali i važan državni put, na čiju se rekonstrukciju čekalo više od 40 godina, ministar je naglasio da je izgradnja saobraćajne infrastrukture preduslov za dolazak investicija u ove krajeve.

Govoreći o izvedenim projektima, predsednik opštine naveo je da je nedavno u Tutinu izgrađena trafostanica, a kroz projekat „Čista Srbija“ izvedena kanalizaciona mreža, što od izuzetnog značaja za ovu opštinu.

foto: Miloš Perić

Za zdravu i čistu Srbiju- Srećni uskršnji praznici !

SPC i pravoslavni vernici danas slave Uskrs, najradosniji hrišćanski praznik kojim se proslavlja Isusov povratak u život — vaskrsenje. Svim gradjanima Srbije, „Čista Srbija“ želi srećan praznik .

HRISTOS VASKRSE!

Otpad na obalama reka ugrožava i reke i prirodnu sredinu

Alarmantni su podaci koji govore da se na obalama srpskih reka formiraju divlje deponije. Nemarno bačen otpad potom završava u rečnim tokovima.

Ambalaža od ulja i maziva, automobilske gume, ambalaža od kreozana i drugih otrovnih supstanci, kućni otpad, gradjevinski otpad, neretko završava u priobalju reka . Iako je teško zamisliti da bi neko mogao na obali reke istovariti otpad to je vrlo česta slika u rečnim forlandima. Otpad se deponuje uglavnom na mestima gde je do reke i njene obale moguće doći automobilom ili nekim drugim vozilom za prevoz robe.

Tako odložen otpad najčešće završava u samim vodotokovima , a nadležni tvrde da bi se ovakva pojava mogla sprečiti jakim inspekcijskim nadzorom , ali i edukacijom gradjana.

Otpad koji se nalazi u forlandu reka najpre ugrožava samu prirodnu okolinu reke, utiče negativno na biljni i životinjski svet , a istovremeno narušava samu sliku obale pa takva mesta umesto da budu pogodna za razvoj turizma, rekreaciju gradjana uglavnom postaju mesta koja se široko zaobilaze.

Usled jakih kiša , erozije tla , otpad koji završi u rečnim tokovima neminovno ugoržava i biljni i životinjski svet samih reka, utiče negativno na kvalitet vode pa mnoge reke prasktično postaju zagadjene preko granice koja se može prečistiti i ponovo koristiti. Nije retka slika niti situacija u kojoj je  zbog otpada koji pluta rekom ugožen i rad hidroelektrana.

O učestalosti pojave deponija na obalama reka svedoči porazan svojevremeno objavljen podatak, da se na obalama reke Morave na svakih 200-300 metara nalaze divlje deponije . Slična je situacija i sa mnogim drugim rekama.

Reke i jezera u Srbiji nešto su na šta smo najčešće ponosni ipak ovakva slika šalje jednu lošu poruku svim mladjim generacijima , ali i nama samima jer svedoči o nemarnom i neodgovornom odnosu prema prirodi koja nas okružuje .

„Čista Srbija“ trenutno gradi kanalizacione mreže koje odvode prljavu i zatrovanu vodu do postrojenja za prečišćevanje kako upravo takva zagadjena voda ne bi završila u rečnim vodotokovima. Na svom gradjanima je podjednaka odgovornost da neprimereno odlaganje otpada prijave nadležnim inspekcijama , a najpre svojim pozitivnim primerom pokažu svom neposrednom okruženju kako se čuvaju reke.

Bez vode nema života, reagujmo pre nego bude kasno!

Reke nisu otpadni kolektori!

fotopreuzeto:eko-vest.com

 

Obustava saobraćaja u Sodercu zbog izgradnje kanalizacione mreže

JP „Urbanizam i izgradnja Grada Vranja“ izdalo je saopštenje za javnost u kom navodi da aće u narednih 60 dana zbog izgradnja primarnog kolektora 8 u Sodercu doći do obustave saobraćaja.

Izvođaču radova, kompaniji „Milenijum tim“, izdata je saglasnost za privremenu obustavu saobraćaja, za vreme izgradnje fekalne kanalizacije u dužini od 3.905 metara.

„Ovaj infrastrukturni objekat sastojaće se iz pet sekundarnih i jednog glavnog kolektora. Na trasi će biti izgrađeno 127 revizionih šahtova i 25 slivnika, sa prosečnom dubinom ukopavanja cevi od 2,4 metra“, navodi se u saopštenju JP „Urbanizam i izgradnja Grada Vranja“.

Djurović: “Čista Srbija” je neophodna Srbiji

U Vrnjačkoj Banji je, od 4. do 6. aprila, održana Međunarodna konferencija na temu: „Otpadne vode, komunalni čvrsti otpad i opasan otpad“. Cilj Konferencije  bio je razmena znanja i iskustva u sve tri tematske oblasti, kao i primena regulative i standarda koji vode poboljšanju stanja u životnoj sredini.

“Projekat “Čista Srbija”, neophodan je Srbiji,”jedna je od činjenica iznetih na konferenciji koja je obradjivala temu otpadnih voda I komunalnog otpada , održane u Vrnjačkoj Banji.

U Hotelu „Solaris“ učesnicima su se obratili: Predrag Bogdanović, predsednik Udruženja za tehnologiju vode i sanitarno inženjerstvo, Dalibor Joknić, sekretar Udruženja za komunalne delatnosti i Vladimir Milosavljević, direktor JKP Vodovod Kruševac.

Boban Đurović predsednik Opštine Vrnjačka banja u pozdravnom govoru gostima I učesnicima na konferenciji posebno je govorio o tretmanu otpadnih voda.

“Za ove poslovne poduhvate potrebna su velika sredstva, potrebno je veliko ljudstvo u smislu prisustva stručnjaka i nauke, a ta sredstva su zapravo nedostižna za same lokalne samouprave u punom kapacitetu izrade kompletne kanalizacione mreže i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i tu je potrebna velika logistika i podrška ka aplikacijama državnim i međunarodnim institucijama. Država je pokrenula jedan projekat „Čista Srbija“ i naša lokalna samouprava je deo tog projekta, treba da izgradimo 65 kilometara kanalizacione mreže sa prečišćivačem otpadnih voda. Verujem da ćemo taj posao vrlo brzo započeti. Naravno, takvih projekata u Srbiji potrebno je dosta. Čuli smo statistike koliko Srbiji nedostaje kilometara kanalizacione mreže, koliko nedostaje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i zaista, ovo je jedna tema kojoj treba posvetiti punu pažnju, na nacionalnom nivou, jer ovo će biti uslov za sve ono što mi želimo u budućnosti. Ono što više brine našu državu jeste činjenica da sve manje kadra imamo, rekao je Đurović .

Održana konferencija bila je prilika za upoznavanje sa značajnim naučnim dostignućima, trendovima, mogućnostima i najboljom praksom u održivom upravljanju otpadnim vodama i .komunalnim otpadom.

foto: Opština Vrnjčka banja

Direktor CRBC Jang Dong posetio Pokrajinsku vladu Vojvodine

Direktor kompanije CRBC Srbija Jang Dong posetio je Pokrajinsku vladu Vojvodine gde je razgovarao sa predsednikom Pokrajinske vlade Igorom Mirovićem.

Na sastanku koji je  održan u Pokrajinskoj vladi bilo je reči o projektima koje ta kompanija realizuje na teritoriji AP Vojvodine.

Mirović je izrazio uverenje da će uspešna saradnja sa tom kineskom kompanijom biti nastavljena i upoznao kineske partnere sa novim projektima koje priprema Pokrajinska vlada.

Direktor Jang Dong informisao je predsednika Mirovića o stanju radova na Fruškogorskom koridoru, izgradnji novog mosta u Novom Sadu, realizaciji projekata iz Programa „Čista Srbija“, koji podrazumeva izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda, kao i o izgradnji kompleksa fabrike „Linglong“ u Zrenjaninu, gde se početak proizvodnje u punom obimu očekuje u narednim mesecima.

Projekat „Čista Srbija“ realizuje se trenutno u nekoliko gradova Vojvodine.

Projekat „Čista Srbija“ štiti više od 40 srpskih reka

Direktan efekat realizacije projekta „Čista Srbija“ biće vidljiv na skoro 50 naših reka. Bilo da se radi o velikim vodnim sistemima ili pak manjim rečicama koje su poznate samo lokalnom stanovništvu, realizacijom projekta „Čista Srbija“ postići će se očuvanje njihovog biodiverziteta.

Činjenice govore da se značaj reka ogleda u tome što su to vitalna prirodna staništa za mnoge vrste. Ribe, ptice i sisari žive u rekama ili oko njih i zavise od njih da bi pribavili hranu. Takođe, reke igraju veoma važnu ulogu u povezivanju različitih staništa i koridori su za kretanje biljaka, životinja i nutrijenata. Reke su veoma važne za ptice koje od njih zaviše za hranu, vodu i stanište. Ptice koriste močvarna staništa da bi se razmnožavale, putem reka, ptice migriraju sa jednog staništa na drugo.

Pored toga zdravlje rečnih ekosistema direktno utiče na kvalitet vode koje pijemo. Šume i reke igraju ulogu filtera koji konstantno prečišćava vodu, koja onda zahteva manje hemijskih tretmana i skupih pomoćnih sredstava za njeno veštačko prečišćavanje kako bi bila pogodna za piće.

U našim rekama nažalost fekalne vode jesu jedan od najčešćih zagadjivača. Neplanska naselja I stihijska gradnja doprineli su tome da mnoge reke budu zagadjene. Takvo zagadjenje utiče I na smanjenje drugih biljnih I životinjskih vrsta. Pojedine reke u Srbiji sada su daleko od bisera prirode kakve su nekada bile.

Izgradnjom kanalizacionih meža I odvodjenjem zagadjenih voda u postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda “Čista Srbija” omogućava da ne samo reke već I priroda koja ih okružuje ostanu čiste I očuvane.

Dunav, Morava, Toplica, Kolubara, Tamnava, samo su neke od reka koje su obuhvaćene projektom, a broj stanovnika koji je obuhvaćen ovim programom je oko dva i po miliona u 69 jedinica lokalne samouprave.

foto:Saša Simić